Ne znam točno koji je uzrok jer ne poznajem dovoljno dobro dionicu, ali ovo što sam napomenuo uvijek može biti jedan od razloga. Bilo bi dobro kada bi se svaki dan na ovoj temi raspravljalo o raznim pokazateljim i metodama. Recimo danas smo nešto pisali o P/B omjeru. Mogli bi sutra nešto reći o P/E, prekosutra o du pont sustavu, pa o CAPM-u i tako dalje. Svaki dan nešto.
Evo ja ću započet raspravu o P/E. Po meni je to najvažnija mjera vrijednosti (nemojte odmah misliti da se oslanjam samo na taj omjer). Jednak je omjeru PPS0 i EPS0. Visok P/E odražava visoke buduće zarade dd iako previsok omjer češće znači prenapuhanost cijena. Uspoređivanjem poduzeća unutar iste djelatnosti tijekom vremena prema ovom omjeru se mogu izvesti ključne inf potebne za donošenje odluka. P/E treba biti veći za poduzeća čija dobit brže raste, ali pri tome teba voditi računa o stupnju rizika koji korenspendira s potencijalnim rastom dobiti. Mult. dobiti bi trebao biti viši što je stopa zahtjevanog prinosa (trošak kapitala) viši. Multiplikator dobiti bi trebao biti niži što je kamatna stopa niža.
Po meni: P/E ispd 10 – nizak, između 10 i 20 za naše tržište vrlo dobar, između 20 i 30 umjeren, između 30 i 40 prihvatljiv uz pretpostavku velikog potencijalnog rasta. Može se nekome činiti konzervativno, ali zašto kupovati iznad 40 kada se mogu naći dobra društva i ispod tog broja.

Slažem se evo ja predlažem DCF. Koje stope koristite, na koliko godina i dr.
Ja uzimam stopu od 10% i radim za 10 godina. Smatram da je 10 godina optimalan rok, a da je 5 godina prekratak. Zašto ? Obrazložiti ću kasnije.
Stopa od 10 %?
Zato jer su kamatne stope na obveznice preniske. A to je prosječna stopa rasta razvijenih tržišta, ne našeg naravno.
I naravno kad je DCF u redu, a kad nije.
Nadam se da ćete se složiti da to spada pod temu.
Primjedbe komentari dobrodošli.

U svezi P/E omjera.
Recimo ovako.
Pristalica sam konzervativnog pristupa i ne kupujem ništa s visokim multiplikatorima. Ali postoje izuzeci, a odje bih više o izuzecima.
Rekao bih i da je naše tržište izuzetak. Iz razloga koji nisu jednostavni. Socijalistička privreda je upropastila poduzeća, nije se ništa ulagalo i sad najedamput dolazi strana konkurencija. Da bi joj se oduprlo prvo su potrebna ogromna ulaganjau u nove strojeve, nove proizvode i dr., a što će srednjeročno potrošiti svu dobit. Zato sam ja zapravo da se više važnosti pridaju odnosu P/S kao primjerenijem za naše uvjete. Mada se taj jaz plako gubi, jer su nam društva sve profitabilnija i gubi se polako jaz u tome sa zapadom.
Vezano na to P/E bi trebalo dalje djeliti na zrele kompanije kao što je HT i na kompanije u rastu koja će tek zarađivati u budućnosti.
Eto za početak toliko.
Pozdrav

Lijepo je opet vidjeti konstruktivnu, normalnu i poučnu raspravu na forumu. Nisam odolio, pa se odlučih javiti i uključiti u raspravu.

Prije nego što išta kažem imam jedan prijedlog koji ne znam da li ćete prihvatiti:

Kako vidim rasprava se razvija u tom smjeru da se obrađuje svaki pojedinačni pokazatelj, metoda, postupak… Pošto će tu biti dosta informacija malo je nepregledno ovako sve to strpati u jedan koš pa to zajedno čitati. Stoga predlažem da zamolimo moderatora da cijelu temu Fundamentalna analiza stavi kao zaseban podforum u kategoriju Financije http://www.poslovni.hr/forum/ kao što postoji podforum Tržište kapitala – Hrvatska… Dosadašnja rasprava sa teme Fundamentalna analiza neka bude pod Općenito u tom podforumu, a mi ćeme otvarati nove teme za pojedini pokazatelj tako da to bude preglednije pratiti i raspravljati.

