Još kad bi i njihovi klijenti shvatili da mogu i trebaju dobiti takvu kamatu na svoje depozite, a ne velikodušnih 0,02% koliko im daje banka, gdje bi im bio kraj… Ah da, “chapter 11” i ključ u bravi praktički preko noći.
A sve klijente od takve odnosno nešto manje kamate dijeli jedan SEPA nalog od 30 centi…
Od 21.06.23 na novac koji HPB drzi u ECB ide kamata na 3.50 % . 0.5 % posto vise nego do sada Nije puno ali veseli 🙂
Pozdrav
A jel HPB-u glavni izvor sredstava za poslovanje vlastiti kapital ili depoziti građanstva i poduzeća?
I da li u situaciji ovakvog rasta kamata građani će i dalje drzati novce u HPB-u skoro pa besplatno?
Mozes kreditirati banku svoji kapitalom, drzi kapital/novce u banki.
Mozes kreditirati drzavu, kupi drzavne obveznice.
ili sve u cash, u carapu ili u sef u kuci!
Dok druge banke ne dignu kamatu na depozit nece ni HPB.
Ali, uvijek u razdoblju visih kamatnih stopa banke bolje posluju ali je i rizik nesto veci.
Ma jasno pogotovo kad imaš defacto nultu kamatnu stopu i svi depoziti su ti zapravo avista. Ekipa depozitara mjerka situaciju i prvi koji počne odobravati kamatne stope na razini nedavno izdanih državnih obveznica znaci na 3+ posto godišnje će početi prikupljati natprosječno depozite građana. A onda će krenuti utrkivanje za te depozite.
Depozitna baza nije ona prije 15 godina. Danas ti netko prebaci depozit u par minuta gdje hoće i koliko hoće. Zato depozotare treba čuvati.
Pa nije ECB podigao kamatnu stopu da bi bankari zarađivali nego da suzbija inflaciju i pokusa uspostaviti stabilnost cijena. U Njemačkoj Commerzbank i slične banke daju već 2,5+ posto na dugoorcne depozite, a u RH se čeka?
A sto se čeka? Da prvi “ispali” metak i da se iscrpi posotojeca likvidnost. Kad se to dogodi kamate će strelovito poletjeti. Ne samo pasivne već i one aktivne, a kako su se banke dosta zaključivale prethodnih godina fiksirajući privremeno ili na dugi rok kamate na kredite dogodit će se squeez marži. Sto će to ili sto to može značiti za kamatno poslovanje banaka, prosudite sami.
Prije nego pocnu sa podizanjem kamata na stednju moraju krenut sa podizanjem kamata na kredite a s tim se jos kalkulira i kao nesto necka.
Lako moguce da ce vec iduci mjesec kamate na kredite otic i 1 % gore a onda ce i na stednju.
I nema straha da ce kamate na stednju ugrozit poslovanje banaka…dok god je zainteresiranih za kredite..a mentalitet Hr “poduzetnika” je takav da voli ulagat tudje novce i imat hipoteke na “svojoj” imovini pa makar ih otplacivao cijeli zivot.
Pozdrav
Mentalitet je poduzetnika takav da niko nije lud da radi sa svojim novcem što zbog otpisa što zbog mogućnosti propasti posla.
Što mislite zašto imam auto na operativni leasing na plaći a ne kupljen gotovinom iz firme ?
Zato ni nema strahe za banke da ce ih podizanje kamate na stednju bacit u minus.
Koliko su kamate na operativni leasing ?..6..7 %..Na stambene kredite ?..3..4 %….ne nenamjenske 4..5%..na novac u ECB 3.5 %..Sve ide u zaradu banke.
Štednja..0.5 %..1% ?
Bas ce se banke isprsit pa pocet davat vise
Pozdrav
Zato ni nema strahe za banke da ce ih podizanje kamate na stednju bacit u minus.
Koliko su kamate na operativni leasing ?..6..7 %..Na stambene kredite ?..3..4 %….ne nenamjenske 4..5%..na novac u ECB 3.5 %..Sve ide u zaradu banke.
Štednja..0.5 %..1% ?
Bas ce se banke isprsit pa pocet davat vise
Pozdrav
Ja mogu oročiti depozit u Njemačkoj ako hoću.
Zar ti stvarno misliš da će srednjoročno ili dugoorcno kamate biti niže u Njemačkoj nego u RH?
