Obama: Šefovi autoindustrije trebaju otići

Obama: Šefovi autoindustrije trebaju otići Budući američki predsjednik Barack Obama jučer je podržao plan pomoći posrnulim divovima američke automobilske industrije, ali i rekao da bi neki od šefova trebali otići.

[thumbsup] [thumbsup] [thumbsup] [thumbsup] [thumbsup]Snažan uzlet europskih burza

Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su poskočili, pod utjecajem jačanja dionica u energetskom, financijskom i sektoru automobilske industrije.

[thumbsup] Europa ,Amerika, Azija sve zeleno u velikim plusevima , posljednje vrijeme za jeftini dokup dionica nikako prodavati. [thumbsup]

[thumbsup] [smiley] [wink]Najave novih ulaganja razveselile ulagače na Wall Streetu

Uoči početka današnjeg trgovanja na Wall Streetu, vodeći indeksi osjetno su porasli zahvaljujući najavama golemog ulaganja u infrastrukturu i pomoći automobilskom sektoru u SAD-u. [thumbsup]

[thumbsup] Sutra samo pratite rast svih burzi i dokupljujte koliko možete. [thumbsup]

Premješteno iz teme: Tehnička Analiza – grafovi, savjeti i analize

ma vidi nasu pametnicu
[lol] [lol]
pa sta si radio u dionicama jos prije koji mjesec? [lol]
sta si onda "nadokupljivao" ledo na 8000, (ko zna koliko su bili oni prije, kupljeni), kad si tako pametan? [lol] [lol]
dividenda na Ledu je 50kn, ti si se hvalio kako masovno kupujes na 8000 i da ne ide nize!

a vidim da si i Latinicu gledao, sve prsti od znanja [lol] [lol]

pa evo par pitanja od mene neukog, koliko je bivsa Juga bila zaduzena 80ih?
ili 90?svejedno..
koliko je to u odnosu na danasnji HR dug?
i koliko je to u odnosu na BDP bivse Juge?

daj mi jos reci po cemu gledas krizu, po kojim paramterima?
po BDPu?po nezaposlensti?

pa daj mi reci kolika je ta nezapolsenst sad, kolika je bila onda i koliki je BDP/capita u US, ili Njemackoj sada i onda [thumbsup]

pametnica nasa mala [lol] [lol] [lol]

Premješteno iz teme: Tehnička Analiza – grafovi, savjeti i analize

ma vidi nasu pametnicu
[lol] [lol]
pa sta si radio u dionicama jos prije koji mjesec? [lol]
sta si onda "nadokupljivao" ledo na 8000, (ko zna koliko su bili oni prije, kupljeni), kad si tako pametan? [lol] [lol]
dividenda na Ledu je 50kn, ti si se hvalio kako masovno kupujes na 8000 i da ne ide nize!

a vidim da si i Latinicu gledao, sve prsti od znanja [lol] [lol]

pa evo par pitanja od mene neukog, koliko je bivsa Juga bila zaduzena 80ih?
ili 90?svejedno..
koliko je to u odnosu na danasnji HR dug?
i koliko je to u odnosu na BDP bivse Juge?

daj mi jos reci po cemu gledas krizu, po kojim paramterima?
po BDPu?po nezaposlensti?

pa daj mi reci kolika je ta nezapolsenst sad, kolika je bila onda i koliki je BDP/capita u US, ili Njemackoj sada i onda [thumbsup]

pametnica nasa mala [lol] [lol] [lol]
[/quote]

mig29,
ja sam vec polako zabrinut za tebe.

kao sto vidim stalno pratis moje postove i na njih repliciras.
replike su u stilu ruganja.

ako imas koji kvalitetan argument vezan za TA ili ekonomske pokazatelje, bilo bi lijepo da ga napises.
a isto tako bi bilo lijepo da se okanis analiza osobnosti jer evidentno nisi bas strucan u tom podrucju,
mislim – tako se cini…

naravno da smo sada "vise" zaduzeni i da nam se rast temelji na zaduzivnju i potrosnji bez znacajnih investicija u industrijski (proizvodni) rast.
naravno da je sada losija situacija jer nam je uvoz znatno veci od izvoza, i jos ko tome uvoz raste po vecoj stopi od izvoza.

sto se tice Leda – prvi put sam ga kupio na 8000. pa na 6800 pa na 5050.
iskrco se na 6500.

ps. nekako mi se cini da se nakon mog 100% iskrcavanja na 2650, sve nabrzinu otislo u 3pm.

