Jedan Zagrepčanin cijele godine za kućanstvo koje broji dva člana plaćao je oko 100 kuna vode na mjesec, a u veljači mu je stigla ‘čestitka’: račun za vodu od 280 kuna, gotovo triput veći nego inače, kao i ukupna potrošnja vode za zajedničku zgradu, piše Jutarnji list.

“Gledam račun i ne vjerujem, na njemu piše da je riječ o potrošnji u periodu od 31. prosinca 2020. do 1. veljače 2021., dakle za cijeli siječanj, a prema izračunu Vodoopskrbe i odvodnje, ispada da smo u tom mjesecu potrošili triput više vode nego inače, što je nemoguće”, požalio se pa nazvao Centar za korisnike Zagrebačkog holdinga.

Tamo, pak, novo iznenađenje – nije riječ o greški, nego djelatnici VIO u zgradi mojeg susjeda očitanje vodomjera nisu radili od kraja svibnja prošle godine, zbog čega su vodu obračunavali po procjeni. A kad su konačno stigli, tamo negdje početkom veljače, svu su razliku lijepo naplatili u sklopu računa za siječanj pa je njegov iznos, logično, bio nekoliko puta veći nego što bi to doista trebao biti.

Pritom nije sporno što Vodoopskrba i odvodnja kupcima naplaćuje razliku – uostalom, na isti način Zagrepčani svaki mjesec podmiruju i trošak plina, kao i trošak električne energije, ali ta je usluga ipak nešto transparentnija.

Naime, kad se obračunava razlika, i Elektra i Plinara iznos razlike obračunavaju u sklopu zasebnog računa, specificirajući točno kako je riječ o razlici te navodeći period u kojem je ona nastala, kako bi potrošač jasno mogao razumjeti što plaća.

Iz računa koji krajnji potrošač dobiva iz Holdingove podružnice zadužene za obračun vode, međutim, potrošaču nije jasno baš ništa – ne spominje se razlika, ne navodi se je li riječ o obračunu prema procijenjenom ili očitanom stanju, a nemoguće je izračunati niti kolika je točna potrošnja bila u konkretnom mjesecu, s obzirom na to da je tom iznosu dodana razlika, koja također nije specificirana.

Sve u svemu – netransparentni kaos, zbog čega je Jutarnji list pojašnjenje tražio iz same Holdingove podružnice.

U odgovoru kojeg su nam poslali, iz VIO upozoravaju kako ova Holdingova podružnica ima nešto drugačiji sustav obračuna od nekih drugih pružatelja usluga na području Zagreba.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Tako tvrde da Plinara i Elektra, za razliku od VIO, imaju akontacijski sustav naplate računa, što podrazumijeva da korisnicima svaki mjesec ispostavljaju iznos avansa za usluge, a potom na zasebnom računu potrošačima obračunavaju nastalu razliku, dok VIO račun izdaje za svaki mjesec u godini, na temelju procijenjenog ili očitanog stanja, te broj tih računa nikad ne može biti veći ili manji od 12.

Zašto su odabrali baš ovaj, a ne neki drugi model, ne pojašnjavaju, a za potrošače nije pretjerano ohrabrujuće niti njihovo pojašnjenje u vezi informiranja kupaca je li račun koji im je ispostavljen napravljen na temelju procjene ili očitanja stvarnog stanja.