Chromos agro iz ugovora o poslovnoj suradnji sa Generom d.d., stabilizirao poslovanje na razini cijele godine, vide se promjene. Kao što je vidljivo iz izvještaja, dali su u najam Konzumu prodajni centar u Zgrebu, imaju prostora za uštede odnosno racionalizaciju poslovanja. Obitelj kao članovi uprave tvrtku “opterećuju” u bruto iznosu 2,7 mil. kuna(da većinski vlasnici sebi umanje plaće na mjesečno 20.000 kuna bruto, mogu uštediti 2 mil. kuna na razini godine). Dio uštede(manje platiti državi odnosno sebi) mogu vratiti kroz isplatu dividende te tako nagraditi i ostale dioničare premda njima kao većinskim ide najveći dio. Uštedu od 2 mil. kuna mogu uložiti u razvoj tvrtke.

Vidimo da konkurencija ne miruje, ulazak u EU , nema carine, konkurencija jača, vidit će se u narednoj godini kako su se pripremili.
http://www.moj-posao.net/Posao/229733/Prodajni-predstavnik-mz/
Bayer CropScience je jedna od vodećih inovativnih kompanija u svijetu na području zaštite bilja.
Objavljujemo natječaj za:
– poslovnu suradnju sa prodajnim predstavnikom na području Slavonije (rad temeljem ugovora o poslovnoj suradnji)
…

http://www.agrochem-maks.com/hr.html
Bivši dioničar Chromosa, dobar udio tržišta uzeo u kratkom periodu, u razdoblju krize u zadnjih par godina udvostručio prihode, preko 80 mil. kuna.
http://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/agrochemmaks/Detaljno/74368
…

Vdimo da neki nestaju sa tržišta. http://www.sisak.info/do-kraja-mjeseca-gasi-se-herbos/
Kako doznajemo od kraja studenog nestat će još jedan simbol, nekoć, radničkog Siska. Herbos kreće u likvidaciju, a preostalih 43-oje radnika na Zavod za zapošljavanje.

Zadnje dvije godine Herbos je u stečaju poslovao s dobitkom, pa su se radnici nadali opstanku. No, stečajni upravitelj Branko Petanjek je upozoravao kako bez strateškog partnera nema izgleda za trajni nastavak proizvodnje.

Budući da mi je zbilja mala pozicija, priznajem da do sada nisam detaljnije proučavao mikroekonomiku ovog biznisa. Pogledao sam revizorsko izvješće Agrochem-Maksa koji je Nino spomenuo. Koliko vidim radi se o čistoj trgovini uvozne robe uz ogromni RUC. NPM 22% (2011.), 28% (2012.). Ne znam preklapa li se asortiman CHAG i Agrochem-Maksa u potpunosti i radi li se u preklapajućem asortimanu o savršenim supstitutima, tj. postoje li kakve razlike u kvaliteti proizvoda. Uz pretpostavku da nema bitne razlike u kvaliteti, ne čudi me da CHAG brzo gubi tržište jer se čini kao nekonkurentan, ‘high cost producer’, proizvodi uz minimalne marže dok obični trgovac može prodavati jednako funkcionalnu, mnogo jeftiniju uvoznu robu uz velike marže. Čudi me da se ovo nije i mnogo ranije izarbitriralo, naime da pod pritiskom konkurencije marže trgovaca nisu pale na neke normalne razine (recimo za trgovinu normalni NPM 2-5%), i paralelno s tim marže nekonkurentnih domaćih proizvođača prešle u negativni teritorij i dovele do bankrota kroz neko vrijeme (Herbos je otišao u stečaj, ne znam je li zbog nekonkurentnosti, nekih drugih dubioza ili kombinacije). Ulazak u EU vjerujem da nema značajnog utjecaja osim blagog smanjenja troškova špedicije, eventualno troškova registracije i sl. Mislim da su carine i prije ulaska bile 0% za kemijske proizvode (nisam provjeravao, možda griješim).