Premješteno iz teme: Tehnička Analiza – grafovi, savjeti i analize

ma vidi nasu pametnicu
[lol] [lol]
pa sta si radio u dionicama jos prije koji mjesec? [lol]
sta si onda "nadokupljivao" ledo na 8000, (ko zna koliko su bili oni prije, kupljeni), kad si tako pametan? [lol] [lol]
dividenda na Ledu je 50kn, ti si se hvalio kako masovno kupujes na 8000 i da ne ide nize!

a vidim da si i Latinicu gledao, sve prsti od znanja [lol] [lol]

pa evo par pitanja od mene neukog, koliko je bivsa Juga bila zaduzena 80ih?
ili 90?svejedno..
koliko je to u odnosu na danasnji HR dug?
i koliko je to u odnosu na BDP bivse Juge?

daj mi jos reci po cemu gledas krizu, po kojim paramterima?
po BDPu?po nezaposlensti?

pa daj mi reci kolika je ta nezapolsenst sad, kolika je bila onda i koliki je BDP/capita u US, ili Njemackoj sada i onda [thumbsup]

pametnica nasa mala [lol] [lol] [lol]
[/quote]

mig29,
ja sam vec polako zabrinut za tebe.

kao sto vidim stalno pratis moje postove i na njih repliciras.
replike su u stilu ruganja.

ako imas koji kvalitetan argument vezan za TA ili ekonomske pokazatelje, bilo bi lijepo da ga napises.
a isto tako bi bilo lijepo da se okanis analiza osobnosti jer evidentno nisi bas strucan u tom podrucju,
mislim – tako se cini…

naravno da smo sada "vise" zaduzeni i da nam se rast temelji na zaduzivnju i potrosnji bez znacajnih investicija u industrijski (proizvodni) rast.
naravno da je sada losija situacija jer nam je uvoz znatno veci od izvoza, i jos ko tome uvoz raste po vecoj stopi od izvoza.

sto se tice Leda – prvi put sam ga kupio na 8000. pa na 6800 pa na 5050.
iskrco se na 6500.

ps. nekako mi se cini da se nakon mog 100% iskrcavanja na 2650, sve nabrzinu otislo u 3pm.
[/quote]

hehehe..
ma meni su tvoji postovi hularious!
ono za upisat u gace od smijeha
[lol] [lol]

tvoje neznanje, tvoje kvazianalize iz TA, tvoja drobljenja o makroekonomiji..
sta reci, osim leći od smijeha [lol]

jutros kad si gnjavio Krpu za klin i jos mudrijaski zamijetio da to smrdi na drukanje, jer si ti "i nebo i zemlju prevrnuo" da nadjes koliko tocaka ima klin..
ja sam opao iz fotelje od smijanja.[lol] [lol]

jedino je Krikman, neznajuci, ubio zabavu i opalio prvi kopi-pejst o klinovima nakon kojeg si zasutio ko p.. umjesto da se barem ispricas! [thumbsup]

Vlad je reako za tebe da su ti kandze tupaste,a da sumnja da si cijeli takav.
ja sam siguran, a sumnjam i na opasniju dijagnozu!

sto se tice ekonomskih pokazatelja, lijepo sam te zamolio da ih predocis, osim citat iz Latinice, nikakve konkretne brojke nisam dobio.
osim tvog "misljenja" koje nije dobro ni za wc papir.

sto se TA tice, ja sam pogodio smjer i sinoc (sto nije bilo tesko) dok si ti "fulao ceo fudbal", a i prije tjedan dana, a ti kad si ti tako pametan, ti nam mozes dati margine tog rasta..
dokle ce?
jel gotov?
koji je trend?
ima li kakvih ogranicenja?
vidis li kakav novi obrazac?
oscilatori?
buy, sell, hold?

jer ovo je tema za TA, a drobljenje o makrokeonmoji (iz kojeg je razvidno da o istoj nemas blage veze, kao ni o korelcaiji burze i makroekonomije, osim sto si vidio na latinici) ostavi za negdje drugdje.

eto, danas si savladao ka

Premješteno iz teme: Tehnička Analiza – grafovi, savjeti i analize

02.12.08. | 16:03

Koji su temelji, ako smijem pitati stručnjaka uvaženog?
[/quote]

eto, baron nije vjerovao,a mogao je vise od 5kn zaradit
[lol]

ali ima i kolega Kjelic pravo, nije se jos desila konacna promjena trenda i on ceka siguran signal, to je OK.naravno, moguce je i da ovo bude konacan preokret trenda, mozda izraste u to, vidjet cemo.
ja lovim dna, pa sam bio malo kupio, doduse ne koliko to inace radim.
strah je i kod mene [tongue]
[/quote]

Mig, što misliš dokle može povući ovaj rally?