Menadzeri banaka štite maržu i tržišni udjel, al na ECB odnosno makro situaciju i trzisne uvjete ne mogu utjecati nego im se moraju prilagoditi. Svaka prilagodba košta i to sto dobiješ na mostu, izgubio si na ćupriji. Zlatno doba bankarstva je po svemu sudeći iza nas jer nastupaju izazovi, a tamo gdje su izazovi ništa nije sigurno ili visokovjerojatno.
To se uvjek moglo pa nije bas nesto pala stednja u HR.
A vidim i po FI EU banaka da su sve jadne u gubitku i jedva spajaju kraj s krajem.
Propast banaka samo sto nije. ..Nema riskantnijeg sektora od bankarstva..da bas !
Pozdrav
Nije se moglo jer je dosta depozita bilo u HRK, a za prijenos novca preko granice iznad 10.000 EUR trebala je potvrda. A onda su pale kamatne stope u EU pa se domaća štednja na inozemnim racunima selila u RH. Stranci su dolazili ovdje štedjeti zbog visih kamatnih stopa nego u EU. Al sad se kolo okrenulo i sad su kamatne stope u EU dosta vise nego u RH. Nije problem samo stopa i trendova nego proteklih politika banaka gdje su se dugoorcni krediti fiksirali na kta na 5 ili vise godina. Takodjer, bitan je gospodarski output odnosno njegov rast, ako njega nema, nema ni plasmana. Banke će ove godine imati rekordne rezultate, ali će se do kraja godine trnedovi bitno početi mijenjati, kada konačno i aktivne i pasivne kamate snažnije porastu.
Nitko nije rekao da će banke propasti, al nas banke pogotovo ove na Booku ili vise od njega ala Zaba, KBZ i IKB su preskupe. Pogotovo ove male.
HPB je tu znog badwilla u nešto povoljnijem položaju relativno gledano, al njegov portfelj plasmana je lošiji u odnosu na prosječnu HR banku sto se izravno vidi iz razine NPL-a, koja je i dalje viša od prosjeka.
Sto se tiče rizika i Booka od 0,6-0,7 i Unicredito, i Erste, a pogotovo Raiffeisen su znatno jeftinije (za rizik ne znam), a to stoji i za NLB koji ke regionalan Play i Konsolidator na trzistu. U usporedbi sa takvima, HPB vise nije povoljan.
Sreca je sto je nase tržište ulagaca retail tržište neupućenih i sto uglavnom ne razumije vrednovanje banaka i njihove probleme, a HPB relativno (ali samo relativno) jeftinija od konkurencije. Kada bi taj diskont uskladili za rizike, vjerojatno HPB ne bi vise izgledao “tako povoljno”.
glavni argumenti oko valuacija banaka vam je BV!!!??? sačuvaj me bože …..
Nije se moglo jer je dosta depozita bilo u HRK, a za prijenos novca preko granice iznad 10.000 EUR trebala je potvrda. A onda su pale kamatne stope u EU pa se domaća štednja na inozemnim racunima selila u RH. Stranci su dolazili ovdje štedjeti zbog visih kamatnih stopa nego u EU. Al sad se kolo okrenulo i sad su kamatne stope u EU dosta vise nego u RH. Nije problem samo stopa i trendova nego proteklih politika banaka gdje su se dugoorcni krediti fiksirali na kta na 5 ili vise godina. Takodjer, bitan je gospodarski output odnosno njegov rast, ako njega nema, nema ni plasmana. Banke će ove godine imati rekordne rezultate, ali će se do kraja godine trnedovi bitno početi mijenjati, kada konačno i aktivne i pasivne kamate snažnije porastu.
Nitko nije rekao da će banke propasti, al nas banke pogotovo ove na Booku ili vise od njega ala Zaba, KBZ i IKB su preskupe. Pogotovo ove male.
HPB je tu znog badwilla u nešto povoljnijem položaju relativno gledano, al njegov portfelj plasmana je lošiji u odnosu na prosječnu HR banku sto se izravno vidi iz razine NPL-a, koja je i dalje viša od prosjeka.
Sto se tiče rizika i Booka od 0,6-0,7 i Unicredito, i Erste, a pogotovo Raiffeisen su znatno jeftinije (za rizik ne znam), a to stoji i za NLB koji ke regionalan Play i Konsolidator na trzistu. U usporedbi sa takvima, HPB vise nije povoljan.
Sreca je sto je nase tržište ulagaca retail tržište neupućenih i sto uglavnom ne razumije vrednovanje banaka i njihove probleme, a HPB relativno (ali samo relativno) jeftinija od konkurencije. Kada bi taj diskont uskladili za rizike, vjerojatno HPB ne bi vise izgledao “tako povoljno”.
