da, ali je trend bio uzlazni, a sad je silazni..

Istina, ali zasad nema potvrde zaokreta u Kineskoj potražnji, tj naznake usporavanja.
Ali nije lijepo za gledati, mada se US brodari oporavljaju usprkos indeksima burze. Ipak Čini mi se ATPL u trenutnoj procijeni najmanje fer vrednovana, također kod nas traje bull, i sadašnje stanje obzirom na BDI mislim da je vrlo povoljno.

Čekamo slijedeći tjedan….

ali smo mi ulozili u znanje, pa ga ipak ocekujemo[thumbsup]
a i Indija je tu

Što se tiče US brodara valja popratiti prodaju QMAR i EXM kao mogućeg bidera. Firma je velika ali brodovi su pod dugoročnim ugovorima i dosta je opterećena kamatama za novogradnje..

pa jel se onda kaže vozarina ili plovarina ???

znači od danas pratimo index plovarina …

ipak je vozarina
[thumbsup]
a oni nek samo plove

Analiza tržišta ugljena (Izvor: Republika).

Direktor briselskog CEPSA-a Danijel Gros analizirao cijene energenata i njihov uticaj na globalno zagrijavanje
Pazite se uglja iako je jeftiniji od nafte
Svjetski lideri okončali su intenzivne rasprave o tome kako da na najbolji način smanje emisiju ugljendioksida CO2. Dogovor koji su potpisali u Baliju predstavlja samo smjernice koje bi trebalo da omoguće postizanje cilja, smanjenja emisije CO2, u susret roku kada ističe Kjoto protokol 2012. godine.
Od kada je Kjoto protokol na snazi, od 2002. godine, u svim zemljama, čak i onim «najindustrijskim» sve je jače javno mnjenje koje podržava ograničavanje globalnog zagrijavanja. Ipak, prve godine 21. vijeka svjedoci smo i značajnih promjena u relativnim cijenama, koje otežavaju tržištu da se dostigne značajna redukcija emisije ugljendioksida. Ključni razlog proteklih godina je što su cijene uglja značajno pale u relativnom odnosu prema sirovoj nafti, kako i ilustruje slika.

Ta slika dokumentuje da se relativna cijena uglja (mjerena kao prosječna cijena uglja u Aziji i Ecvropi, podijeljena sa cijenom sirove nafte) prepolovila od početka vijeka.
Ovo se desilo i pored porasta nominalne cijene uglja, jer je cijena nafte mnogo više poprasla. Posljednji rast cijena doprinio je ovom trendu, a glavnina pada ciejne uglja desila se već do 2000. godine.
Relativni odnos cijene uglja u odnosu na cijenu nafte je važan u debati o globalnom zagrijavanju, jer se ugalj sastoji od ugljenika (karbona), dok su važan sastojak sirove nafte (hidrougljenika) atomi hidrogena. Iz tog razloga, upotreba uglje dovodi do mnogo veće emisije ugljendioksida nego kod sirove nafte po jedinici energije koja se stvara. Treba vam 1,5 tona uglja da generišete istu količinu toplotne energije kao od jedne tone sirove nafte. Isti argument važi i za prirodni gas, čiji je kalorični sadržaj, čak i u većem sadržaju nego kod nafte, vezan za atome hidrogena.
Ipak ovdje se zadržavamo i koncentrišemo na naftu, jer je njena cijena vidljivija. Nafta je ipak pokazatelj za hidrokarbonate, pošto cijena gasa obično prati cijenu nafte. Posebno u Evropi cijene gasa se konstatno definišu indeksima cijena nafte. Tekuće relativno niske cijene uglja predstavljaju ozbiljnu prepreku na putu da se postigne cilj smanjenja emisije CO2, jer te cijene ohrabruju da se nafta zamijeni upotrebom uglja. Ovo se već dešava, i dešavalo se u prošlosti, kao što se može vidjeti na slici koja pokazuje globalnu potrošnju uglja u relativnom odnosu prema nafti.
Evolucija relativne potrošnje uglja vrlo dobro se uklapa sa njegovom relativnom cijenom. Tokom 1960. kada je cijena nafte bila vrlo niska, potrošači su masovno zamjenjivali upotrebu uglja sirovom naftom. Ta praksa se promijenila kada je cijena nafte naglo skočila 1973. godine. Relativno visoka cijena uglja tokom 80-ih, ilustrovana na prvoj slici, tada je ponovo dovela do zamjene uglja, i to je trajalo do kraja decenije. No, kasnije je upotreba uglja povećana i zajedno sa sniženjem relativnih cijena.
Glavna oblast gdje je ovo moguće (i zaista se dešava u velikoj mjeri) je u proizvodnji električne energije i u izvjesnoj mjeri u proizvodnji čelika. Bilo koji prelaz prema, ili od uglja zahtijeva velike investicije, i zato je mješavina unosa energije u velikoj mjeri kratkoročno determinisana prirodom instalisanih kapaciteta (da li su to elektrane koje koriste ugalj ili gas).
Ipak, za nove investicije zamjena energenata prati relativne cijene. To znači da će dugoročne cijene uglja (u odnosu na naftu) rukovoditi investicije prema upotrebi koja se zasniva intenzivno na uglju, što će kasnije biti teško da se izmijeni, ako se promijene okolnosti i cijene porastu. Ako se uzme u obzir da će Kina instalisati u narednoj deceniji viš

