Znaš li ti uopće šta znači stečaj.
Znaš li koliko će ljudi izgubiti posao od kojega žive.
Stvarno ne znam koliko poremećen treba biti da bi slavio stečaj neke firme.
[/quote]

Fućka se meni za njih isto kao i njima za mene.
Što prije kihnu to bolje svima drugima pa i meni.
Ne zaboravimo da ja plaćam za Pelješke mostove i ostale nebuloze od kojih oni kradu.
Dosta su te pijavice živjele od drugih.
Bolje da oni crknu nego država

stotka za feđu, kad ne druka na brodarima onda čak i nešto pametno napiše.

Građevinari u Hrvata – Svjetski fenomen, ludilo ili jednostavno hrvatsko gospodarsko čudo
kaj smo onda tek mi kaj kupujemo te dionice???????????
ja sam vec toliko puta dobio po piksi na gradjevinarima tak da sam si kupio zastitnu kacigu i sad prije nego kaj krenem trejdati na njima svaki put cu si ju na glavu staviti
pofuk

Kakvu ti Fedja državu zamišljaš kao savršenu?
Kubu, zemljani putovi i drveni mostići?
Ne znam jeli Pelješki most najbolje rješenje za južnu dalmaciju ali kad se sagradi moći ćeš se i ti provozat po njemu, i tvoja djeca i unuci.
Na građevini se svugdje na svijetu pere lova ne znam zašto bi hrvatska bila pozitivna iznimka.
Krivce treba tražiti u potpisnicima ugovora i računa.
Da ti imaš građ. firmu sigurno bi radio za siću?
Vidim da mrziš sve što ima veze s građevinom ali zapravo koja je razlika između Jure Radića i Todorića? Kako Toda pljačka jadne seljake na pšenici, državu putem ogromnih subvencija, a nas s enormnim maržama.

treba ovdje jasno reći da je za očekivati propast na desetke manjih građevinskih firmi, ali i nekoliko velikih. sve je to danak krize.

[

[/quote]

Znaš li ti uopće šta znači stečaj.
Znaš li koliko će ljudi izgubiti posao od kojega žive.
Stvarno ne znam koliko poremećen treba biti da bi slavio stečaj neke firme.
[/quote]

A koliko u tim našim velikim građevinskim firmama radi stranih radnika (bosanaca najviše), a koliko ih radi tek na crno.
A nebuloze tipa pelješki most ili ona autocesta do Dubrovnika koja će se početi isplaćivati uz ovu količinu prometa tamo negdje 2548-e godine. Kod nas kad treba raditi infrastrukturu važno je samo tko je od pametnih političkih glavonja rođen u većoj vukojebini pa da mu se dovedu četiri trake, viadukt i tri tunela do pred kuću. A 95% prometa u državi, a to smo svi mi koji svakodnevno uživamo prometujući po običnim cestama za koje nemam riječi na što liče. A i cestarine na bajkovitim autoputevima su nam baš lijepo jeftine. Istovremeno za jedan projekt koji se zove niskotračna željeznica Rijeka-Zg pa dalje Mađarska, već najmanje 30 godina znamo da nam to treba ali se nije niti malim prstom maklo da se jedan takav infrastrukturni projekt od nacionalne važnosti mrdne s mjesta. A takvih ima još. Jebi ga rođo za takav projekt i Europa bi imala što reći pa se ne može taliti kao što se tali u nekakvoj našoj prčiji. A i ova pametna država ima super energetsku strategiju. Eto tolko da ne pretjeram jer me ova tema trenutno izbije iz cipela. Po stotka Feđi i Antiši.
respect.

Ne da nema više u hrvatskoj građevini posla ispod žita, nego više ni nema posla, a ubuduće i ono sitno posla šta bude će ići preko regularnog natječaja, nečeg što je nekim našim građevinarima strano jer nisu navikli tako sklapat poslove.

Pa onda realna posljedica cijelog kolektivnog građevinarskog ludila je da će se par velikih firmi udružiti da uopće opstanu na životu. Al zar je drugačije moglo bit?

