Sve raste a bcti pada.
Bliži se FI za drugi kvartal i prvo polugodište.
… “Očekuje se da će tržište tankera nastaviti rasti tijekom nadolazećih godina, sve dok ne dosegnemo tzv. vršnu potražnju za naftom, nakon čega bi trebalo biti u stalnom padu. U svom posljednjem tjednu izvješću brodski posrednik Gibson rekao je da su “trenutni skok globalnih cijena nafte i skučenu situaciju s opskrbom ponovno stavili u fokus pitanje vršne potražnje za naftom. Oni koji su mislili da će uništenje potražnje zbog Covida 2.020 g. trajno utjecati na svjetsku potražnju za naftom brzo su se pokazali u krivu, kao što pokazuje oporavak potražnje od 5,7% u 2.021 g.. Nadalje, potražnja je nastavila rasti unatoč tome što se cijene nafte čvrsto kreću na razini od 100 USD/bbl u rasponu od početka invazije na Ukrajinu i prijetnje gospodarske recesije. To dovodi u pitanje kada bi se točno mogla dogoditi vrhunska potražnja za naftom i kako bi to moglo izgledati u praksi budući da se izgledi potražnje razlikuju od regije do regije” …
izvješće bomba – tpng je u suštini natukla najbolji kvartal ikad – oko 20milja dobiti
stvarni rezultat je zamagljen sa 13 milja tečajnih razlika uslijed rasta dolara, ali ebitda od 29 posto priča drugu priču
kv 1 2017 je doad bio najjači
prihodi 84,8
ebitda 38,5
neto 17,66
kv 2 2022
prihodi 85,6
ebitda 38,3
neto 6
visoke vozarine su tu. i ostaju tu. europa se tek skida sa ruske nafte, a već je jagma za tankerima
4 broda na spotu i dva na charteru . bcti na 1350 i raste.
Ne kontam kakav tečaj pa sve je u dolarima a dolar raste a nama fali 2 milje dolara mnogo je brate
BCTI je 1.363 i raste već peti dan zaredom. A kak stvari stoje, u uzlaznom je trendu.
Ne kontam kakav tečaj pa sve je u dolarima a dolar raste a nama fali 2 milje dolara mnogo je brate
kupis recimo gorivo za milijun dolara 01. 05 2022 – tečaj je ca 7 kn. dakle pišeš rashod 7 000 000 kn
na 30 06 2022 sačiniš izvještaj i knjižiš taj rashpod od milje dolara.
al dolar nije više 7, sad je 7,5. što knjižiš na 30 06 – 7 milja kn ili 7,5 milja
7 milja knjižiš pos oper rashode, to je sve ok
ALI OVIH 0,5 MILJA – TO KNJIŽIŠ POD TEČAJNE RAZLIKE JER NA 30 06 ODLJEV OD 1 MILJE USD NIJE 7 MILJA KN, VEĆ 7,5 MILJA KN
vlen je tu recimo u fantastičnoj situaciji – nemaju dugova u usd, a naplaćuju u usd. kad dobiju uplatu recimo u kv 2 na početku, to je 1 usd = 7 kn. kad dačine izvj na 30 06, taj 1 usd postaje 7,5 kn – pola kn u dzep dzabalesku
ležiš, a iđeš – što bi rekao onaj crnogorski vic o zmiji
Ne kontam kakav tečaj pa sve je u dolarima a dolar raste a nama fali 2 milje dolara mnogo je brate
kupis recimo gorivo za milijun dolara 01. 05 2022 – tečaj je ca 7 kn. dakle pišeš rashod 7 000 000 kn
na 30 06 2022 sačiniš izvještaj i knjižiš taj rashpod od milje dolara.
al dolar nije više 7, sad je 7,5. što knjižiš na 30 06 – 7 milja kn ili 7,5 milja
7 milja knjižiš pos oper rashode, to je sve ok
ALI OVIH 0,5 MILJA – TO KNJIŽIŠ POD TEČAJNE RAZLIKE JER NA 30 06 ODLJEV OD 1 MILJE USD NIJE 7 MILJA KN, VEĆ 7,5 MILJA KN
vlen je tu recimo u fantastičnoj situaciji – nemaju dugova u usd, a naplaćuju u usd. kad dobiju uplatu recimo u kv 2 na početku, to je 1 usd = 7 kn. kad dačine izvj na 30 06, taj 1 usd postaje 7,5 kn – pola kn u dzep dzabalesku
ležiš, a iđeš – što bi rekao onaj crnogorski vic o zmiji
Nije tocno.
Poslovni događaji i transakcije denominirane u stranim valutama preračunavaju se u hrvatske kune primjenom tečaja koji je na snazi na datum događaja. Imovina i obveze denominirane u stranoj valuti preračunavaju se po tečaju na datum izvještavanja.