Znači npr. forum
Financije > Fundamentalna analiza > Općenito (dosadašnja rasprava sa foruma
Financije > Fundamentalna analiza > P/E i tu raspravljamo o P/E
Financije > Fundamentalna analiza > P/S i tu raspravljamo o P/S

Slažete li se i jeste me uopće skužili, znam da nisam najbolje objasnio 🙂

Što se tiče P/E pokazatelja dodao bih da je zanimljiva mogućnost njegova proširenja. Dakle, Po možemo izraziti pomoću gordonova modela kao D0*(1+g)/k-g/EPS, odnosno ako D0 izrazimo kao d*EPS dolazimo do izraza d*(1-g)/k-g.

Multiplikator dobiti bi trebao biti niži što je kamatna stopa niža.

Oprostitei, kada su kamatne stope više.

Evo da vas poštedim filozofiranja i nagađanja…[smiley2][smiley2][smiley2]

Namjerno sam htio raspravljati o DCF zbog toga jer je to izuzetno jednostavna metoda kada se poštuju uvjeti u kojima može biti upotrebljiva.
Kako ste naveli realna je za kompanije koje imaju predvidljive novčane tokove, koje mogu povećati prihode bez većih kapitalnih ulaganja.
Još je jednostavnije ako se prošli novčani tokovi mogu predvidjeti i u budučnosti pa novćane tokove jednostavno produžite u budućnost, naravno ako vjerujete da ima realnih uvjeta da će se ostvariti. No to je već teže na našem tržištu iz razloga koje sam naveo ranije. Novčani tokovi za svaku godinu se diskontiraju po prihvatljivoj stopi na današnju vrijednost, čemu se pridodaje i kapital društva.
Htio bih dodati da je takav izračun vrijednosti uvijek subjektivan. Iz tog je razloga korisno razmjeniti iskustva i argumentirati kritične djelove. Kao što sam naveo stopu, koje kompanije bi bile prihvatljive za primjenu i sl.
No usprkos nedostacima takav izračun vrijednosti je veoma koristan za okvirnu usporedbu sa cijenom. Siguran sam da ako se poštuju neki okviri, vrijednost koja se dobije DCF uvijek je negdje blizu stvarnoj vrijednosti.
Pozdrav

Slažem se s ovim, po meni je P/S trenutno “primjereniji” odnos nego li p/e, u biti pridajem mu malo više važnosti nego p/e na našem tržištu. S tim da bih napomenuo da pri izračunu p/s uzimam isključivo prihode od prodaje u zemlji i inozemstvu, pošto znam da ima dosta slučajeva gdje se za S uzimaju ukupni prihodi što zna biti varljivo.

Što se tiče dcf zanima me kojom metodom izračunavate WACC i njegove pojedine komponente (beta koeficijent, podaci o bezrizičnoj kamatnoj stopi, premiji rizika, trošak glavnice i trošak duga…)? Ili jednostavno procjenite “završni” trošak kapitala bez zamaranja sa beta koeficijentom i ostalim?

Evo baš gledam anlizu Magme napravljenu prije njezinog izlistavanja gdje je u dcf metodi
WACC = 8,371%
Bezrizična kamatna stopa 5,038%
Beta 0,781
Premija rizika za Hrvatsku 4,932%
Trošak glavnice 8,887%
Trošak duga nakon poreza 5,173%
Equity ratio 86,1%
Debt ratio 13,9%

Sigurno je da kod prihoda treba računati s redovnim prihodima, a izvanredne ne uzimati u taj omjer.

DCF ne radim za svaku svoju investiciju. Radim je u slučaju kad su mi svi potrebni parametri poznati. Odnosno kad mogu procjeniti i razumjeti buduće kapitalne troškove društva. Prvo napravim selekciju poduzeća za koja smatram da ima realne uvjete povećanja prodaje i zarade i koje mogu razumjeti kako funkcionira. Ove koeficijente koje ste naveli ne radim. Stanovišta sam da treba pojednostavniti stvari.

Imaš izračun za Magmu?
Molio bih lijepo, ako imaš da staviš na forum.
Pozdrav