Kako sad deset puta manje nego na burzi ????
Pa znam da je Božić ali niste li ipak malo prećerali sa hranom i pićem !
A ja tek sad mislim drukčije. Činjenica je da Samoborka želi prodati svoj paket. Činjenica je i da je Samodol dobio od Samobrke dopis u kojem tvrde da nisu izmanipulirani i da nisu oštećeni. Dakle očigledno su svjesni da za cijeli paket ne mogu dobiti više. Tim više me čudi da se samoproglašeni borac protiv žena i ljubavnica odlučio za poništenje transakcije. Sve u svemu ja odustajem od kupnje ove dionice dok ne vidim što je sljedeći potez Samoborke.
A ja ne mislim uopće. A pogotovo ne što drugi misle.
Ak Samoborka za cijeli paket ne može dobiti više, možda može za pola paketa dobiti isto.
Kako sad deset puta manje nego na burzi ????
Pa znam da je Božić ali niste li ipak malo prećerali sa hranom i pićem !
Čitaj šta pišem. Paket INGR od cca 10.000 komada je nedavno Ostoja prodao za 10 milja kuna odnosno ~ 1000 kn po dionici
Hidroelektra dohvatila milijardu kuna prihoda
Nives Matijević
nives.matijevic@business.hr
(objavljeno 10.1.07 15:09)
Što je Radar?
Obavještavajte me…
O rubrikama: Događaji
O autorima: Nives Matijević
Hidroelektra niskogradnja od svih je dionica kojima se u 2006. godini trgovalo na Zagrebačkoj burzi ostvarila najveći rast, čak 826,3 posto (sa 53 na 491 kunu). Osim ranije podcijenjenosti, razlog tolikog skoka je i rast prihoda od najmanje 35 posto.
Kako je, naime, potvrdio generalni direktor, a ujedno drugi najveći dioničar Rade Pilipović, tvrtka je godinu prvi put završila s prihodima većim od milijarde kuna. Pilipović će lakonski objasniti da je posla na tunelima, mostovima, vijaduktima i cestama u Hrvatskoj danas više nego ikad. Kako na tržištu nisu dostupne veće količine dionica Hidroelektre, tu nije bila riječ o velikom prometu. No, i ulagači su očito primijetili da je upravo Hidroelektra od svih usporedivih “građevinara” izlistanih na burzi posljednjih godina imala najbrži rast prihoda. Dionica Hidroelektre potkraj 2006. nije privukla pažnju samo rastom cijene. Najveći dioničar, građevinska tvrtka Samoborka u vlasništvu Želimira Kodrića u listopadu je prvo prodala svojih 20,86 posto Hidroelektre, no Hanfa je kasnije transakciju poništila jer je zaključila da se pri prodaji u kojoj je posredovala brokerska kuća Interfinance manipuliralo cijenom dionica. Kodrić će vjerojatno naknadno rasprodati svoj paket, no Pilipović drži da to ništa bitno neće promijeniti u vlasničkoj strukturi Hidroelektre. Pilipović, njegov zamjenik Petar Marić i tehnički direktor Nikola Salopek pojedinačno drže po 14,2 posto, odnosno ukupno 42,61 posto dionica Hidroelektre. Doda li se tome 9,61 posto trezorskih dionica, kontroliraju većinski paket. Pilipović dodaje da s njima zajednički djeluju i dioničari Centrogradnja d.o.o. i Teleop d.o.o., te tako ukupno kontroliraju više od 73 posto dionica. “Tko god dođe, morat će se složiti s našom poslovnom filozofijom, rezultat koje je da je Hidroelektra na tragu konsolidacije. Dioničari koji drže većinski paket čvrsto stoje na okupu, a na burzi neka se vrti oko 30 posto dionica. Trezorske dionice nećemo prodavati jer nam tako nitko izvana ne može stvarati probleme, a nećemo ih ni poništiti”, kaže.
Direktor starog kova
Od Hidroelektre koja je bila u teškoj situaciji, ističe, ustrajnim radom stvorili su respektabilnu tvrtku koja nikad nije imala više posla nego danas. “Želimo da ostane u rukama hrvatskih dioničara. Nekom izvana interes ne bi bio razvoj cijele tvrtke, nego bi nas htjeli u jednom segmentu. Svi smo dugogodišnji radnici Hidre i osim poslovnog veže nas ljudski odnos jači od svih ugovora. I sam sam više puta dobivao vrlo dobre ponude da prodam svoj udjel, no ne želim to učiniti”, kaže Pilipović. Zahvaljujući rastu cijene dionice pojedinačni udjeli trojice čelnih ljudi Hidro elektre danas vrijede više od 44 milijuna kuna, no Pilipović tvrdi da ih to nimalo ne impresionira. “Glavni interes nam je stabilno poduzeće od kojeg svi živimo, a Hidroelektra trenutačno ima posla za sljedeće dvije godine. Kad bismo sada išli na istiskivanje dobiti i podjelu dividende, oslabili bismo tvrtku. Radije smo si dali u zadatak razviti materijalnu bazu, a profit će već doći. Zadrži li se sadašnji trend rasta građevinskoga sektora, vjerujemo da ćemo u 2009. prvi put moći isplatiti dividendu. Želimo ostati prava građevinska tvrtka, koja će, umjesto da se, kao neki, bavi samo inženjeringom, razvijati struku i pokrivati sve sektore u građevinarstvu”, kaže Pilipović. Hidroelektru mnogi drže svojevrsnom socijalnom ustanovom u kojoj se svjesno održava prevelika zaposlenost, a Pilipovića po načinu razmišljanja i upravljanja tvrtkom posve netipičnim i već rijetkim primjerom direktora staroga kova.