Baš su je mudraci….si na jajcima imaju M napisano…

Mig29
Spadaš u kategoruju forumaša koji ZNAJU kako diše TK-a.
Do koje visine će CROBEX u ovom valu?
Molim Tvoju target.

Unaprijed hvala!

Banke, mirovinske fondove i osiguravatelje treba održati zdravima

Na burzi nema slobodnog kapitala za financiranje, stranih investicija bit će sve manje, financiranje bankarskim kreditima sve skuplje, a ni mirovinski fondovi i osiguravateljska društva nisu nepresušan izvor. Zaključak je to okruglog stola Kako Hrvatske financijske institucije mogu ublažiti eventualne posljedice krize.

– Kriza će biti teža i duža nego što se mislilo, a Hrvatska se uz smanjenja BDP-a, ulaska u recesiju i smanjenje zaposlenosti koji ju očekuje treba orijentirati na stabilnost financijskih institucija i stabilnost tečaja – rekao je Zdeslav Šantić, analitičar RBA, na konferenciji o utjecaju krize na hrvatsko gospodarstvo, dodavši kako bi u 2009. i rast od 1,5 posto bio dobar.

Glavni analitičari Hypo banke, Hrvoje Stojić, istaknuo je kako su krizom jako pogođene sve istočnoeuropske države u koje će dolaziti manje investicija, a kako je riječ o tržištima na koja su većinom usmjerena hrvatska izvozna poduzeća za očekivati je da će rezultati biti lošiji.

– U sljedećim godinama treba naći nove pokretače rasta – rekao je Stojić, a Daniel Nevidal, direktor Interkapitala poručio je da je najveći hrvatski problem otplata vanjskog duga.
– Svi znamo u kakvoj je situaciji burza. Ona ne može pomoći jer nema slobodnog kapitala za IPO – rekao je Nevidal.

Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza, rekao je kako niti jedna industrija ne može zaštićena od krize, kako fokus treba biti na stanju državnog duga te da bi najpametnije bilo da se održavaju zdravima oni dijelovi gospodarstva koji jesu zdravi – banke, mirovinski fondovi i osiguravateljska društva.

Šantić je izjavio kako je izgledan angažman MMF-a ako se ovakvi trendovi nastave te da se u sljedećoj godini očekuje usporavanje kreditiranja stanovništva te porast kreditiranja poduzeća koja su se zadužila u inozemstvu.

– Nije dobro pedagoški da se nastavi dosadašnji tempo otpuštanja rezervi jer se državu treba prisiliti da se disciplinira u svojoj potrošnji i krene s reformama – poručio je Stojić zaključivši da će, što više država bude trošila, biti manje novca za refinanciranje gospodarstva s čime se složio i Šantić dodavši da treba poticati produktivan dio gospodarstva – izvozni i onaj koji može supstituirati uvoz. (Bojana Božanić)

Istopilo se gotovo tri četvrtine fondovske neto imovine

Tijekom jedanaest ovogodišnjih mjeseci neto imovina 88 aktivnih otvorenih (hrvatskih) investicijskih fondova s javnom ponudom smanjena je s 30,1 milijardu kuna na početku godine na sadašnjih niti 9 milijardi kuna ili za gotovo 71 posto.

Drugim riječima, od početka godine istopilo se gotovo tri četvrtine neto imovine otvorenih investicijskih fondova. Analitičari su izračunali i kako je krajem studenoga ove godine čak četiri od pet fondova imalo negativni predznak u poslovanju, odnosno završili su u minusu. U proteklom dijelu godine daleko najveći pad imovine i prinosa zabilježili su dionički i mješoviti fondovi, dok su se neto imovina i prinosi obvezničkih fondova smanjili u puno manjem omjeru. Jedino su najkonzervativniji – novčani fondovi, čije poslovanje ne ovisi direktno o cijenama dionica, zabilježili kakav – takav rast neto imovine i prinosa.