Ma kakvi poslovi, o čemu pričate? Pa mi smo pred grčkim sindromom!
Ljudi svaki dan prodaju dionice za preživjeti, nitko ništa ne gradi, država ima rupu u proračunu, isto HAC i ostala javna državna poduzeća.
Seljaci su na ulicama, radnici štrajkaju glađu i prijete masovnim štrajkom, a naša premijerka troši zadnje kune da umiri očajne i gnjevne narodne mase.
Jeste li vi svjesni što nam slijedi??
Kakva gradnja, kakve investicije, počinje borba za preživljavanje! [cry] [bye]

Ekonomija
Financijska snaga najčešći je razlog gubitka poslova izvan RH
Da Agrokor nema šanse u Sloveniji, ocijenila je većina analitičara znajući da ne postoji raspoloženje prema hrvatskim ulagačima.

Agrokor nije uspio preuzeti Mercator i tako ući u Sloveniju, a domaćem je konzorciju propao posao gradnje autoceste u Crnoj Gori. I dok je naša država pretjerano shvatila liberalizaciju tržišta, druge su zemlje, u čemu se, primjerice, izdvaja Slovenija, imale strogo selektiranu politiku u dotoku stranog kapitala. No, ne treba zanemariti ni činjenicu da je ta zemlja imala mali deficit pa joj ni privatizacija ni strani kapital nisu bili nužni – podsjeća konzultant Ante Babić. Nekima je politika ograničenog pristupa kapitalu bila manje izražena, ali su zato izdvojile kompanije koje su označile strateški jakima. Primjer je Mađarska, koja je izdvojila MOL kao kompaniju koju će štititi od preuzimanja, stavivši to i u zakon, ali istodobno i pomoći u širenju njezina utjecaja u regiji, pa tako i u Hrvatskoj.

Da Agrokor nema šanse u Sloveniji, ocijenila je većina analitičara znajući da ne postoji raspoloženje prema hrvatskim ulagačima. No velik dio analitičara ipak smatra da je Agrokoru širenje u maloprodaji nužno te ne isključuju da svoju ambiciju domaći koncern realizira preko nekog fonda što je, uostalom, uobičajena ”igra” na tržištu. Analitičare bolje upoznate s poslovanjem domaćih građevinskih tvrtki ne iznenađuje ni propali posao konzorcija u Crnoj Gori bez obzira na to što je njihova ponuda bila znatno bolja od konkurencije. Vladi Crne Gore sigurno nije bila nepoznanica nedavna nevaljana mjenica Konstruktora u Libiji pa je upitno kako bi tamošnja vlada opravdala narodu da posao daje nekome tko odugovlači s dostavom jamstva, kojega na kraju i nije bilo. S druge strane, ne isključuju se tvrdnje da je premijer Crne Gore Milo Đukanović dobar s grčkim investitorom koji, naime, već ima izdašna ulaganja u toj zemlji. Jasno je i da grčko-izraelskom konzorciju neće biti teško doći do jamstva iako je riječ o težoj financijskoj ponudi u odnosu na domaći konzorcij, za čak milijardu kuna. Jer iza njih mogu stati grčke banke, ali i izraelski kapital koji je dobro povezan s onim američkim, smatra konzultant Damir Novotny.

Tako se ne isključuje ni mogućnost da iza njih stanu američki fondovi, kapital kojih se mjeri u milijardama dolara i koji mogu uložiti dugoročno. Ali, nije isključeno, kaže analitičar Ljubo Jurčić, da je riječ o fondovima koji za zamjenu mogu tražiti u koncesiju, primjerice, zemljište jer takva praksa isto nije nepoznanica. Poslovnjaci koji se kandidiraju za poslove izvan granica priznaju da je financijska snaga najčešći razlog gubitka poslova. U Hrvatskoj zapravo ne postoji jaka institucija koja bi iza takvih projekata stajala, kaže Babić, koji je svojedobno predlagao jačanje HBOR-a, osnivanje garancijske agencije i fonda upravo u tu svrhu.

