/*Nastavak posta*/
Spomenuli ste Koku, to je složenija priča, pomalo offtopic, pa se ispričavam zbog reklame na krivoj temi. Biznis je zbog transportnih i logističkih troškova u većem dijelu prirodno okrenut domaćem tržištu. Izvoz je isplativ u dijelu proizvodnje veće dodane vrijednosti (panirani i pečeni proizvodi), i taj segment im dobro ide, konkurentni su cijenom i kvalitetom u EU. Prošla godina je zbilja bila loša što se tiče profitabilnosti, ali domaća potražnja je tome sporedni uzrok. Primarni driver profitabilnosti Koke su cijene sirovina, nakon godina kad je poljoprivredni urod slab, krajem te i sljedeće godine cijene žitarica u pravilu rastu, profitabilnost Koke pada jer ne može na kupce prenijeti cjelokupni porast troškova inputa (između ostalog i zbog pada kupovne moći koje ste naveli); u rodnim godinama efekt je obrnut, profitabilnost Koke raste jer ne prenosi na kupca svu uštedu na sirovinama, cijene proizvoda su ‘tromije’ od cijena sirovina. Prošle godine dodana su još 2 negativna efekta: gubitak tržišta CEFTA-e i ukidanje carinskih i necarinskih barijera slobodnoj trgovini za proizvođače iz EU. Oba efekta su manje bitna od kretanja cijena sirovina. Prošla godina bila je rodna, cijene žitarica su u padu, u 2014. očekujem veću profitabilnost Koke. Koka inače upotrebljava vrlo prozirni oblik kreativnog računovodstva, pegla neto dobit povećavanjem i ustezanjem iznosa amortizacije, koja je uglavnom (ne uvijek, primjerice za 2013. smatram da je računovodstveno prikazana amortizacija nešto manja od realne) iskazana znatno iznad realne stope trošenja i/ili zastarijevanja materijalne imovine, a rezultat ovakve dugogodišnje računovodstvene politike je gotovo potpuno izamortizirana materijalna imovina, unatoč kontinuirano velikim investicijama u zadnjih 15-20 godina od kada je Vindija većinski vlasnik Koke. Realna neto dobit je volatilna i uglavnom znatno veća od računovodstveno iskazane. Ako pogledate iznose EBITDA i EBITDA marže na mojedionice, vidjet ćete da je u ovim kriznim godinama Koka imala vrlo profitabilnih razdoblja, ponajprije uvjetovanih kretanjem cijena žitarica. Tako će biti i ubuduće, makroekonomska kretanja u RH igraju sporednu ulogu u Kokinoj profitabilnosti. Smatram da je Koka interno vrlo dobro posložena kompanija (kvalitetan management, optimirani poslovni procesi, efikasnost proizvodnje među najboljima u EU[/url], vertikalno integrirana proizvodnja koja uključuje regionalno najmoderniju tvornicu stočne hrane Biodar, vlastite farme, farme kooperanata, modernu tvornicu paniranih i pečenih proizvoda[/url]). Investicijski rizici su izraženi u području korporativnog upravljanja (netransparentnost (npr. vrlo štura izvješća, lokalna revizorska kuća), realna mogućnost istiskivanja manjinskih dioničara, rizik transfernih cijena budući da se koriste Vindijini distribucijski kanali).

Imam BCIN, KOKA, više nemam CHAG, nije nagovor na trgovanje niti jednom od njih.

lijepo obrazloženo. jednostavno sam bijesan kad vidim da ni vindiji ne ide, a oni su kao švicarski sat. potražnja – možemo mi čuda činiti, ali ako kupac ne ušeta kroz vrata i i ne iskrca keš, uzalud vam trud svirači.

u q4 pad bdp 0,4, pad zaposlenih 2,4 – gamad jedna, gori su od hdza, a to je uspjeh. ispričavam se na pasioniranom tonu, ali uništavaju mi zemlju, u belom manastiru čitam naspram 56 lani, ove godine upisano 32 učenika – svi pobjegli. a ministar prometa ždere po splitu s plaćom od 20 000 kn na naš račun. fuj. nas problem neće otići ča, recesija neće umrijeti sama od sebe, postoje desetine država koje propadaju već desetinama godina i to je postalo stalno stanje. licemjeri i nesposobnjakovići ne mogu biti državnici, a samo državnici mogu preokrenuti stvar.
gledam izvješća, ne vidim da je itko poboljšao rezultate, čak i verće banke već gaze u gubitak, nijedan gradevinar ne posluje više s dobiti itd., itd. izbor dionica jednostavno po mom sudu je sve manji i manji.