Konkretni se prinosi investicijskih fondova u ovoj godini kreću u rasponu od plus 7 posto pa do minus 72 posto. Najveći rast prinosa, približno 7 posto, ostvario je novčani fond Aureus US Equity, koji pretežno ulaže na tržište SAD-a, dok je najveći ovogodišnji gubitnik dionički fond Raiffeisen Central Europe, koji je, kako mu i sam naziv kaže, bio više usmjeren ka ulaganjima na srednjoeuropska, pa i na tržišta jugoistočnih regija.

Većina se analitičara slaže s ocjenom kako su visoki padovi imovine fondova u proteklom dijelu godine nastali (i) zbog nastavka negativnog trenda na domaćem, a i na tržištima kapitala u svijetu i regiji, ali i radi velikog ovogodišnjeg izvlačenja i bijega sredstava iz fondova. Naime, velike isplate i panični izlasci iz fondova prisilili su neke od otvorenih investicijskih fondova da rasprodaju i velike količine dionica iz svojih portfelja u jako kratkom roku, što je dodatno pojačalo negativan trend na tržištu kapitala i srušilo cijene nekih dionica u ovoj godini i za 70-ak posto. Lančano je to, za približno isti postotak, spustilo i visinu udjela, odnosno ukupnu imovinu otvorenih investicijskih fondova.

Još više od dosadašnjeg pada imovine ulagače, pa i same fond-menadžere, čini se, brine kronična nelikvidnost te prisutna neizvjesnost, odnosno pitanje: do kada će kriza fondova i potrajati. Neki su analitičari ovih dana ponovili kako nije realno očekivati da će se investicijski (pogotovo dionički ) fondovi, koji više-manje dijele sudbinu Crobexa, brzo i oporaviti. Ističu da je u aktualnoj financijskoj krizi posebno bitno čim prije vratiti povjerenje ulagača te želju za daljnjim, novim ulaganjima. Budući da hrvatski investicijski fondovi i dalje znatan dio sredstava drže i plasiraju na strana tržišta (procjenjuje se, naime, da na ino-tržištima imaju plasirano oko 300 milijuna eura ili gotovo četvrtinu svoje imovine) i njihov daljnji rast, pa i oporavak – zavisit će od kretanja na tim tržištima.

Iako nerado daju prognoze, predstavnici hrvatskih društava za upravljanje fondovima ovih su dana ukazali kako bi se od proljeća iduće godine moglo dosta toga i posložiti za početak oporavka fondovskog biznisa. Dodaju na kraju i da bi puna stabilizacija tržišta fondovskog biznisa, slično kako se to odnedavna govori i za dionički – Crobex indeks – mogli uslijediti ne prije sredine, odnosno kraja iduće godine. ( Nikola Prskalo)

Ingra bi gradila hidroelektrane u Crnoj Gori

Interes za izgradnju četiri hidroelektrane u Crnoj Gori iskazalo je 20 svjetskih tvrtki i konzorcija među kojima i hrvatska Ingra.

Popis zainteresiranih tvrtki za izgradnju četiri hidroelektrane na rijeci Morači objavilo je danas crnogorsko Ministarstvo za ekonomski razvoj. Riječ je o izgradnju četiri hidroelektrane na Morači – Andrijevo, Raslovići, Milunovići i Zlatica, ukupne snage 238 megavata (MW) i godišnje proizvodnje od 693 gigavatsati električne energije (GWh).

Vlada Crne Gore je početkom listopada ove godine raspisala poziv za izražavanje interesa iskorištavanja neiskorištenog hidroergetskog potencijala i to kroz partnerstvo javnog i privatnog sektora. Ministarstvo za ekonomski razvoj, u čijoj je nadležnosti kompletan proces, naglasak je stavilo na eksploataciju potencijala rijeke Morače kroz izgradnju četiri hidroelektrane.

Potencijalni investitori svoj su interes trebali prijaviti do 1. prosinca, a pisma namjere poslalo je 20 kompanija i konzorcija, među kojima i zagrebačka Ingra. Među zainteresiranima su talijanske tvrtke Edison i Enel, austrijski Verbund, EVN AG, Voith Siemens Hydro Power Generation, Porr Technobau und Umwelt i Energie Steiermark, norveški Statkraft, njemački RWE AG, ruski Zarubezhvodstroy. Interes su iskazali i konzorcij UEF Hydro Wind Group iz Velika Britanija, te Fortum Power and Heat Oy iz Finska i Hungarian Power Companies iz Mađarske.