Je kolega kakav rečaj može biti 20% a ne 2milje $ drugo vanka skorpio radi rast od 244 % od min ove godine a mi ne možemo ni 20% tko je lud da se raz. Svi smo diončari
mittko, i vi ste u u pravu , i ja , svatko donekle
ovo je s adpl, iz 2015
A nastavno na raspravu kolega Investimira i Aliasa, nije to baš tako jednostavno kako komentirate. Da bi do detalja razumjeli izvješće ADPL-a, potrebno je ipak malo bolje poznavati IIFS. Na što točno ciljam? Specifičnost ADPL-a u odnosu na druge naše tvrtke koje posluju u Rusiji je da oni u bilanci imaju kratkotrajnu imovinu (npr. potraživanja od kupaca i zalihe gotovih proizvoda), ali i dugotrajnu imovinu (tvornice, postrojenja, opremu) u samoj Rusiji. Tečajne razlike koje proizlaze iz kratkotrajne imovine ulaze u RDG i one su vidljive u samom RDG-u, međutim tečajne razlike koje proizlaze iz dugotrajne imovine koja se amortizira se prilikom sastavljanja konsolidiranih izvještaja iskazuju kao smanjenje ili povećanje kapitala kroz revalorizacijske rezerve i prema IIFR-u ne ulaze u RDG. Tek u slučaju da dugotrajnu imovinu namijenimo prodaji ona postaje predmet RDG-a.
ja bih iz svega izveo
1. digotrajna imovina se preračunava na dan izvještavanja i te fluktuacije NE IDU U RDG, ONE IDU U SVEOBUHVATNU DOBIT U RDG, TE U REVAL REZERVE U BILANSI. zato kad usd poraste i brodovi postanu npr 10 milja kn više, TO NE IDE NARAVNO U RDG
2. kratkotrajna inm – npr zalihe i potraživanja – te fluktuacije idu u rdg. npr potraživanje o 1 milja usd mora se knjižiti bilo u fin prih ili fin rash , zavisno je li o kretanju tečaja
ŠTO JE S OBVEZAMA – DUGOR I KRATKOR – KAKO SE ONI TRETIRAJU
tpng je zabilježila 13 milja kn teč rashoda. to je eksces, tako velik iznos nema čini mi ni u jednom kv 2 izvješću, ni uopće ni u jednom kv izvješću
pitanje glasi – otkud to
ja bih rekao – iz kratkoročnih, a možda čak i iz dugoročnih obveza. ne znam napamet koliki im je dug u usd, ali to mi je jkedino smisleno, d ako imas dug u usd, i ako usd raste, da raste i tvoj dug. nesretnici iz slučaja švicarac to jako dobro znaju
dajte prijedloge jer ako to prokljuvimo, to je važno za tpng
. Imovina i obveze denominirane u stranoj valuti preračunavaju se po tečaju na datum izvještavanja.
1. imovina – amo se bilježe teč fluktuacije
2. obveze – kamo se bilježe teč fluktuacije
Zakomplicira brate dug je u dolarima dobit u dolarima vanka tankeri se oporavljaju a kod nas michael štang.
kada se pojavi stavlk od 13 milja za kv 2 i 20 za polugodište, a tu nikad takvih stavki nije bilo, logično je upitati otkud
moramo bar nešto znati o fin izvješćima jer inače na temelju čega ćemo ulagati – na temelju pisanja jutarnjeg !?
ovi fin rashodi su zavedeni pod tečajne razlike i ostali rashodi
to mogu biti
1. tekući operativni rashodi koji su porasli u kn uslijed rasta usd, a u usd možda uopće nisu porasli u odnosu na ranije
2. dug ili kratk ili oboje dug koji je porastao u kn uslijed rasta usd
ja tipujem na ovo potonje. jer ako tekući rashodi rastu zbog rasta usd, onda BOME MORAJU RASTI I TEKUĆI PRIHODI JER SU I ONI U USD. A TOGA NEMA OVDJE
dakle, to mora da je od usd obveza
Nisam stigao proučiti izvješće, ali evo šta piše u revizorskom izvješću za 2021. na temu tečajnih razlika i načina obračuna.
Transakcije u stranoj valuti preračunate su u domaću valutu primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na datum transakcije. Novčana imovina i obveze u stranoj valuti preračunate su u domaću valutu po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na datum izvještavanja. Dobitak ili gubitak nastao iz promjene tečaja nakon datuma transakcije evidentira se u računu dobiti i gubitka u sklopu financijskih prihoda odnosno financijskih rashoda.
Imovina i obveze inozemnih subjekata preračunati su u domaću valutu po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na datum izvještavanja, a prihodi i rashodi te novčani tokovi po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na datum transakcije. Sve tečajne razlike, nastale ovakvim preračunom, prikazuju se na zasebnoj poziciji unutar glavnice. Tečajne razlike nastale preračunom neto ulaganja u inozemne subjekte priznaju se unutar glavnice pod pričuvama iz preračuna. Prilikom prodaje inozemnog subjekta, tečajne razlike priznaju se u računu dobiti i gubitka.