Sve si to odlično zaključio. Ajmo sad malo menađerski pogledati bilancu. Pogledaj kolike su ti ukupne obveze, pogledaj kolika su ti ukupna potraživanja od kupaca, razmisli tko je jedini kupac i kad će on to u ovakvoj situaciji isplatiti, izračunaj koliki je period vezivanja zaliha.
Po svakoj logici to je katastrofa i to velika.
Svijetla točka je jedino što je to firma od državnog interesa, i iz tog razloga sva predviđanja su apsolutno nesuvisla.
A što se tiče blize budučnosti realizacije radova, razmisli si malo od kuda novac jedinom kupcu HIDRE.
Ako želite mogu kasnije izlistati sve ugovorene poslove HIDRE za naredne 2 god., pa da zajedno prodiskutiramo što je od toga izgledno za izvođenje.
Neosporno je jedino ako krene Crobex gore, tada će i HIDRA vrtoglavo skočiti, kao što uvijek bude tako. Bez obzira na fundamente, poslove i ostale čimbenike.

Nelikvidnost je sad već uobičajena u Hrvatskoj, kolko vidim Hidra ima jednaka potraživanja i obveze, znači može dugove države prebaciti na svoje dobavljače, i vjerojatno im neće plaćati dok država ne plati njoj. U takvoj situaciji najviše gube domaći dobaljači koji nemaju alternative niti mogu natjerati Hidru da im plati. A Hidra će se izvući, velikim firmama možda i odgovara nelikvidnost jer će manja konkurencija posrnuti.

Istina, neki potencijalni poslovi bi mogli biti upitni. Bilo bi mi drago kad bi izlistali ugovorene poslove, čisto da vidim o čemu se sve radi. Vjerojatno postoje i neki penali za otkaz?

Hm, opet se ne slažem. Nagledao sam se kako je država uništila svoje igrače kada joj nisu bili potrebni. Sveoja dugovanja ne podmiruje, a potraživanja za poreze i ostalo uredno naplačuje.

Ali u jednome se definitivno slažem, što vrijedi i za druge sektore ne samo za građevinu, a to je čiščenje tržišta i opstanak samo najjačih. Dali je HIDRA ta koja to može? Iskreno ne znam, i teško mi je to predvidjeti.
Što se tiče omjera dugovanja i potraživanja, koliko ja vidim obveze su veće za 201.232.000 kn.

Popis poslova ću objaviti čim uhvatim priliku, jer nažalost nemam u elektronskom obliku.

Mislio sam na potraživanja od kupaca i obveze iz poslovanja koje su otprilike na 470 mil. kn.

Kolega Topalov (igraš šah?), da bi mogao relevantno komentirati financijsko izvješće treba ga znati pročitati.

6-mjesečno izvješće Hidroelektre iskomentirano je 15-tak stranica unatrag, a evo i komentara 9-mjesečnog izvješća:

Povećanje prihoda u usporedbi s istim razdobljem prošle godine je značajno i iznosi preko 13%. Povećanje rashoda je također značajno i iznosi također preko 13%. Neto dobit u navedenom razdoblju je povećana nešto više od 9%. Od prihoda treba istaknuti prihod od 30-tak miliona kuna koji je ostvaren u inozemstvu a kojega prošle godine nije bilo. Od troškova treba istaći povećanje troškova osoblja za skoro 19% što je relativno dobro ako je to rezultat povećanja ukupnog broja radnika, ali tak podatak nemam. Ako je to povećanje troškova osoblja rezultat povećanog broja radnika problem postaje kada treba otpustiti višak radnika (koji će se ubrzo dogoditi). Otpremnine i ostala prava radnika su zakonom određene i ne može ih se izbjeći platiti. Ako se nije značajno povećavao broj zaposlenika povećanje troškova osoblja je vrlo zabrinjavajuć podatak.