Ne moze ti premijer obradjivat zemlju, to morate vi sami. Svih par milijuna parazita, umjesto da kao pijavice sišete ono malo produktivnih ljudi u zemlji, uvatite se motike pa stvarajte nesto.

kerempuh, vrlo solidno ste objasnili svoj izlazak iz dionice te napravili dobre postove usporedbom solidno posloženih tvrtki poput KOKA i BCIN, dok CHAG(uprava) ističe dugotrajnu recesiju ne videći bivšeg malog dioničara Chag(vlasnika agrochem maks d.o.o.) kako im otima partnere, tržište odnosno prihode.
…

Trenutno stanje u Hrvatskom gospodarstvu je neizdrživo za većinu malih obrtnika i tvrtki, kao što vidimo 40-etak tvrtki sa burze(ZSE) je krenulo u predstečajnu nagodbu odnosno stečaj. Za razliku od tih tvrtki Chromos Agro ima cijenu dionice kao da će u stečaj a ima dugotrajnu imovinu koja vrijedi nekoliko stotina mil. kuna(amortizirano preko 200 mil. kuna), a kratkotrajnom imovinom pokriva sve dugove te ostane recimo 100 mil. kuna zaliha za prodati.
Vođen konzervativnom logikom u poslu i investiranju, zato sam birao tvrtku Chromos agro kao dugoročnu investiciju premda imam zamjerke prema upravi chromos agra mislim da tvrtku vode konzervativno, pazeći da im dug ne prelazi 70% prihoda, umjereno zadužena(dug/kapital 46%), trude se naplatiti što više potraživanja u ovom kaosu od gospodarstva.

Ne moze ti premijer obradjivat zemlju, to morate vi sami. Svih par milijuna parazita, umjesto da kao pijavice sišete ono malo produktivnih ljudi u zemlji, uvatite se motike pa stvarajte nesto.
[/quote]

o čemu ti čovječe pričaš, jesi tii uopće iz hrvatske ili živiš na nekom drugom planett. ako sam ja nezaposlen, onda je to moj problem i moja krivica. ako je 100 000 nezaposlenih kao ja, onda nešto smrdi u državi danskoj. ako si takav udarnik, uzmi motiku pa potjeraj nam ovu recesiju iz hrvatske.

Izdvajam s bloga vezano uz tvrtku Chromos Agro, odnosno “usporedbu cijena nekretnina:dionice hotelskih tvrtki i stanovi u Zagrebu”:
http://trzistakapitala.wordpress.com/2014/02/06/usporedbe-cijena-nekretnina-dionice-hotelskih-tvrtki-i-stanovi-u-zagrebu/
Znači, EV/EBITDA znači koliko košta cijela firma (uključivo dug koji je na njoj) u odnosu na to koliko zarađuje (od poslovanja).
..
Preuzeto sa mojedionice.com za chag-r-a, kons.izvještaj 2013.godine:
Osnovni fundamentalni pokazatelji:
P/S 0,24
P/B 0,15
EV/EBITDA 5,60
P/EBITDA 2,24
P/FCF 3,17
…

Kako kaže kerempuh, citiram: CHAG je i dalje jako podcijenjen kad se gleda vrijednost imovine, ali po mojoj procjeni više nije podcijenjen gledajući vrijednost biznisa, uz pretpostavku padajućeg trenda prihoda i profitabilnosti.
..
Gledajući novčani tijek tvrtka generira gotovo 14 mil. kuna iz biznisa, uz EV/EBITDA 5,6 što znači koliko košta cijela firma (uključivo dug koji je na njoj) u odnosu na to koliko zarađuje (od poslovanja). Dakle, premda neto dobit je zanemariva godinama, po meni vrijednost biznisa je također podcijenjeno uz napomenu da prihodi imaju padajući trend što bi trebalo zaustaviti.
..