Ovo je brzinska, površna mikroekonomska analiza, vjerujem da sam propustio mnogo specifičnih detalja u biznisu koji možda mijenjaju i prognozu za budućnost. Primjerice sumnjivo mi je kako je moguće da uz dugi niz godina liberalizirano tržište i postojanje brojne trgovačke konkurencije jedan trgovac i dalje ima neodrživo visoke marže, kao da se radi o monopolu na neliberaliziranom tržištu. Sigurno sam propustio neki bitan detalj. Hoće li zbilja doći do pada cijena proizvoda uslijed smanjivanja marži trgovaca? Prema izvješću Agrochem-Maksa, čini se da mu marže rastu, a ne padaju.

Možda CHAG može preokrenuti osnovni biznis prije nego ga pregazi uvoz. Zadnjih par kvartala su ohrabrujući što se tiče profitabilnosti. CHAG ima veliku neto imovinu, može dio neoperativne imovine prodati ili staviti u funkciju van core-biznisa (primjer iznajmljivanje nekretnina Konzumu).

Kao dioničar, volio bih povoljni rasplet događaja, ali ne treba zabijati glavu u pijesak, iznosim svoje viđenje rizika u budućnosti. Bilo bi mi drago da netko ukaže propuste u mojoj analizi, i sam vidim nelogičnosti ali bez boljeg poznavanja biznisa ih ne znam objasniti.

kerempuh, solidan post, nemam odgovore na pitanja i/ili nedoumice vezano uz tvrtku bivšeg dioničara Chromos agra ali ima vrhunski rezultat i rast poslovanja u recesiji s dvostrukim dnom. Davno sam u razgovoru sa nekim zapamtio da će biti problema kada Hrvatska postane članica Evropske Unije, multinacionalne tvrtke iz kemijskog sektora će biti u puno boljem položaju(da li radi carine, špedicije, troškova registracije..?!). Syngenta je raskinula suradnju sa Chromos uoči ulaska u EU, možda je slučajno tako ispalo ali ne vjerujem u “slučajnosti u RH”.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/vrdoljak-se-hvali-transparentnoscu-a-ministarstvo-taji-kolike-su-potpore-dobili-todoric-i-debeljak/718094.aspx
Evo i popisa onih koji su dobili potporu. http://www.forum.hr/showthread.php?t=803147
Izdvajam:chromos agro 0,27 mil. kuna, Jamnica 1,5 mil. kuna, Kotka 1,38 mil. kuna, Kraš Saponia i Zvijezda po 2 mil. kuna…

izišao q4.

snažan pad prodaje u q4 i gubitak. ipak na godišnjoj razini dobit 800 000 kn, neznatno manjeod preklani.

dugoročne obveze skresane skoro za pola, kratkoročne povećane za 10ak milijuna. ipak kratkotrajna imovina od cc 200 milja debelo pokriva dug.

malo zadužena tvrtka s pb od oko 0,16. najveća prijetnja kako je istaknuo kerempuh – jeftin uvoz. najveća prilika – suradnja s generom.

Nekonsolidirano, nerevidirano, FI za četvrti kvartal 2013.godine:
http://www.zse.hr/userdocsimages/financ/CHAG-fin2013-4Q-NotREV-N-HR.pdf
Vidljiv je značajan pad prihoda zadnjeg kvartala, smanjenje rashoda te veliki gubitak u zadnjem kvartalu. [emo_palacd]
Provedena dokapitalizacija u Banovcima (osim vlasnički u iznosu 37,8 mln kn izloženi i dugoročnim zajmovima u vrijednosti 20 mil. kuna) koje su sad pretvorili u udjele povezanih poduzetnika koji pokazuje da su izloženi Banovcima 58 mil. kuna.

http://www.zse.hr/UserDocsImages/financ/CHAG-fin2013-4Q-NotREV-K-HR.pdf
Znakovito je smanjenje kratkotrajnih potraživanja za 6 mil. kuna na razini godine odnosno CF ili ti ga novčani tijek od poslovnih aktivnosti oko 14 mil. kuna što je polovica MCAP(vrijednosti tvrtke na burzi). Smanjenje duga za 4 mil. kuna na razini godine, ukupan dug od 85 mil. kuna čini 68% poslovnih prihoda, nužan je zaokret u poslovanju i zaustavljanje pada prihoda.