Je li HPB po vama, na 147Eura, jeftin, skup ili cijena tocno predstavlja vrijednost?
“Hrvatska poštanska banka je početkom travnja 2023. godine dobila odobrenje Hrvatske narodne banke za pripajanje Nove hrvatske banke.
Planirani datum pripajanja je 3. srpnja 2023.”
https://www.hpb.hr/hr/pripajanje-nove-hrvatske-banke-hpb-u/8332
Nije se moglo jer je dosta depozita bilo u HRK, a za prijenos novca preko granice iznad 10.000 EUR trebala je potvrda. A onda su pale kamatne stope u EU pa se domaća štednja na inozemnim racunima selila u RH. Stranci su dolazili ovdje štedjeti zbog visih kamatnih stopa nego u EU. Al sad se kolo okrenulo i sad su kamatne stope u EU dosta vise nego u RH. Nije problem samo stopa i trendova nego proteklih politika banaka gdje su se dugoorcni krediti fiksirali na kta na 5 ili vise godina. Takodjer, bitan je gospodarski output odnosno njegov rast, ako njega nema, nema ni plasmana. Banke će ove godine imati rekordne rezultate, ali će se do kraja godine trnedovi bitno početi mijenjati, kada konačno i aktivne i pasivne kamate snažnije porastu.
Nitko nije rekao da će banke propasti, al nas banke pogotovo ove na Booku ili vise od njega ala Zaba, KBZ i IKB su preskupe. Pogotovo ove male.
HPB je tu znog badwilla u nešto povoljnijem položaju relativno gledano, al njegov portfelj plasmana je lošiji u odnosu na prosječnu HR banku sto se izravno vidi iz razine NPL-a, koja je i dalje viša od prosjeka.
Sto se tiče rizika i Booka od 0,6-0,7 i Unicredito, i Erste, a pogotovo Raiffeisen su znatno jeftinije (za rizik ne znam), a to stoji i za NLB koji ke regionalan Play i Konsolidator na trzistu. U usporedbi sa takvima, HPB vise nije povoljan.
Sreca je sto je nase tržište ulagaca retail tržište neupućenih i sto uglavnom ne razumije vrednovanje banaka i njihove probleme, a HPB relativno (ali samo relativno) jeftinija od konkurencije. Kada bi taj diskont uskladili za rizike, vjerojatno HPB ne bi vise izgledao “tako povoljno”.
Je li HPB po vama, na 147Eura, jeftin, skup ili cijena tocno predstavlja vrijednost?
Nije jeftina. Lokalne i regionalne banke se trenutno zadužuju putem obveznica po 7,5-8% za ispunjenje MREL zahtjeva pa me bas zanima kako HPB trenutno stoji s istim.
Koje su to banke, koje su izdale obveznicu po 7,5 – 8 %??? U eurima ?!
Prema rijecima HPB FI (3M nekonsolidirano), ugovaranje instrumenta za pokriti MREL zahtjeve se odrazuje na veci kamatni trosak, vidljivo je na RDG.
Ako je MREL zahtjev zadovoljen i banka ostvari ovakav profit, mislim da ne treba se brinuti o tome. Ja cu obratiti paznju na sljedecem FI.
“Rast kamatnog prihoda u ovom tromjesečju (+57,6 %) rezultat je prvenstveno porasta referentne kamatne stope od strane Europske centralne banke odnosno trenda povećanja kamatnih stopa na tržištu te intenzivnih akvizicijskih aktivnosti Banke u prethodnoj godini. Navedeno također nadilazi povećanje kamatnih troškova u istom razdoblju, nastalih ponajviše zbog MREL instrumenata, koji su se počeli ugovarati od sredine 2022. godine. “
Stambeni krediti samo po fixnoj kamatnoj stopi i to na 30 g..Po promjenjivoj banke vise tesko !!
Navodno neke vec uopce ne izdaju stambene !!
Pozdrav
Treba samo pogledati iznos keša koji je NHB imala na 31.12.2022. i koji sad mogu plasirati po 3,5%. Aktiva je bila cca 1,23 milijarde EUR. Kad znamo kolko je HPB platila NHB i kad se pogleda pozitivni efekt tog preuzimanja koji je iskazan u konsolidiranoj bilanci na poziciji “badwill” stvari su malo jasnije. Normalno i sam HPB odlično posluje zbog rasta kamatnih stopa. Sad nakon spajanja tek postaje zanimljivo.