Mislim da je najbolja je moguća ako je cilj stabilna kuna. Kad bi je malo pokvarili kuna više ne bi bila tako jaka ali bi jače rastao BDP, smanjivalo bi se uzimanje kredita, povećala proizvodnja, smanjio uvoz, povećao izvoz…

HNB ima za cilj očuvanje stabilnosti cijena, a stabilnost tečaja je dodana u kriterijima iz Maastrichta. Je li prerano za provođenje politike stabilnosti tečaja? Možda, a možda i nije.

Donesen je novi Zakon o plaćama u državnim službama koji pretpostavlja bruto plaću državnih službenika između 4337 i 26604 HRK. Sada će državni službenici valjda biti motiviraniji za rad… [smiley2]

Politika stabilnosti tečaja je izrazito bitna za tako zaduženu zemlju kao što je Hrvatska. Umjetno namještanje tečaja je popraćeno rizicima u situacijama velike vanjske zaduženosti. a tim više što velik broj kredita (plasmana) privatnon sektoru sadrži valutnu klauzulu.
Klienti kojima su banke dale zajmove sa valutnima klauzulama zarađuju primarno u kunama tako da potencijalna devalvacija kune bi imala negativni efekt na mogućnost otplaćivanje takvih kredita od strane poduzetnika i kućanstava.

Što se tiće stabilnosti cijena, (ne-infalacijskog rasta ekonomije) koja je primarni cilj i zadatak HNB-a, HNB provodi jako dobru (pravilnu) monetarnu politiku. Devalacija kune u odnosu na euro bi bila kontra-produktivna za HNB pošto postoji mogućnost da “prođe” (“prelije se”) u inflaciju i s time cilj “stabilnosti cijena” bi bio poražen. Samo povećanje svih cijena bi Povećanje izvoznih cjena ne garantira automatski bolju bilancu trgovanja, jer bi i uvozne cjene porasle.

Rijetko kada vidim da itko napiše nešto normalno i pametno o utjecaju na uvozne cijene, koje bi naravno krenule za gore. Ne radi se samo da Hrvatska uvozi puno jer želi i “može,” već zato što mora uvoziti neke proizvodne komponente i same proizvode koje ne proizvodi sama ili u nedovoljnim količinama. Osim očitih nafte i sličnog, primjerice, ako ne proizvodi čelika dovoljno za potrebe vlastitih brodogradilišta. A i sama domaća proizvodnja (koju Ljubo želi proširiti) je ovisna o ovozu.

Inače, odličan forum sa potencijalom da se još više razvije diskusiju kako više detaljnijih vijesti dolazi o planovima i programima za ekonomski razvoj od svih stranaka. Martingale se raspisao i pitao monogo toga u ovoj, nadam se samo početnoj fazi diskusije. Treba dogovoriti na dosta toga. [smiley11]

Izgleda da sam dobio jako dobro obrazovanog i još bolje informiranog sugovornika na Forumu. [smiley2]

Rečenicu koju sam izdvojio sam mnogo puta čuo od kolega zaposlenih u HNB-u. Ali nikada nisam vidio čak ni funkciju distribucije ekonomske varijable udio takvih zajmova sa valutnom klauzolom u neto primanjima zajmoprimca, niti neki drugi znanstveni argument. Svi argumenti se svode na priču “baba na placu”.

Osobno imam kredit s valutnom klauzolom koji sam dobio od stambene štedionice. Da danas odlučim platiti ratu kredita, platio bih ju 2.012,87 HRK. Da tečaj klizne na 1 EUR = 8 HRK, platio bih ratu kredita 2.184,00 HRK. Samo 171,13 HRK više. Taj iznos zaradim (radeći na crno) za 90 minuta. Bi li me promjena tečaja egzistencijalno ugrozila? Ne bi. A možda bi mi promjena tečaja omogućila da dobijem zaposlenje? Time bih plaćao državi porez na dohodak od rada, umjesto što mogu (hipotetski) od države primati naknadu kao nezaposlena osoba. Bilo bi lijepo kada bi ekonomska elita Hrvatske (koja je dijelom zaposlena u HNB-u) prezentirala stvarnu Cost-Benefit analizu promjene politike tečaja… Možda da HNB zaposli mene da to napravim? Tek nakon iznesenih znanstvenih argumenata spreman sam zauzeti stav o politici očuvanja stabilnosti tečaja koju provodi HNB.

