Jel to netko kupio 600 komada HPB-a?
Iza Hrvatske poštanske banke je najbolje polugodište od osnutka u kojem je ostvarila rekordnu dobit od 123,5 milijuna kuna, uspješno pripojila Jadransku banku te povećala tržišni udjel, objavljeno je u srijedu na konferenciji za novinare održanoj u prostorijama HPB-a.
Neto dobit od 123,5 milijuna kuna predstavlja i porast od 31,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je operativna dobit veća za 19,7 posto i iznosi 165,2 milijuna kuna.
Rad na poboljšanju prodaje i procesa vezanih počeo je donositi vidljive rezultate. Uz najveću polugodišnju neto dobit od osnutka banke, ostvarili smo značajan rast tržišnog udjela u kreditima stanovništvu s 4,7 posto krajem prošle godine na pet posto krajem travnja. Krediti gospodarstvu porasli su s 5,3 na 5,6 posto, istaknuo je Tomislav Vuić.
Iza Hrvatske poštanske banke je najbolje polugodište od osnutka u kojem je ostvarila rekordnu dobit od 123,5 milijuna kuna, uspješno pripojila Jadransku banku te povećala tržišni udjel, objavljeno je u srijedu na konferenciji za novinare održanoj u prostorijama HPB-a.
Neto dobit od 123,5 milijuna kuna predstavlja i porast od 31,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je operativna dobit veća za 19,7 posto i iznosi 165,2 milijuna kuna.
Rad na poboljšanju prodaje i procesa vezanih počeo je donositi vidljive rezultate. Uz najveću polugodišnju neto dobit od osnutka banke, ostvarili smo značajan rast tržišnog udjela u kreditima stanovništvu s 4,7 posto krajem prošle godine na pet posto krajem travnja. Krediti gospodarstvu porasli su s 5,3 na 5,6 posto, istaknuo je Tomislav Vuić.
ja mislim da ovako dobrec rezultate valja proslaviti – na grobex način – tropanjem tza bar 10 posto
dobitaši ovdje nikom ne trebaju, to je dosadno
To nisu dezinformacije. Njima je dobit od prodaje i držanja papira za prodaju kroz RDiG povećana za 102% u odnosu na lanjsku. Glavnina tog rasta je od udjela u Optimi. To je fakat i činjenica.
Meni je logično da im je imovina rasla, a prihodi od Optime im mogu rasti tek kad prodaju udjele.
[/quote]
Ne ako ih drze u kratkorocnom portfelju namijenjenom prodaji.
To nisu dezinformacije. Njima je dobit od prodaje i držanja papira za prodaju kroz RDiG povećana za 102% u odnosu na lanjsku. Glavnina tog rasta je od udjela u Optimi. To je fakat i činjenica.
Meni je logično da im je imovina rasla, a prihodi od Optime im mogu rasti tek kad prodaju udjele.
[/quote]
Ne ako ih drze u kratkorocnom portfelju namijenjenom prodaji.
[/quote]
Ne mogu knjizit nesto u RDIG ako nije prodano mogu jedino knjizit kroz dio o sveobuhvatnoj dobiti
Naravno da mogu i moraju, ako je to reklasificirano u kratkoročni portfelj namijenjen prodaji odnosno: Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto
a sve sukladno primjeni NSFI 9
Koji konto je taj kratkoročni portfelj namijenjen prodaji? Prvi put čujem za to, u kontekstu knjiženja poslovnih događaja.
Na svaki sljedeći datum bilance, poduzetnik treba
ulaganja koje ima u obliku inancijske imovine raspo-
ložive za prodaju ponovo procijeniti (revalorizirati)
po fer vrijednosti bez umanjenja za eventualne tran-
sakcijske troškove. Dobitak ili gubitak ostvaren kao
razlika između fer vrijednosti i dotadašnje knjigovod-
stvene vrijednosti priznaje se kao revalorizacijska re-
zerva u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti
1
odnosno
kapitala2
, izuzev gubitka od umanjenja vrijednosti i
tečajnih razlika koji se priznaju u rezultatu razdoblja.
Tako kumulirani dobici i gubici priznavat će se u re-
valorizacijske rezerve do prestanka priznavanja, npr.
prodajom, kada će se reklasiicirati iz revalorizacijskih
rezervi u dobitak ili gubitak razdoblja.
Prema tome, efekti naknadnog mjerenja inancijske
imovine raspoložive za prodaju priznaju se u sklopu
ostale sveobuhvatne dobiti odnosno kapitala, točnije
u revalorizacijskim rezervama, što je u skladu s HS-
FI-ima i MSFI-ima.
Računovodstvo
financijske imovine
raspoložive za prodaju
Kristina Toth, dipl. oec.