Povratak stanogradnji
Bivši stipendist Hidroelektre d.d. u toj se tvrtki zaposlio još 1977. Na čelo Hidroelektre niskogradnje došao je potkraj 1997. te je, kaže, godinama vodio blo
Hidroelektra dohvatila milijardu kuna prihoda
Nives Matijević
nives.matijevic@business.hr
(objavljeno 10.1.07 15:09) …..
mislim da bi hdel ove godine (i to u narednih par mjeseci mogao na najviše
razine u zadnjih godinu dana (650 kn)…
Kaj god ko mislio ovo treba samo držati što je moguće dulje.
msilim da je dionica OK, kao špekulativna,
Kaj god ko mislio ovo treba samo držati što je moguće dulje.
Otvoreni radovi na cesti čvor Šibenik-Tromilja
business.hr
web@business.hr
(objavljeno 23.1.07 19:27)
Što je Radar?
Obavještavajte me…
O rubrikama:
Hrvatska
O autorima:
business.hr
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta danas je službeno otvorio radove na gradilištu ceste Čvor Šibenik-Tromilja, najavivši da će cesta biti gotova do 15. lipnja.
Ta spojna cesta skratit će put od Šibenika prema zaleđu, a riječ je o prvoj fazi gradnje buduće brze ceste Šibenik-Drniš-Knin, rečeno je.
Na trasi ceste Čvor Šibenik-Tromilja, duge 2,83 kilometra, kroz brdo Trtar bit će probijen tunel Ploče od 360 metara. U radove će biti uložena 72 milijuna kuna bez PDV-a.
“Tu ne ćemo stati i Hrvatske ceste već pripremaju projektnu dokumentaciju za izgradnju brze ceste od Šibenika prema Kninu i granici s BIH, uključivo novi most preko Čikole u Drnišu”, rekao je ministar Kalmeta, dodavši da će izgradnja ceste prema Kninu biti uvrštena u sljedeći četverogodišnji plan.
Izgradnja dionice od Šibenika do Tromilje najzahtjevniji je i najskuplji dio buduće trase ceste Šibenik-Drniš-Knin, naglasio je šibensko-kninski župan Goran Pauk, dodavši kako “ta cesta za Županiju znači isto što i auto-cesta za Hrvatsku.”.
Šibenska gradonačelnica Nedjeljka Klarić ustvrdila je da će Šibenik prvi osjetiti važnost izgradnje tunela kroz Trtar. “Kad je riječ o području Lozovca i Tromilje, nova će infrastruktura omogućiti da se neki predjeli pretvore u gospodarske zone, što će uvelike koristiti razvoju Šibenika”, dodala je gradonačelnica Klarić.
Investitor ceste Šibenik – Tromilja su Hrvatske ceste, a izvođači radova su Hidroelektra niskogradnja i splitsko Poduzeće za ceste.
Ministar Kalmeta je za posjeta gradilištu Tehnološke ceste u Šibeniku istaknuo kako se uvjerio da će radovi biti gotovi nekoliko mjeseci prije roka, odnosno do početka ovogodišnje turističke sezone. Ta je cesta bitna i za razvoj šibenske luke, i za prometnu prometnu mrežu grada Šibenika, koji ju čeka već 40 godina, podsjetio je, dodavši da će se njezinim dovršetkom od šibenske luke do autoceste dolaziti za pet minuta.
Ma rade ljudi kao ludi, al to ne prikazuju u izvješćima baš..Malo mi je to mutno.. I na 4 BV je već.. Rađe preferiram njihove kooperante..
Investitor ceste Šibenik-Tromilja su Hrvatske ceste, a izvođači radova su Hidroelektra niskogradnja i splitsko Poduzeće za ceste.
“Peru” ga ljudi od Zadra do Dubrovnika di god se nešto radi imaju svoji dio kolača..
Konačno su oderali ono strašilo od preko 4000 komada.
… koliko ja znam bit će još takvih strašila..ovo je samo sondiranje…
Sad je viđeno pa nek stave ponovo na 470.
nalog od 5000 kom prošao u 5 minuta…..na 470
ps…i ja sam ga malo dodirnuo…pardon puno
Samo se bojim da nije malo rano za ulaz.
Ako je na stvari ono što njušim, moglo bi biti jako puno tog strašila.
U svakom slučaju ja ću čekati na puno nižoj razini.
Najbolje uprosjeciti 🙂