nastavak :

Ako se uzme u obzir da će Kina instalisati u narednoj deceniji više kapaciteta za proizvodnju energije nego što ih trenutno ima u cijeloj Evropi, to implicira da će sadašnji visoki nivo cijena nafte uticati da kineska ekonomija postane još intenzivnije zavisna od uglja nego što bi inače bila, ako se zna da u državi postoje značajne rezerve uglja.
Ovu situaciju biće veoma teško promijeniti, čak i da se smanji tražnja za energijom u Kini, kada joj se dohodak po stanovniku približio prosjeku u državama OECD-a.
Relativna cijena uglja će imati važan uticaj na mješavinu energije koju koriste potrošači. Ali, relativna cijena uglja može ostati niska jedino ako se povećana tražnja ujedno zadovolji elastičnim odgovorom ponude. To treba da bude slučaj, jer su poznate rezerve uglja vrijedne još stotine godina proizvodnje, ali je u realnosti ponuda uglja porasla posljednjih pet godina za 30 odsto, iako je cijena uglja porasla manje nego cijena nafte. Kao kontrast tome, proizvodnja sirove nafte je povećana samo devet odsto u istom periodu, i indicira da je ponuda sirove nafte mnogo manje elastična nego kod uglja.
Često se misli da visoka cijena nafte može da doprinese manjoj emisiji CO2 jer je energija skuplja, pa se tada smanjuje i potrošnja. Ali, ovaj stav ne uzima u obzir da visoka cijena nafte u odnosu na ugalj ohrabruje zamjenu hidrougljenika čistim ugljenikom, povećavajući intenzitet ugljenika u energetskoj upotrebi.
Ponude uglja ima u izobilju, posebno kod novih energetskih giganata – u Kini i Indiji i relativno je elastična. To implicira da će cijena uglja vjerovatno ostati niska i uticati na ugljenično-intenzivnu upotrebu energije, i to svuda. Postizanje cilja da se smanji emisija ugljendioksida biće još teže nego što se i pretpostavljalo ako cijene nafte (takođe i gasa) ostanu na sadašnjim nivoima.
Posljednji Izvještaj o svjetskoj energiji Međunarodne agencije za energetiku je već dao predviđanja, pod scenarijom “biće sve po starom” i najavljuje se povećanje u udjelu uglja u svjetskoj upotrebi energije. Ali, kako nije “sve po starom” tokom posljednjih pet godina, i kako je pola od ukupnog povećanja potrošnje energije upravo u potrošnji uglja, doći će i do uvećanja u globalnoj emisiji ugljen dioksida. Ako se održe cijene nafte, to će intenzivirati ovakav trend, i učiniti veoma neostvarivim cilj da se umanji emisija CO2.