Mnogi analitičari, ali i poslovni ljudi, pristup domaćeg konzorcija smatraju neozbiljnim s obzirom na to da jamstva nije bilo, to više ako se utvrdi da su namjerno odugovlačili i manipulirali na tržištu kapitala. S druge strane, to što je posao propao mnogi čak pozdravljaju jer misle da upravo zbog preslabe financijske snage domaći konzorcij ne bi izdržao u gradnji autoceste, novac koje bi se vraćao naplatom cestarine. To više što je riječ o autocesti na kojoj nema prevelika prometa i za koju je uopće upitno koji bi privatnik uložio svoj novac. Dakle, profitabilnost, struktura financija i logika bile su već početni minusi za ulazak u posao. Analitičari, na kraju, kažu da je ovo možda poruka građevinarima da se

Premješteno iz teme: THNK (Tehnika d.d.)

Malo dobrih vijesti građevinskom sektoru donijela je jutrošnja informacija kako će Dalekovod (ZSE:DLKV-R-A) graditi trgovački centar Supernova u Buzinu, a posao je vrijedan čak 80 milijuna eura.

OD KADA DALEKOVOD IMA OPERATIVU DA BIH MOGAO IZVODITI OVAKO ZAHTJEVAN OBJEKT , OVO JE NEKA GREŠKA.

ma nisu loši naši građevinari, ali jednostavno ne znaju ništa graditi. naprave novi autoput i onda u malo tvrđem autu osjetiš kako se ljulja po asfaltu, onda kupiš stan u novogradnji pa se hvata vlada u kutovima, cure radijatori i curi kiša u stan, ali inače su oni jako dobri…između cigli je po 2 cm-a lufta, ali nema veze, glavno da je 1 m2 u zagrebu 7800 eura. šta je to? sitna para buraz…sitno je to za nas. šta ti je danas 780.000 eura za 100 m2…pa to sam kćerkici uzeo da ima svoju privatnost. a sutra joj kupujem toyotu rav4 jer to sve bogate curke voze iz njenog društva, da mala bude na visokom ako dođe do sudara…eto, tako razmišljaju naši novopečeni polubogataši…

Građevinarstvo je 15% hrvatskog BDPea, ne smije se to uništiti, samo reorganizirati i kontrolirati

Započela je demontaža Hrvatskih autocesta – javnog poduzeća koje je u devet godina postojanja postalo prepoznatljiv brend, ali i rasadište najvećih afera. Od tvrtke preko koje je država ulagala u gradnju stotina kilometara autocesta ostat će samo naplata cestarine i održavanje.

Razvlašćivanje ministara

Preostali dio HAC-a (građenje, projektiranje…) najvjerojatnije će u budućnosti postati državna agencija za investicije, doznaje Večernji list. Uprava HAC-a osnovala je sedmeročlano povjerenstvo, u kojem su direktori pojedinih sektora u HAC-u, ali i neki vanjski stručnjaci, koje mora izraditi model po kojem će se osnovati, u prvoj fazi, tvrtka kćer Hrvatskih autocesta u koju će se izdvojiti naplata cestarine i održavanje autocesta.

U početku će ta tvrtka kćer ovisiti o matičnom poduzeću, odnosno HAC-u, a u dogledno vrijeme ona će postati operater samostalan na tržištu. Nije isključena ni mogućnost prodaje tog operatera koncesionaru premda je davanje izgrađenih autocesta u koncesiju, što je bio jedan od neslužbenih prijedloga mjera za suzbijanje krize, prije nekoliko mjeseci kao ideja posve odbačeno.

Premda je demontaža HAC-a logična jer je to poduzeće sa 3000 zaposlenih preglomazno, a gradnja je autocestovne mreže u Hrvatskoj pri kraju, tu se reorganizaciju može gledati i u kontekstu razvlašćivanja resornog ministra Božidara Kalmete, ali i ministrice graditeljstva Marine Matulović Dropulić.

Milijarde kuna

Ona, naime, ima izniman utjecaj i na HAC i na Hrvatske ceste, odnosno na građevinare s kojima su ta poduzeća poslovala.

Ministričin čovjek u NO HAC-a i HC-a je Boris Ordulj, koji je bio pročelnik za graditeljstvo u vrijeme kada je M. Matulović Dropulić bila gradonačelnica Zagreba. Već se nagađalo kako bi ministar Kalmeta mogao izgubiti resor infrastrukture iz svog ministarstva, što se također doživljavalo kao demontaža njegove moći, ali od toga ipak, čini se, neće biti ništa.