Zagreb
Financije i računovodstvo
status je u pravu
zaraduju od kamata
zaraduju od naknada
zaraduju od trgovine deviuzama i vrijednosnicama
straaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaasno
kreso – prihjavite ih hanfi
To je banka. Banka može reklasficirafi imovinu i obveze u različite portfelje namijenjene ovome ili onome i to ako je u skladu sa MSFI i regulatorom HNB, to se onda tako i može u praksi primjenjivati. Banka nije klasično trgovačko društvo i za nju se primjenjuju u vrednovanju (zbog rizika) neki drugi modeli vrednovanja i prikazivanja rezultata.
O bankama brine HNB, a ne Hanfa. To nije u njezinoj nadležnosti.
Ja mislim da se dobit kod HPB-a na poziciji <[b]Dobici ili ( – ) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto[/b]> odnosi na njihov obveznički portfelj. Ali ne mogu to tvrditi.
Imovina banke na dan 30. lipnja 2019. godine iznosi 23,2 milijarde kuna (+9,2%), uz prelijevanje
viškova likvidnosti u ostale kamatonosne oblike imovine kojima postižemo veću profitabilnost.
krediti, devizre, obveznice , dionice – sve to spada pod pojam banka
evo gledam malo unazad
2016 oko 560
2017 500-800
2018 470-530
2019 420 – i ne možemo se je…. pomaknuti nakon dvije rekordne godine
dođe mi da skočim s šibenskog mosta ko ona bu..la
@is123456
All an investor can do is to follow a consistently disciplined and rigorous approach; over time the returns will come!
from: Margin of Safety by Seth A. Klarman
Da se razumijemo, cijena HPB-a je smijurija i odražava potpunu nezainteresiranost institucionalnih investitora zbog svih poznatih razloga – svađa sa državom koja nije pustila institucionalcima niti jednog člana NO, trenutna neizvjesnost oko buduće Uprave jer je država još prije mjesec i pol dana trebala dati HNB-u prijedlog nove Uprave, a još nema nikakvih informacija (ovdje je netko napisao da se špekulira da će PU biti Markotić poznat po odlično obavljenom poslu u Centar banci, a zatim i u Badelu – ako je to stvarno istina, onda ovo treba prodati i pobjeći glavom bez obzira) i tako dalje.
Međutim, ako se pogleda njihova polugodišnja prezentacija (http://www.zse.hr/userdocsimages/nov…K5XvME7g==.pdf), ovo štivo je napisano još optimističnije od financijskih izvještaja Varteksa 🙂
Iako bi se polugodišnji rezultat najkraće mogao objasniti sa dva efekta – niži troškovi rezervacija te viši dobici od trgovine, dok je ostalo sve više manje isto, Uprava se svim silama uprla prezentirati ove brojke kao fenomenalne. Dodatno, cijela prezentacija poprilično smrdi jer se uspoređuju prošlogodišnje brojke (koje ne uključuju Jadransku banku) sa ovom godinom koja od 01.04 uključuje Jadransku banku – dakle uspoređuju se kruške i jabuke i zaključuje se da teče med i mlijeko.
Dodatno, osim što se tako fiktivno napuhava RDG, isto se radi sa usporedbom bilančnih pozicija (?!) pa se tako optimistično navodi da su se u H1 povećali bruto krediti za 9,8%, a depoziti za 7,3% itd. itd. a sve se svodi na efekt pripajanja Jadranske banke.
Ozbiljna Uprava bi napravila prezentaciju u kojoj se eliminira ovaj efekt i uspoređivala konsolidirane odnosno like-for-like brojke, dok je ovo već na granici pristojnosti. Naravno, obzirom na stupanj zainteresiranosti novinara, svi su samo copy-pasteali ove hvalospjeve Uprave samima sebi, iako su stvarni rezultati korektni, ali ništa posebno.
Samo kao primjer, kad su prezentirali brojke na 30.06.2018 pokazali su efekte pripajanja Jadranske banke. Između ostalog broj klijenata: 580 tisuća HPB + 56 tisuća Jadranska banka = 636 tisuća klijenata. Prema zadnjoj pressici, broj klijenata im je dosegao 601 tisuću (https://lider.media/aktualno/tvrtke-…ekordnu-dobit/). Osim ako je većina klijenata Jadranske banke i prije akvizicije imala račun u HPB-u, ja bih zaključio da integracija ipak nije prošla tako bajno i da im je većina tih klijenata otišla. Transparentna Uprava bi ove, kao i slične brojke posebno pratila i prezentirala – jedno je govoriti da je integracija uspjela, a drugo je dokazati da je to zaista tako.