Uspoređujući 30. 9. 2008. s zadnjim danom prošle godine (kada je cijena dionica da podsjetim bila 1.835 kuna) materijalna imovina (osnovna sredstva) se povećala za 6% dok je dugotrajna financijska imovina ostala na istim razinama. Brzoutrživa financijska imovina se povećala za 5 mil kuna (na 28 mil kuna) a povećala se i količina novca kojim raspolaže društvo i to za 11 mil kuna (na 37 mil kuna).

Ti podaci su pozitivni, ali………..

Potraživanja od kupaca su se povećala za više od 176 mil kuna (na više od 470 mil kuna). To naizgled nekome može biti dobar pokazatelj ali on je vrlo negativan. Takvim znatnim povećanjem potraživanja od kupaca (od kojih će jedan dio ostati nenaplaćen) pogoršava se likvidnost društva. Povećava se potreba za zaduživanjem (banke) koje naravno nije jeftino. Može se dio obveza financirati neplaćanjem dobavljačima, ali i to ima svoj vijek trajanja. Dobavljači ako vide da ne mogu naplatiti potraživanja tužit će dužnika, ili aktivirati sredstva osiguranja. To neće napraviti sve dok mogu izdržati neplaćanje i dok im se isplati raditi za dužnika. Ali mogu li "mali" kooperanti to izdržavati slijedeće godine? I koliko će raditi za Hidru u budućnosti (kada se smanji obim poslova što je više negoli izvjesno)? I ako se vjerovnici odluče naplatiti svoja potraživanja iz gore navedenih razloga, naplaćuje se i zatezna kamata koja je trenutno 14% na godinu. A koliko kamate će Hidra naplatiti od svojih dužnika? HAC-a i ostalih. Sada je upitna naplata za preko 37 mil kuna (vode se sudski sporovi).
Obveze prema dobavljačima su se povećale za preko 178 mil kuna (na 468 mil. kuna). To je posebno zabrinjavajuć podatak jer ako su te obveze realno iskazane (a nemamo razloga sumnjati u to) one će se i morati platiti (ukoliko Hidra ne završi u stečaju, a onda badava sva ova pisanja).
Još je više zabrinjavajuć podatak da su se kratkoročne financijske obveze povećale za više od 47 mil. kuna (na 187 mil. kuna).
Hidrina ukupna kratkotrajna financijska imovina (28+37 mil.) može pokriti manje od 32% kratkoročnih obveza (203,5 mil. kuna). A ostatak? Novo zaduživanje? Kamate na njega?

To je ukratko ono što je vidljivo prostim okom iz 9-mjesečnog izvješća. Zanimljivo je da uprava likvidnost smatra nezadovoljavajućom (čitaj: kritičnom).

Zaključak neću davati, sami ga stvorite.

Još bih dodao da imam dionice Hidre, naravno preplaćene (kao i svi ovdje). Nije strašna količina (gubitak mogu izdržati). Ne pada mi napamet kupovati nove (za sada) niti želim prodavati postojeće (radije ću izgubiti sve negoli ih prodati – ako sam bio glup moram to i platiti).

Dokupljivao bi kada bi vjerovao da će cijena rasti. Ovako kupujem neke druge dionice za koje smatram da će rasti više negoli Hidra.

Koje su to? HT?

Ne, to su TNPL, VDKT, ATPL i INA. Ali to nije tema ovdje. Ako imaš što pametno za Hidru napisati slobodno izvoli.

Kad krene rast Crobexa iznad 1800 ovih dana (sto je vec sasvim izvjesno da ce se dogoditi), na HDEL-u ce biti najmanji otpor, pa nece biti problem itekako dići cijenu ( a ima mnogih kojima je to u interesu…..npr. nalog od 523 komada na 188kn u petak popodne koji je izlozen u 15:59…..).

Zanima me još zašto je baš Hidroelektra najbrže rasla u 2007. godini, pa bi molio nekog da mi objasni.

dogovor fond managera,jak skok prihoda, vizionarska budučnost, napuhavanje do neprepoznatljivosti…..svašta nešto.
a kad će opet…ne znam…sad je gospodin tržište predepresivan….možda nika…a možda i više od onog što je nekad bilo.

Napuhivanje vrijednosti do bola, potpuno nepotrebno.