Reorganizacija Hrvatskih autocesta, naposljetku, nužna je i zbog silnih afera koje su stvorene u toj tvrtki. To je poduzeće raspolagalo milijardama kuna kojima su plaćani poslovi dobiveni, nerijetko, na namještenim natječajima.

Stanić podnio prijavu protiv Krapljana

A Mijat Stanić, zaposlenik Hrvatskih autocesta i predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, podnio je DORH-u kaznenu prijavu protiv Željka Krapljana, zamjenika direktora Sektora održavanja u HAC-u, bivšeg saborskog zastupnika HDZ-a.

– Prijavu sam podnio zbog osnovane sumnje da je u razdoblju od 2002. godine do danas, uz pomoć nepoznatih osoba koje su mu to omogućile, oštetio državni proračun i Hrvatske autoceste za više od 790.000 kuna – kaže sindikalist Mijat Stanić.

Ističe da se Željko Krapljan, suprotno pravilniku HAC-a, koristio službenim automobilom i u vrijeme slobodnih vikenda i godišnjeg odmora, prešavši 15 tisuća kilometara i oštetivši HAC za 36 tisuća kuna.

– Zatražio je i dobivao naknadu za odvojen život koju je zadržao i kada su istekli razlozi za taj dodatak – tvrdi Mijat Stanić koji je prijavio i da je Krapljan, kao saborski zastupnik Hrvatske demokratske zajednice, između 30. i 31. prosinca 2003. godine prekinuo radni odnos u Saboru i zaposlio se u Ministarstvu obrane.

Odobren mu je dvodnevni prekid radnog odnosa, ali istodobno nije svoj mandat stavio u mirovanje.

U ta dva dana Krapljan je bio i saborski zastupnik i djelatni vojnik HV-a.

Umirovljen je drugi dan, 31. prosinca 2003. godine, uz časni otpust s pravom na invalidsku mirovinu i otpremninu od čak 209.716 kuna koja mu ulazi u izračun mirovine.

– Time si je Krapljan osigurao otpremninu, veću mirovinu i šest saborskih plaća – kazuje Stanić. Krapljan opovrgava navode iz prijave o nepridržavanju pravila HAC-a, a postupak u Saboru iz 2003. godine tumači potrebom da se vrati u MORH i dobije časni otpust, a da to nije učinio, dobio bi nečasni i ostao bez otpremnine.

Premješteno iz teme: DLKV (Dalekovod d.d.)

I zlatna dionica ima vrijednost i treba pratiti odnose na tržištu. Ako građevinari padaju a Dalekovod stagnira, onda ga treba prodati jel je velika vjerovatnost da će i on za njima. Ako IGH padne recimo na 1900 kn, Ingra na 33 kn što se više isplati kupovati IGH, INGR ili DLKV na 340 kn? Ja vrlo ozbiljno razmišljam o prodaji jer ako ne pada ne vjerujem da će i rasti tako brzo.

Zlatne su samo dionice koje rastu.

Premješteno iz teme: DLKV (Dalekovod d.d.)

Ipak je to pogrešno razmišljanje Antiša!
IGH ima dug preko 300%, a DLKV ipak dvostruko manje. Nadalje ovdje su novci ulagani u proizvodne pogone, dakle nešto konkretno i opipljivo.
Nadalje, DLKV ima kontinuitet dobiti i to se ne mijenja, dakle nema gubitaka, poslovi osigurani i pristižu u velikom broju, dok IGH i INGRA nemaju niti 1 posao.
E sad to što će IGH pasti na 1900kn ne znači da DLKV treba pasti 1 lipe.
Nadalje za razliku od IGH, Dalekovod je kompanija koja se bavi proizvodnjom i energetikom, radi jako sofisticirane stvari i nema baš neke konkurencije u Hrvatskoj.
Izgradnja buduće EE mreže u Hrvatskoj mu daje široku perspektivu razvoja i brutalnih zarada, ali i kontinuitet u razvoju.
Gdje se IGH može razvijati dalje? Pa oni ni za plaće nemaju, baš kao ni INGRA koja je otpustila brdo radnika.
E sad ti meni Antiša reci kako možeš uspoređivati ovo dvoje!