Rečenica koja sadrži riječi “postoji mogućnost” nije znanstveno precizna. Događaj je moguć i ako je njegova vjerojatnost 0. Primjere takvih događaja lako je naći u čitankama iz teorije vjerojatnosti. Pitanje koje se samo po sebi postavlja je kolika je vjerojatnost da će se devalvacija kune u iznosu od x% preliti u inflaciju?

Ovaj Forum je idealno mjesto da netko napiše nešto pametno, zar ne? Ali opet treba dobro potkrijepiti svoje “pametno” mišljenje argumentima. Argumente niti od jednog sudionika rasprava o ekonomskoj politici nikada nisam čuo.

Martingale se na

Poslovni forum > Gospodarstvo > Hrvatska privreda > Gospodarski programi stranaka – izbori 2007

preselio nakon mnogo komentara članaka. Evo nekih:

http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=1904
http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=1897
http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=1869
http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=1867
http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=1856
http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=1849
http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=1846

Martingale već dugo priča o svojim konkretnim idejama kako do privatnih investicija u industrijski i regionalni razvoj uz očuvanje stabilnosti cijena. Nadam se da će me netko čuti. Odoh na jedan razgovor za posao, pa ćemo nastaviti raspravu kasnije. Bepo is the man!!! [smiley2]

ajde majstori, samo vi opletite …

ovo je, nadam se, bila tek prva runda. brzi ulet. meni je počela s člankom Miodraga Šajatovića:
Vaš link
i zadnjom rečenicom
Najgore će biti ako politička i ekonomska javnost na Jurčićev izazov odgovori – ignoriranjem.

Nešto buke se diglo, ali moram priznati da se ekonomisti do sad baš i nisu iskazali (čast iznimkama). Gdje su mladi stručnjci, studenti, novaci, magistranti, doktori ekonomije? A tko će nam razjasniti i razbistriti malo stvari ako ne oni? Nije vrag da se ne služe mišem i tastaturom!?

s moje strane, zaokružit ću rundu ope s Šajatovićem:
Vaš link
Čekamo jesenski TV dvoboj Ive Sanadera i Ljube Jurčića

Ma jok … čekamo druge stranke da se zbroje i iznesu svoje gospodarske programe. A i ovaj iznesen, Jurčićev, za sad su samo ciljevi. Treba on još objavit strategiju i konkretne programe. To, plus programi ostalih stranaka … bit će dosta materijala do jesenskih dvoboja.

Zadnja rečenica iz članka:
Kad je riječ o opredjeljivanju za HDZ-ov ili SDP-ov izborni ekonomski program, još je uvelike prerano. Obje strane morat će se još mnogo potruditi.

A vi dragi ekonomisti, bistrite nam malo situaciju u međuvremenu. A ne da ko guske u …

TunaSalad je vrhunski ekonomista za inženjera koji je uz to i aktivni sudionik tržišta kapitala. Volio bih i njega i Bepo-a počastiti kavicom negdje u gradu. Možda su pametne osobe spremne da se sa mnom upuste u rizik poduzetničkog projekta visoke tehnologije kakav je za većinu banaka, investicijskih i mirovinskih fondova u Hrvatskoj znanstvena fantastika?

