pa iako je Američki Balance Sheet drugačiji od Europskih, bilo bi mi čudno da bi”Doubleclick” kao više virtualna i neproizvodna kompanija imala stavku :”Inventory” Nisam primjetio niti stavku “Fixed Assets” već to sve vjerojatno vode pod “Tangible” & “Intangible Assets”. Inače, njihovi FI vjerojatno se vode prema US GAAPS pa su zato i drugačiji od Europskih (IFRS).
BTW, zanimljivo je kako kod Amera svaki izvještaj počinje i zaršava sa stavkom Cash, nema filozofije, sve se vrti oko toga.
Upit
Ako poduzeće ima redovite i povlaštene dionice, da bi dobio ukupni broj trebam ih zbrojiti ali kako odrediti cijenu dionice nakon što zbrojim R+P a cijene su im različite.
Hvala
Upit Ako poduzeće ima redovite i povlaštene dionice, da bi dobio ukupni broj trebam ih zbrojiti ali kako odrediti cijenu dionice nakon što zbrojim R+P a cijene su im različite. Hvala
ajde Vipy odgovori čovjeku kad te lijepo pitao…[smiley2]
Ima na temi, samo treba citati.,, [smiley11]
Upit Ako poduzeće ima redovite i povlaštene dionice, da bi dobio ukupni broj trebam ih zbrojiti ali kako odrediti cijenu dionice nakon što zbrojim R+P a cijene su im različite. Hvala
Probaj vagati preko MkCap:
npr: dionica xy ima 20.000 povlaštenih dionica kojima je cijena 1.000 kn i 200.000 redovnih kojima je cijena 2.000 kn.
MkCap=20.000 x 1.000 + 200.000 x 2.000 = 420.000.000 kn-a
pa onda MkCap/uk.br.dionica= 420.000.000/220.000 = 1.909,09 kn-a
recimo da je to to.
Pozdrav,
(neznam jel ovo pravi podforum za ovo)
“Technology firms often announce stock splits to keep their stock trading in a desirable
price range.”
“Stock dividends and stock splits change the number of units of equity in a firm but do not affect cash
flows, growth, or value.”
Pronašao sam ove dvije tvrdnje (?) u knjizi koju koristim, pa me zanima jel bi mi mogo netko malo razjasnit:
mislim sta kompaniju briga koja je cijena njene dionice? Posebno ako cijena ne utjeće na CF, rast, ni vrijednost (neznam toćno čega)
šta bi npr konzum dobijo da kaze e sad ima duplo više dionica al ne dodju 70k nego 35k.
koje su reperkusije i pozadina takvih odluka.
Puno hvala
Pozdrav, (neznam jel ovo pravi podforum za ovo) “Technology firms often announce stock splits to keep their stock trading in a desirable price range.” “Stock dividends and stock splits change the number of units of equity in a firm but do not affect cash flows, growth, or value.” Pronašao sam ove dvije tvrdnje (?) u knjizi koju koristim, pa me zanima jel bi mi mogo netko malo razjasnit: mislim sta kompaniju briga koja je cijena njene dionice? Posebno ako cijena ne utjeće na CF, rast, ni vrijednost (neznam toćno čega) šta bi npr konzum dobijo da kaze e sad ima duplo više dionica al ne dodju 70k nego 35k. koje su reperkusije i pozadina takvih odluka. Puno hvala
pa cijena dionica kompanija formirana na burzi (na osnovu S&D) direktno diže vrijednost kompanije (pogotovo ako bi je netko eventualno htio preuzeti)
Febo nije tocno..
It is sometimes argued that there is an optimum price for a stock; that
is, a price at which k (Zahtjevana stopa povrata) will be minimized, giving rise to a maximum price
for any given earnings. If a firm can use stock dividends or stock splits
to keep its shares selling at this price (or in this price range), then
stock dividends and/or splits will have helped maintain a high P/E ratio.
Others argue that stockholders simply like stock dividends and/or splits
for psychological or some other reasons. If stockholders do like stock
dividends, using them would have the effect of keeping P/E ratios high.
Finally, it has been argued (by Barker) that increases in the number of
shareholders accompany stock dividends and stock splits. One could, of
course, argue that no causality is contained in this relationship. In
other words, it could be that growth in ownership and stock splits is a
function of yet another variable.
+ mogu imati utjecaj porezi i ostale osovne preference dionicara.