Investirali su preko 5 mil. kuna u dugotrajnu imovinu , potraživanja uz novac na računu i kratk.finan. imovina pokriva sve obveze, ostaju zalihe i dugotrajna imovina.

nino, što chag uopće konsolidira. inače to se običava nabrojiti u kons izvješćima, ovdje nisu naveli. da ne tražim izvješće po izvješće, ima li koje prethodno gdje je to pregledno dano

cijena je dovoljno privlačna, ali ta permanetna recesija i ovisnost o domaćoj potražnji me plaše kao babaroga. koji smo mi idioti, mislim da u europi nema tako loše gospodarske izvedbe od drugog svjetskog, čitaj tako loše gospodarske politike

@investimir, Chromos agro konsolidira 3 tvrtke, koje su navedene u kons. izvještaju na 3 stranici a evo ponavljam i link:http://www.zse.hr/userdocsimages/financ/CHAG-fin2013-4Q-NotREV-K-HR.pdf
Chromos Coex d.o.o., Banovci d.o.o., Agri Vrt d.o.o. su subjekti konsolidacije, premda matica drži osnovni biznis i prihode, želim reći da su zasada beznačajni gledajući ukupne prihode.
..
Chromos Agro je uložio 58 mil. kuna u banovci d.o.o. jer je tako naplaćivao potraživanja odnosno dugoročni zajam pretvorio u udjel. Tražili su strateškog partnera za banovce(neuspješno), stabilizirali poslovanje banovci d.o.o., investirali u poslovanje, dobili zemlju(oko 400 ha) na 50 godina zakupa, te trenutno sa gubicima ti Banovci d.o.o su nanijeli gubitak kapitala Chromos agra d.d. u vrijednosti nekih 40 mil. kuna. Pokušali su na taj način naplatiti potraživanja, dosta su izgubili, mislim da uz strateškog partnera gledajući budućnost kroz zakup zemlje, komplementarnu djelatnost(proizvode sredstva za zaštitu bilja i banovci d.o.o. su kupac), kupujući budućnost CHAG mogao vratiti uloženo uz stvaranje dodatne vrijednosti.
..
Što se tiče drugog posta, mislim da Chromos Agro ima budućnost, proizvode i prodaju sredstva vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, domaća potražnja ne može puno gore od trenutnog a prostora za rast i razvoj uz okrupnjavanje i modernizaciju sigurno postoji.
..
Kupujući dionice Chromos Agra d.d., nisam kupovao poslovanje koje u najlošije gospodarskoj izvedbi od drugog svjetskog rata kao što navodite, gravitira oko nule odnosno par mil. kuna plusa ili minusa. CHAG-r-a je nelikvidna dionica, za dugoročne ulagače, imao oko 130-etak dioničara, većinskog vlasnika i podcijenjena prema svim fundamentalnim pokazateljima. Ulaganje u poljop.proizvodnju, najavljena dokapitalizacija(prije 30 mjeseci na rok od 60 ovlast upravi), pripreme su napravljene, nominala je smanjena na 300 kuna po kojoj će se vršiti dokapitalizacija(vjerojatno), pripreme za EU, konkurencija ulazi na tržište Hrvatske. Mislim da će dokapitalizacija uslijediti možda i ove poslovne godine, velike multinacionalne tvrtke su već godinama prisutne, ulaze na tržište globalni lideri uz domaće tvrtke, mislim da Chromos mora zaustaviti gubitak tržišta i prihoda. Većinski vlasnici iz uprave u nadzorni odbor, dovesti možda strateškog partnera(BASF) dokapitalizacijom i dati mjesto u upravi.