U današnjem Jutarnjem listu je objavljeno da je prosječni dohodak Hrvatskog kućanstva 69.179,51 HRK, da 10% najsiromašnijih godišnje zaradi 14.900,00 HRK, a 10% najbogatijih 179.400,00 HRK. Pri tome SAMO 9% KUĆANSTAVA IMA KREDIT ILI HIPOTEKU NA STAN !!! Dok je očito da u Hrvatskoj ne postoji stambena politika, … Ovaj tekst bih tako rado nastavio u Lideru ili Poslovnom dnevniku… A neću smjeti ukoliko se uskoro zaposlim u struci… [smiley2]

Iako se slažem da “postoji mogućnost” nije znanstveno precizno oposivanje situacije, HNB sam u svojoj analizi vanjske zaduženosti koristi istu riječ “moguće je.” Radim se o, ekonomistima dobro znanom pass-through mehanizmu (preljevanje depricijacije kune na inflacij) i možda HNB ima studiju o tome ali nije dostupna javnosti “još.” Mi govorimo o značajnoj devalvaciji, onoj koja bi imala pozitivan efekt na vanjsko trgovinsku bilancu.
Ako postoji i sama mogućnost da inflacija krene na gore HNB bi trebao (kao što i bi trebao) biti obeshrabren da se “igra tečaja.” Primarni cilj HNB je postizanje i odrzavanje stabilnosti cjena, a jedan pametni HNB se nece upustati u namještanje tečaja ako postoji rizik nedopustivo veće inflacije.
Moguća inflacija bi najteže pogodila najsiromašniji sloj građana. Postoji dovoljno pritisaka na veći rast cijena još bi samo falilo da HNB uradi nešto što bi agraviralo inflaciju i time učinili samoubojstvo iz zasjede.
[smiley2]

P.S. Analizu vanjske zaduženosti možete naći na HNB-ovom “sajtu.”

Tako sam i mislio. Ova “Power Point Strategija” su samo ciljevi i “šta bi trebalo da bi bilo”. Jurčić ima pravo da ekonomija mora rasti brže, brže od deficita i dugova, jer samo to će podići životni standard. Sve ostalo, kako on kaže “ne vrijedi.” Tu kao ekonomist ima pravo. No, trebali bi što prije izaći sa konkretnim programima. Vidim sad se govori da do ljeta će izaći sa industrijskom politikom (pol. industrijalizacije ili političkom ekonomijom industrijalizacije) Zašto čekati do ljeta umjesto dati javnosti više detalja i poticati diskusije, debate i konkurenciju sa ostalim strankama? Ne boji se SDP neke konkurencije i “borbi ideja?” [smiley2]
Tu mislim da je HDZ pokazao nešto kad je krenuo u “kontru” sa svojom famoznom Strategijom u “Otvorenom.”
Ekonomski fakulteti, instituti i neovisni stručnjaci se trebaju organizirati i angažirati debatiranjem, diskusijama i razmjenom znanja, iskustava i radova o ekonomskoj politici. Pogotovo Ekon. Fakulteti i studenti diljem Hrvatske jer upravo o njihovoj budućnosti se radi. I sami znamo da studenti na zapadu i kod nas malo glasaju za vrijeme izbora, a umirovljenici naveliko jer ne žele da im se diraju državne “povlastice.” Treba promjeniti tu balance of power na stranu studenata i mladih gdje bilo čija strategija ekonomskog razvoja ide u (trebala bi biti usmjerena) investicije i rast produktivnosti, a kod umirovljenika ide u financiranje konzumacije. Ja vidim nadu u mladoj, studentskoj generaciji……ali samo ako pokaže da njihov glas političari moraju čuti.

Argumenti se ne svode “baba na placu.” U gore spomenutoj analizi inozemne zaduženosti HNB pokazuje jednostavnu simulaciju učinka 10% depricijacije tečaja kune prema euru, bazirajući se na stanje i uzorku 2005. godine. (Pokušao sam cijelu tablicu staviti ovdje ali ispadne loše. Svakako je pogledajte u dokumentu, str. 29-30.)
Uglavnom, depricijacija od 10% bi rezultirala na kraju 2005. da Hr izvoznici roba i usluga dobiju 11,3 milijarde KN više, dok uvoznici roba i usluga bi bili morali platiti 12,9 milijardi više. (negativan razlika i efekt)
Vlasnici kunskih depozita i depozita sa valutnom klauzulom bili bi bogatiji za 10 milijardi KN, a dugovanja deviznih kredita i kunskih kredita sa valutnom klauzulom 12,2 miljarde. (negativna razlika i efekt)

Čitavo stanje (stock) ino. duga države i privatnog sektora bi porastao sa 120 milijardi KN na 132 milijarde, sa 10% depricijacijom kune prema euru.
Zaključak je da takva depricijacija tečaja kune bi inicijalno imala “izrazito negativan neto učinak.”