Vezano uz dugotrajnu imovinu, vidimo da je iz izvještaja i opaske revizora bila prebrzo amortizirana 15-etak godina(do 2005 ili 2006.) što je dovelo do toga da je gotovo sva imovina vrijedna 70 mil. kuna unatoč ulaganju u istu, odnosno imamo preko 220 mil. kuna akumulirane amortizacije. Nisam gledao točno po katastru ali po sjećanju znam da imaju preko 200.000 m2 građevinskog zemljišta i zgrada(20-etak) u Zagrebu, 400 do 500 ha zemlje u vlasništvu/zakupu u slavoniji, 6 ili 7 apartamana na moru, zgradu i prodajni centar u Omišu.
Evo jedan primjer po sjećanju(nisam siguran treba provjeriti): Zgrada u Zagrebu(ZAGREB Koledinečka 6, 10000 Zagreb) kupljena 1998. godine po 18 mil. kuna te tako naplaćena potraživanja, je amortizacijom svedena na 10% vrijednosti slikovito rečeno ali vrijedi više o 1,8 mil. kuna?!
..

Napomena: Imam dionice CHAG-r-a, moji postovi nisu poziv na kupnju ili prodaju dionica Chromos Agra d.d., nego razmišljanje koje je vjerojatno subjektivno.

to je istina, ali to me i brine – po vrlo jeftinoj cijeni ulagač dobiva imovinu, a djelatnost pride – ako opstane, dobro, ako ne opstane, imovina će otplatiti ulaganje. s točno tim rezonom je bloger ušao u varteks. ima to smisla, ali po meni to je iznimka, glavna ulagačka filozofija bi trebala biti djelatnost – koliko kn prihoda na svaku kn imovine, koliko dobiti od svake kn prodanog.

kerempuh je cijelu stvar sažeo u bcin-chag usporedbu – sve isto, samo bcin odolijeva recesiji, chag gubi teritorij. kako je recesija ista, stvar mora da je u upravi. kako reče varteksaš – rizik opipljiv, ali potencijalna dobit ogromna, od 5 takvih pickova, neka 2 upale, pokrit će debelo ostala 3.

nino

po meni razmišljaš više nego objektivno. već nekoliko puta sam obrisan, ali opet ću ponoviti: 10% trezorskih, “čiščenje” bilance, vrlo niska zaduženost, …. što li se sprema??

http://www.zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=CHAG-R-A
Na zse izvještaji Chromos Agra.[emo_cool]

Vidi se trend smanjenja obveza i prihoda u 2013. godini, značajno je što su valjda sada konačno banovci d.o.o. dokapitalizacijom(potraživanja chag-r-a u kapital) stabilizirani uz ukidanje farme muznih krava što je generiralo gubitak.
Chromos Agro je gotovo 60 mil. kuna izložen banovcima uz već realizirani gubitak od gotovo 55 mil. kuna(otpisano, izgubljeno). Valjda je konačno vrijeme da banovci d.o.o. počnu stvarati dobit odnosno prestanu stvarati gubitak Chromos AGRu kao i posljednjih 6 godina.
…

Vidima da posljedice bura1 d.o.o.(stečaj) već godinama stvara gubitak(preuzimanje kredita i nekretnina od bura 1 d.o.o.)odnosno taj utjecaj će se osjetiti i u narednom periodu uz urednu otplatu duga po kreditu i mjenicama.
…

Zašto je Chromos Agro ušao u ovako nepovoljne odnose sa bura 1 d.o.o. i banovci d.o.o.? Vjerojatno da pokuša spasiti “što se spasiti može” jer je tako naplaćivao potraživanja, premda su posljedice velike odnosno godinama ugrožavaju i opterećuju poslovanje Chromos Agra.
…
Unatoč svim problemima, gubitak tržišta i prihoda, ulazak u EU(gubitak profitabilnijih proizvoda, trošak uvođenja novih-marketing), Chromos Agro kupuje za 5,2 mil. kuna dionice ZSE d.d.(p/B 2) i skdd d.d.(p/B 1), uz kratk.finan. imovinu i novac u vrijednosti oko 7 mil. kuna kao i smanjenje duga za par mil. kuna urednom otplatom po kreditima. Dakle, polovicu vrijednosti MCAP (na burzi)chag-r-a čine dugotr.finan. imovina uz cash.
…
Prvi kvartal vrlo solidan, premda rast prihoda ne prati profitabilnost. Mislim da investiranje u dionice drugih tvrtki(dugotrajna finan. imovina) je solidan potez i preferirao bih da nastave u smjeru investiranja u tvrtke koje isplaćuju dividende.