Vrijednost firme se ne mijenja brojem dionica…
Febo nije tocno.. It is sometimes argued that there is an optimum price for a stock; that is, a price at which k (Zahtjevana stopa povrata) will be minimized, giving rise to a maximum price for any given earnings. If a firm can use stock dividends or stock splits to keep its shares selling at this price (or in this price range), then stock dividends and/or splits will have helped maintain a high P/E ratio. Others argue that stockholders simply like stock dividends and/or splits for psychological or some other reasons. If stockholders do like stock dividends, using them would have the effect of keeping P/E ratios high. Finally, it has been argued (by Barker) that increases in the number of shareholders accompany stock dividends and stock splits. One could, of course, argue that no causality is contained in this relationship. In other words, it could be that growth in ownership and stock splits is a function of yet another variable. + mogu imati utjecaj porezi i ostale osovne preference dionicara. Vrijednost firme se ne mijenja brojem dionica…
nisam ni mislio na broj emitiranih dionica već na tržišnu cijenu dionica.
molim za dodatna pojasnjenja:
radi se konkretno o FI ATPL za 3Q.
1. AOP35 (pozitivne tecajne razlike) je u negativi. To prvi put cujem (neka mi strucnjaci ne zamjere nije mi struka). Zar ne bi ta “negativna pozitivna tecajna razlika” trebala biti i AOP47 zajedno sa ostalim negativnim tecajnim razlikama?
2. Vorda mi je objasnio “manjinske interese” – udjeli manjinskih dionicara u povezanim poduzecima. Ovom mu prilikom zahvaljujem. To znaci da FI najprije ukalkulira svu dobit iz povezanih poduzeca, a onda odbija te udjele, jel tako?
molim za dodatna pojasnjenja:
radi se konkretno o FI ATPL za 3Q.
1. AOP35 (pozitivne tecajne razlike) je u negativi. To prvi put cujem (neka mi strucnjaci ne zamjere nije mi struka). Zar ne bi ta “negativna pozitivna tecajna razlika” trebala biti i AOP47 zajedno sa ostalim negativnim tecajnim razlikama?
2. Vorda mi je objasnio “manjinske interese” – udjeli manjinskih dionicara u povezanim poduzecima. Ovom mu prilikom zahvaljujem. To znaci da FI najprije ukalkulira svu dobit iz povezanih poduzeca, a onda odbija te udjele, jel tako?
1. Radi se TECRaz koje jos nisu realizirane, odnosno ne bi trebale niti ici u P&L vec u bilancu, a tek po realizaciji u PL. U prva II q ove su razlike bile pozitivne, dok je u III doslo do “smanjenja pozitivnih”
2. Da
kolega mymoon (he he) je postao ovaj link danas:
Vaš link
između ostalog ima i DCF kalkulator. jel može ntko od upućenijih u te stvari (DCF i sl.) dati neki komentar? jasno mi je da su procjene rasta – procjene, pa se je dobivena “fer” cijena samo isto procjena, no svejedno me zanima koliko je to blizu onome kad sami radite DCF.
pre jednostavno…
Po meni je DCF, odnosno ono sto sve moras napraviti za konstrukciju DCF, ono sto ti omogucuje da dodjes prije drugih-da kupujes i prodajes ranije nego ostala masa.
Sto se tice g u toj formuli, mislim da je beskorisna forumula za vecinu nasih poduzeca, osim npr za Adris ili ERNT. Za sve ostale firme trebas projicirati Cash flow za minimalno 5 godina da bi mogao donijeti neku odluku (u HRV prilikama vec projekcija CF za slijedecu godinu ti omogucava informaciju kupiti ili prodati), a iza toga koristiti neki termianalni growth u 1; 2 ili 3 faze…
O vipy, vidim da smo u istoj bransi.
Modeliras ga modeliras jel.
Ma da, prejednostavno.
Pravi DCF se slaze 2-3 tjedna.
Ali na kraju ti opet multiple sve kazu.
Pod pretpostavkom da je peer ok.
5 godina, 7, kako koja firma.
Terminalna,
Pa malo stelati inpute.
PA malo gledati marze, uglavnom zanimljivo.
Za ADRS i ERNT se slazem jer su vec debelo u mature fazi.
Vorda mi je objasnio “manjinske interese” – udjeli manjinskih dionicara u povezanim poduzecima. Ovom mu prilikom zahvaljujem. To znaci da FI najprije ukalkulira svu dobit iz povezanih poduzeca, a onda odbija te udjele, jel tako?
Ne samo u dobiti nego i u kapitalu što je bitno za izračun P/BV.
Pozdrav