Argumenti prezentirani u analizi vanjske zaduženosti HNB-a nisu znanstveni nego popularni. Uz slične pričice HNB raspolaže sa nekoliko kvaziznanstvenih studija iz kojih slijedi da vjerojatnost prelijevanja značajne deprecijacije kune u inflaciju nije zanemariva. Nakon što sam danas vidio distribucije kreditne zaduženosti, sve što mogu reći je PROGLEDAH!!! Upravo zato što im nedostaju mnogi inputi, poput nekih koje sam ranije spomenio, studije nisu dostupne javnosti. U svakom slučaju, značajne deprecijacije kune neće i ne smije biti. Prof.dr.sc. Jurčić će morati da doda ograničenje očuvanja stabilnosti tečaja u svoju strategiju. HNB ne smije provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku!!!

Slažem se da bi svaka gospodarska strategija morala za cilj imati gospodarski rast putem povećanja produktivnosti zaposlenih i putem povećanja zaposlenosti. To je razvojni aspekt strategije. Uz njega postoji i socijalni aspekt. Nedopustivo je da živimo u zemlji u kojoj prosječan umirovljenik prima mirovinu nižu od egzistencijalnog minimuma. Zbog toga je nužno mirovinsku reformu provesti do kraja. Naravno, stranke se moraju profilirati upravo u kompromisu između socijalnog i razvojnog aspekta strategije.

Ako HNB analize i argumenti nisu dovoljno znanstveni neka Martingale pronađe bolje i znanstvenije argumente i plasira ih ovdje pa ćemo ih pročešljati. [smiley11] Sumnjam da HNB ima resurse i vrijeme da piše “popularne” radove i argumente.
No necemo o HNBu ovdje previše sada. Bitno je da se razumije zašto depricijacija tečaja kune nije sigurno i poželjno za Hrvatsku i njen ekonomski razvoj. A Jurčić predlaže korištenje tečajne politike kao instrument razvoja. No vidjet ćemo što i kako će SDP još predložiti i objasniti kako to misle koristiti tečaj kao instrument. Kao što sam rekao treba još programa izaći od strane SDPa i HDZa. Prerano je za zaključke.

Evo kako Jurčić komentira o dobiti Luke Rajića nakon što je prodao “udio” u Dukatu.

http://www.business.hr/show.php?id=25356

Ni više ni manje nego 20% na dobit od investicija. Ali neka onda i priča i kaže nešto o efektu na strane investitore i Hrvatske konkuretnosti i atraktivnosti za strane investicije u odnosu na druge države komparibilnih ekonomije.
Najviše brine (bar mene) što Jurčić svojim komentarima pokazuje stari “komandujući” odnos prema investicijama i kapitalu, arbitralno određujući gdje bi investitori trebali ulagati svoj (zarađeni) novac. Komentirao sam tamo pa neću ovdje isto o moralnim i solidarnim obvezama. Te moralne i solidarne obveze investiranja bi naravno bi bile “poručene” investitorima iz nekog Ministarstva.
Niti jedna ekonomija se nije razvila i rasla jer su ljudi davali dio svoje zarade u humanitarne svrhe, sigurno ne 20% nje. Jurčić ovdje nažalost skuplja političke bodove a valjda će i sama javnost vidjeti neefikasnost darivanja u (kratkotrajne) humanitarne svrhe umjesto pravog investiranja tamo gdje se maksimizira povrat. Samo tako će se pokrenuti poduzetnici, uspješni poslovi, zaposliti ljudi, rasti plaće i poboljšati njihov životni standard.
I sam Ljubo to priznaje i priča, a onda ovako komentira….no možda je novinar krivo prenijo komentar. Ja se nadam.