Mislim da pod hitno moraš promijeniti odvjetnika. Ili mu barem reci, za njegovo dobro, da si on nađe drugi posao

Slažem se.

Kao da je pisano za Lex Agrokor!

Članak 4.

IZVLAŠTENJE I NAKNADA

1. Nijedna Ugovorna stranka neće poduzeti mjere izvlaštenja, nacionalizacije ili druge mjere istog značaja prema ulaganjima ulagatelja druge Ugovorne stranke, osim u slučaju da su te mjere poduzete u javnom interesu, prema zakonskom postupku, te ako je predviđena odgovarajuća naknada za izvlašteno vlasništvo.[/u]

Takva naknada mora odgovarati tržišnoj vrijednosti izvlaštenog ulaganja neposredno prije no što je postupak izvlaštenja bio objavljen, mora sadržavati i kamatu obračunatu na temelju šestomjesečnog LIBOR-a od dana kada je izvlaštenje izvršeno, te mora biti u potpunosti prenosiva.

Iznos naknade odredit će se u slobodno prenosivoj konvertibilnoj valuti te će biti isplaćen bez odlaganja ovlaštenoj osobi bez obzira na njegovo prebivalište odnosno boravište.

Isplata naknade mora se obaviti bez odlaganja, što podrazumijeva vremensko razdoblje koje je po redovnom tijeku stvari potrebno da bi se izvršio prijenos sredstava koje počinje teći od dana postavljanja zahtjeva za naknadu i ne smije prekoračiti rok od tri mjeseca.

Izvlaštenje, nacionalizacija i slične mjere koje su tu spomenute nemaju apsolutno nikave veze sa stečajnim zakonodavstvom.

Ako malo podrobnije pročitaš, vidjet ćeš (ili tvoj, sada već mogu reći, “kvaziodvjetnik”) da se to odnosi na skroz neke druge stvari.

Drugim riječim – ti bio htio uvesti svjetski super novinu da se ulaganjem na burzi ne može izgubiti novac, te da ako firma propadne, možeš dobiti naknadu.

Zašto odmah ne bi to proširio i na uvođenjem naknade ako prodaš dionice sa gubitkom 🙂

Što će se sve ovdje pročitati

Lex Agrokor također nema veze sa stečajnim zakonodavstvom.

Ti bi mogao ruku POD rukU s Ramljakom.

DIREKTIVA 2013/34/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ

Konsolidacija zahtijeva potpuno uključivanje aktive i pasive te prihoda i rashoda grupa poduzeća, odvojeno objavljivanje nekvalificiranih udjela u konsolidiranoj bilanci unutar stavke kapitala i rezervi i odvojeno objavljivanje nekvalificiranih udjela u dobiti i gubitku grupe u konsolidiranom računu dobiti i gubitka. Međutim, trebalo bi izvršiti potrebne ispravke kako bi se uklonili učinci financijskih odnosa između konsolidiranih poduzeća.

4. U slučaju kada dionice ili udjele u poduzećima kćerima obuhvaćenim konsolidacijom drže osobe koje nisu poduzeća obuhvaćena konsolidacijom, iznos koji se pripisuje tim dionicama ili udjelima prikazuju se u konsolidiranoj bilanci kao nekvalificirani udjel.

6. Iznos dobiti ili gubitka koji se pripisuje dionicama ili udjelima iz stavka 4. prikazuje se odvojeno u konsolidiranom računu dobiti i gubitka kao dobit ili gubitak koji se pripisuje nekvalificiranom udjelu.

Naravno da ima. Lex Agrokor je samo poseban oblik stečaja za određeni tip poduzeća koji ispunjavaju određene kriterije. I da se sutra dogodi da tako neko poduzeće bi trebalo ući u pred(stečaj) ono bi ušlo pod kapu lex agrokora.

Naravno da ima. Lex Agrokor je samo poseban oblik stečaja za određeni tip poduzeća koji ispunjavaju određene kriterije. I da se sutra dogodi da tako neko poduzeće bi trebalo ući u pred(stečaj) ono bi ušlo pod kapu lex agrokora.
[/quote]

Lex se u svojim člancima oslanja na Stečajni zakon i tu nema spora.
Problem je što Lex sve zainteresirane dovodi u potpuno nejednak položaj, te direktno je ovlastio Ramljaka u zabrani osporavanja jamstva od strane Solidarnih jamaca.
To su dva nepojmljiva pravna akta kako za EU tako i svjetsku praksu.

Pravni poslovi su ništetni prema članku 552. ZTD zbog nedostatka suglasnosti glavne skupštine potrebne prema članku 301. ZTD.
Jamstva su nadalje ništetna jer su posljedica nedopuštenog utjecaja vladajućeg društva, jer su izdana bez suglasnosti glavne skupštine u dijelu u kojem preuzete obveze premašuju 1/4 temeljnog kapitala, jer predstavljaju nemoguću činidbu u dijelu u kojem preuzete obveze premašuju ukupan iznos temeljnog kapitala ovisnih društava.

Članak 301 ZTD ništa ne govori o tome 🙂 On govori o promjeni statuta, te o promjeni odnosa izimeđu različitih rodova dionica, čega ovdje nema.

Jel ti uopće čitaš što pišeš ili jednostavno na pamet lijepiš plahte?

imam Ledo i ne zanima me Antino mišljenje o tome, jer on nema svoje mišljenje, a dionice su baš osobno moje, velika razlika

Članak 301.

(1) Statut se može izmijeniti odlukom glavne skupštine. Glavna skupština može ovlastiti nadzorni, odnosno upravni odbor da izmijeni statut samo ako se radi o usklađivanju njegova teksta.

(2) Za odluku glavne skupštine o izmjeni statuta potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri odlučivanju o statutu. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(3) Ako bi izmjenom statuta došlo do promjene dotadašnjeg odnosa među rodovima dionica na štetu nekoga roda dionica, za donošenje odluke potrebna je suglasnost dioničara onoga roda dionica na čiju se štetu treba izmijeniti statut. Ti dioničari daju suglasnost u obliku posebne odluke iz članka 295. ovoga Zakona.

@ecobarbar

Čitam, čitam ai i ti sebaci na čitanje!

U ovom postupku izvanredne uprave do takove situacije ( da jamac bude zvan na namirenje jer glavni dužnik to nije učinio (niti neće doći), jer će svi glavni dužnici- subjekti nad kojima je otvoren postupak izvanrene uprave, podmiriti svoju obvezu prema svojim vjerovnicima u cjelosti ili u smanjenom omjeru ovisno o ne (dostatnosti) mase tj. imovine, dakle nije ispunjen uvjet iz čl. 104
ZOO-a.

Citiram Rješenje suda.
Jasno je da su jamstva OUT!