nažalost, može još puno gore – pogledajte pomor mljekarstva. izmedu chag i vern izabrao sam zasada vern jer su oni agresivno naglašavali svoju izvoznu orijentaciju.

pokazatelji su jako dobri, ali to je snijeg na suncu ako nema potražnje. vern je sada na 50 posto izvoza od prodaje, kad bi chag išao u tom smjeru, to bi bilo znak za kupuj.

mislim da ne postoji djelatnost – ni prehrana, ni farmacija ni agrar ni bilo što – koja može posovat neokrznuta 6godišnjom recesijom, a slijedi nam još recesije. turizam, izvoz, brodari – što dalje od domaće potražnje.

inače, bilanca daje lijepu sliku, neto duga nema, u bilo kojoj normalnoj ekonomiji ovo bi bilas zlatna koka

Prijavljujem da sam izašao iz CHAG uz manji nominalni gubitak. Odluku sam donio nakon godišnjeg izvješća koje je potvrdilo da nema na vidiku oporavka prihoda niti profitabilnosti (koja je prošlih nekoliko kvartala izgledala dobro). CHAG je i dalje jako podcijenjen kad se gleda vrijednost imovine, ali po mojoj procjeni više nije podcijenjen gledajući vrijednost biznisa, uz pretpostavku padajućeg trenda prihoda i profitabilnosti. Kad sam prije 3,5 godine kupio CHAG, očekivao sam u dogledno vrijeme preokret poslovanja ili barem zaustavljanje pada. Nažalost nisu mi se ispunila očekivanja, pad poslovanja je ubrzan, iskrsnuli su neki novi rizici u korporativnom upravljanju (prijetnja dokapitalizacijom ispod fer vrijednosti) zbog kojih sam povećao diskont na svoju procjenu vrijednosti. U prošlom postu sam opisao svoje viđenje rizika vezanih uz mikroekonomiku biznisa. Zbog svega toga donio sam odluku o prodaji, po mojoj procjeni sada vidim podcijenjenije prilike na ZSE.

Kolegama koji ostaju dioničari želim investicijski uspjeh, bilo bi mi drago da sam pogriješio u svojoj procjeni i da se ovdje dogodi preokret poslovanja, kataliziran dolaskom strateškog partnera, promjenom uprave ili na neki drugi način.

kerempuh, jedno načelno pitanje – turizam, brodari, izvoz (končar i sl.). osim toga, je li pod ovim uvjetima uopće razumno ulagati u išta što prihode ostvaruje na domaćem tržištu, tj živi od domaće potražnje. gdje god pogledam – sunovrat i gubitak ili pad dobiti od 50 posto i više, koka npr.

Mislim da je investicijska greška razmatrati samo izvozne firme kao kanditate za ulaganje. Postoje djelatnosti koje po prirodi nisu izvozne ili su izvozne u manjoj mjeri, što ne znači da u njima nema dobrih investicijskih prilika. Nešto opširniju priču o izvozu sam iznio ovdje. Pad domaće potražnje uistinu jest otežavajuća okolnost, ali to ne znači da konkurentne i dobro posložene firme ne mogu profitabilno poslovati na domaćem tržištu. Mislim da su problemi CHAG prvenstveno endogeni (nekonkurentnost, loša uprava), u manjoj mjeri vanjski (kriza u RH i poljoprivredi). BCIN je protuprimjer firme koja većinu prihoda ostvaruje na domaćem tržištu, istim kupcima kao i CHAG prodajući komplementaran asortiman proizvoda, a kroz krizu prolazi uz prihvatljivo profitabilnu stagnaciju poslovanja, zahvaljujući konkurentnosti i dobroj organizaciji.

/*Nastavak slijedi*/