Vlada je povukla ručnu, okrenula volan i usmjerila razvoj TK tržišta u suprotnom smjeru. Do sada su, naime, novi fiksni telekomi, žele li ostvariti dobit, bili usmjeravani na razvoj vlastite TK infrastrukture, a u iduće dvije godine vlada ih želi potaknuti na iznajmljivanje one postojeće. Ovom se Vladinom potezu, kako se jučer moglo čuti na Okruglom stolu o širokopojasnom Internetu, protivi jedino T-HT. “Hrvatska ima vrlo razgranatu TK mrežu koja se gradila desetljećima, a u posljednjih je nekoliko godina u cijelosti digitalizirana i pripremljena za ponudu naprednih TK usluga. Riječ je o T-HT-ovoj mreži. Cilj Vlade je da omogućimo novim fiksnim telekomima da pod povoljnim uvjetima počnu koristiti tu mrežu kako bi što prije dosegnuli barem 500.000 korisnika širokopojasnog interneta”, izjavio je Dražen Brglec, državni tajnik za promet.

Prva na Balkanu
U Hrvatskoj je krajem prošle godine na tisuću stanovnika njih 25 koristilo širokopojasni Internet. Hrvatska je po tome prva na Balkanu i gotovo posljednja u Europi. Osim toga, Hrvati brzi Internet plaćaju 50 posto skuplje od građana i tvrtki u EU. U trećem po veličini fiksnom telekomu u Hrvatskoj kažu da broj korisnika širokopojasnog Interneta raste kako jača konkurencija u ponudi tih usluga. Zoran Ćurković, predsjednik Uprave H1 telekoma, navodi da alternativni operatori u EU drže 49,8 posto širokopojasnog tržišta i stoga Unija ima veću stopu penetracije te tehnologije. S druge strane, u Hrvatskoj pak bivši monopolist drži 100 posto tog tržišta. Ćurković dodaje da je ključni problem u regulatornoj politici koja je do sada poticala infrastrukturnu konkurenciju, a ne i konkurenciju uslugama. Statistike iz EU, SAD-a, Koreje i Japana pokazuju, naime, da se novim telekomima ne isplati graditi vlastitu infrastrukturu sve dok 40 posto populacije ne počne koristiti širokopojasni Internet. Mnogo oštrija u kritici dosadašnje politike prema TK tržištu bila je predsjednica Uprave Vipneta. Marie-Helen Magenschab tvrdi da se postojećom regulacijom tržišta nove fiksne telekome vodi u propast. Pojašnjava da fiksni telekomi moraju ulagati golema sredstva u gradnju vlastite TK infrastrukture što im se s poslovne strane vrlo teško može isplatiti, a pri tome im se ne nudi alternativa da financijski ojačaju kroz preprodavanje usluga. “Očito je što će se dogoditi. Ako se ova nova vladina strategija ne počne provoditi u praksi, novi fiksni telekomi će propasti, započet će konsolidacija tržišta, a liberalizacija će se vratiti na početak. Kako se to ne bi dogodilo, T-HT mora u praksi omogućiti ostalim telekomima da koriste njegovu infrastrukturu”, kaže Magenschab.

Dvije milijarde eura
Najveći telekom u Hrvatskoj tvrdi suprotno. Siniša Đuranović, član Uprave i direktor regulatornih poslova T-HT-a, kaže da je zanemarivanje infrastrukturne konkurencije dovelo do velikih problema u EU. Naime, zbog niskih marži od veleprodajnih usluga bivši su monopolisti znatno usporili ulaganja u gradnju novih optičkih mreža koje su nužne za pružanje nove generacije TK usluga. Đuranović vjeruje da bi se u Hrvatskoj mogla razviti još lošija situacija jer je naknada koju operatori moraju platiti T-HT-u za pristup krajnjim korisnicima najniža u Europi. “Približavamo se dvjestotisućitom korisniku MAXadsla. Dosta se trudimo kako bi popularizirali širokopojasni Internet. Ponudili smo IPTV ovdje prije nego u Njemačkoj. No nove TK tehnologije traže sve veće brzine. Da bi se izgradila mreža putem koje bi svi u Hrvatskoj mogli surfati brzinama od 10 do 20 Mbps, potrebno je uložiti 2 milijarde eura, a to se ne može od niskih naknada na veleprodajne usluge”, zaključio je Đuranović.