http://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/agrochemmaks/Detaljno/74368
AGROCHEM MAKS D.O.O., Emil Guščić je prodao dionice CHAG-r-a tijekom 2004. godine, dijelom dobivenog novca 2005. osniva agrochem maks(1,2 mil. kuna temeljni kapital). Kroz nepunih 10 godina, u recsiji s dvostrukim dnom raste ekspnencijalno te prelazi 100 mil. kuna prihoda odnosno možda je 2013. čak i premašio chromos agro(bivšu tvrtku, bivši dioničar).
Tvrtka AGROCHEM MAKS ima ogromne dobiti, isplatio je dijelom zadržanu dobit premda tvrtka u 10 godina je ostvarila oko 60 mil. kuna zadržane dobiti.
…

Poanta je u tome da uprava Chromos Agra(većinski dioničari) trebaju drastično srezati sebi plaću koji iznosi 2,5 mil. kuna te tako napraviti uštedu odnosno manje poreza i doprinosa platiti državi. Dakle, upravi i nadzornom odboru srezati 70 % primanja, ostalim radnicima plaća 20% smanjiti te tako postići uštedu od 4 mil. kuna. Vlastite dionice koristiti za nagradu ili stimulans radnika, nadzornog odbora, uprave odnosno uložiti(rezanjem plaća,poreza i doprinosa) u marketing odnosno razvoj tvrtke ili dijelom vratiti redovnu isplatu dividende u iznosu od 20 kuna po dionici.
…
http://www.agrochem-maks.com/index.php/hr/o-nama-agrochem-maks
Vidimo da agrochem maks d.o.o. sa 15 radnika postiže prihode kao i chromos sa 110 radnika. Razlika se vidi kroz trošak osoblja, koji u agrochemu maks iznose skoro 5 mil. kuna a chromos agro troši 15 mil. kuna.
…

UKOLIKO UPRAVA I VEĆINSKI VLASNICI CHROMOS AGRA D.D. NE NAPRAVE NUŽNE RADIKALNE REZOVE PLAĆA I OPERATIVNOG POSLOVANJA, AGROCHEM MAKS ĆE IH PREGAZITI ODNOSNO KONKURENCIJA OTIMA TRŽIŠTE. Dakle, uprava i operativni ljudi chromos agra se žale i opravdanja traže u recesiji, teškom stanju poljoprivrede dok bivši radnik chromosa(dioničar) ostvaruje fantastiče rezultate poslovanja te rast prihoda sa 34 mil. kuna 2007.(početak krize) do preko 100 mil.kuna tijekom 2012. godine.
…

Imam dionice Chromos Agra d.d., nije poziv na kupnju ili prodaju dionica, moji postovi su informativnog karaktera iz javno dostpnih informacija. Chromos je izgubio u zadnjih 10 godina 100 mil. kuna prihoda a EMil Guščić sa agrochem maks je uspio kroz 10 godina premašiti 100 mil. kuna prihoda.

Promatrajući CHAG-r-a kroz period od zadnjih 9 kvartala, vidimo da je Chromos investirao u dugotr. mater. imovinu oko 17 mil. kuna uz dug. finan. imovinu oko 6 mil. kuna što odgovara cijeloj vrijednosti tvrtke(MCAP) na ZSE(24 mil. kn) .

U tom periodu je smanjen dug gotovo 10 mil. kuna(redovnom otplatom kredita) , zadržana je kratk. imovina koje je dvostruko veća od svih obveza(ostaje gotovo 100 mil. kuna viška) kao i kratk. finan. imovina u vrijednosti oko 7 mil. kuna što odgovara trećini vrijednosti tvrtke na ZSE.
..

Dakle, chag-r-a iz novčanog toka financira investicije, otplaćuje dugove, izglasana je dokapitalizaciju u vrijednosti 18 mil. kuna(nije još provedena), gubi tržište i prihode u nepovljnim gospodarskim uvjetima jer većinu prihoda generira u Hrvatskoj.
CHromos je u zadnje 9 kvartala generirao gotovo 36 mil. kuna slobodnog novčanog tijeka odnosno u 2013. godini FCF iznosi polovicu vrijednosti tvrtke.
…

Osnovni fundamentalni pokazatelji
P/S 0,21 4/13
P/E 69 4/13
P/B 0,13 4/13
BVPS 1.748,48 4/13
EPS 3,20 4/13
P/CF 2 4/13
P/FCF 3,39 4/13
…
P/EBITDA 2 4/13
Dug/kapital 45,32% 4/13
Novac/share 70,69 4/13

http://zse.hr/userdocsimages/novosti/NxsOs4Fca9VvGZNCtHwOeQ==.pdf

Dividenda 20 kn. Vrlo ugodno iznenađenje za početak tjedna…[emo_smijesak]