Malo brojki , slova i sličica.

Sretno svim sutra, DRYS oko 9% u minisu…[cry]

Šta? Nakrcao si se DRYS-om?

Analiza bazirana na ATPL, primjenjiva i na JDPL.

Kažu da je povijest učiteljica života i mislim da je ovo već viđeno. I to ne tako davno. Neki su tada gadno pogriješili, neki nisu. Svim imaocima ATPL prije negoli pomisle prodati dionicu toplo preporučam pročitati ovu analizu. I razmisliti kada će je prodati. I hoće li. I po koliko. Da ne pogriješe…

O čemu govorim:

1) Zarada ATPL vezana je prvenstveno uz stanje na tržištu vozarina i pratimo je uglavnom kroz BDI index.

2) Zarada TNPL vezana je također uz stanje na tržištu vozarina, a nju pratimo također kroz Baltic Exchange index, naravno tankerski BDTI.

3) Ono što se događa na BDI indeksu danas događalo se na BDTI prije 3.5 godine. Gotovo identično.

4) Nakon konstantnog rasta od ljeta 2004. dosegnut je ATH tankerskog indeksa na dan 17/11/2004, a iznosio je 3194 bodova. Tada je to značilo da je rast od prvog dana ljeta 2004 (datum uzet proizvoljno) do ATH (17/11/2004) iznosio 121 %. 21/06/2004 BDTI iznosio je 1445 bodova.

5) ATH BDI indeksa od 11039 bodova imali smo 13/11/2007. Slično kao kod BDI. Rast od prvog dana ljeta (1445) do ATH iznosio je 94 %.

6) U vremenu rasta BDI-a od prvog dana ljeta do ATH (nešto manje od 5 mjeseci) dionica ATPL narasla je s 1650 kuna na 3300 kuna, tj. točno za 100 %.

7) U vremenu rasta BDTI od prvog dana ljeta do ATH (također nešto manje od 5 mjeseci) dionica TNPL narasla je s 375 kuna na 1250 kuna, tj. za 233%.

8) Ovdje je bitno za napomenuti da je ATH BDI-a u apsolutnom iznosu (TCE) bio izraženiji nego BDTI.

9) Naravno nakon svakog vrhunca dolazi do neminovnog pada.

10) Mjesec dana nakog ATH tankerskog indeksa imamo korekciju BDTI od 40 %. 17/12/2004 iznosi 2290. U istom periodu (mjesec dana od ATH) dionica TNPL prolazi kroz korekciju od 23 % (sa 1250 na 1020).

11) Ovom točkom dolazimo do činjenice koju je spomenuo kolega asdfgh123 da je index BDI korigiran 35 % od ATH (2 mjeseca), a dionica ATPL 18 %.

12) Nakon 17/12/2004 BDTI index i dalje nastavlja padati i svakim danom tone sve dublje sve do 31/01/2005. Na dan 31/01/2005 BDTI je 1357, a korekcija indeksa od ATH iznosi 35 % (koje li koincidencije).

13) Međutim, u vrijeme korekcije BDTI indexa sa 23 % na 35 % od ATH dionica TNPL rasla je, a ne padala. I to 80 %. Vrijednost dionice 31/01/2005 iznosila je 3800 kuna. Vijesti objavljene o kupnji novih brodova i prodaji starih već su bile objavljene kroz 2004-u prije ovog rasta, a financijsko izvjesce izašlo im je nakon rasta. Koje li opet koincidencije, i ATPL prodaje stare, a u fazi je naručivanja novih brodova.

14) Ostalo je povijest, TNPL danas je 6700, a dotakla je i bila preko 8000 kuna, što je 550 % (odnosno 740 %)više od vremena kad su se tresle gaće zbog pada BDTI indeksa, kao što se danas mnogima tresu zbog pada BDI.

15) Pod točkom 15. forumaši su slobodni izvesti svoj zaključak iz ove analize, odnosno mišljenje dali je povijest učiteljica ili nije.

dobar!!![thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup]

Cijene padaju par posto dnevno na velikim prometima.

Kud ces bolje.