U cilju pripreme tehničke dokumentacije za taj projekat obavljena su opsežna geotehnička i hidrološka istraživanja, a očekuje se da će do kraja veljače 2009. godine biti završena sveobuhvatna pravna analiza, detaljni prostorni plan i strateška procjena uticaja na okoliš. (H)

INA snižava cijene svih derivata, dizeli ispod 7 kuna
Od ponoći jeftinije gorivo

Ina će u utorak, kako se neslužbeno doznaje, ponovo sniziti maloprodajne cijene naftnih derivata, pa će Eurosuper 95 pojeftiniti za 2,7 posto, Eurodizel za 5,2 posto, a u postotku najviše, za 9 posto, pojeftinit će plavi dizel.

Prema neslužbenim informacijama, noćas od ponoći pa do 30. prosinca Eurosuper 95 na Ininim će se benzinskim postajama prodavati po 6,62 kune po litri (do sada 6,80 kuna). To je ujedno i najniža cijena Eurosupera 95 od njegova uvođenja uz sadašnja svojstva od proljeća 2004.

Nova cijena Supera 95 je 6,50 kuna po litri, što je 2,3 posto manje od dosadašnjih 6,65 kuna, a Super plus 98 pojeftinit će za 2,8 posto, na 6,66 kuna (do sada 6,85 kuna). Cijene Eurodizela i Dizela od ponoći će biti niže za 5,2, odnosno 5,3 posto pa će i cijene tih dizelskih goriva biti niže od 7 kuna – Eurodizel će se prodavati po 6,89 kuna po litri (do sada 7,27 kuna), a Dizel po 6,68 kuna (do sada 7,05 kuna).

Najviše će u postotku pasti cijene plavog dizela, za 9 posto, te lož ulja, za 8,5 posto. S tim će pojeftinjenjem cijena plavog dizela biti niža od četiri kune po litri i iznosit će 3,75 kuna po litri (do sada 4,12 kuna), dok je nova cijena loživog ulja 4,11 kuna (do sada 4,49 kuna).

Tako bi nakon ponoći cijene derivata ponovno trebale biti niže, a cijene na Ininim benzinskim postajama padaju od polovice srpnja. Cijene naftnih derivata na hrvatskom se tržištu mogu korigirati svaka dva tjedna, a korekcija ovisi o kretanju cijena derivata na tržištu Mediterana i tečaju dolara. (H)

Konačni sporazum Gazproma i NIS-a još na čekanju

Razgovori u Beogradu prošlog petka između srpske vlade i predstavnika Gazproma nisu donijeli konačni sporazum o prodaji Naftne industrije Srbije, posljednje naftne kompanije u državnom vlasništvu na Balkanu.

Iako je nakon sastanka predsjednik Gazproma Aleksej Miler izjavio da su otvorena ostala neka tehnička pitanja, te da će se sporazum potpisati do kraja godine, iz srpskih se medija zaključuje da su pregovori u Beogradu bili tvrdi i komplicirani i da nisu završeni. Za srpsku stranu sporan je zahtjev da se umjesto predviđene obveze Gazproma o ulaganju 500 milijuna eura u modernizaciju NIS-a sama tvrtka zaduži kod ruskog partnera i to pod nepovoljnim komercijanim uvjetima, da ruski partner dobije monopol na uvoz i preradu nafte do 2014. godine, čime bi se tržište zatvorilo i Srbija došla u koliziju sa zahtjevima EU, a tu je i namjera Gazproma da iz Rusije doprema gotove naftne proizvode što bi praktično bio kraj za tri domaće rafinerije. I konačno za srpsku je stranu neprihvatljivo odbijanje ruske strane da prihvati standarde zaštite okoliša koji su propisani srpskim zakonima.

Najvažnije je inzistiranje srpske strane da jedan krak plinovoda Južni tok prolazi kroz Srbiju i da se na lokaciji Banatski Dvori izgradi podzemno skladište plina kapaciteta 300 do 600 milijuna kubika plina. Time bi Srbija postala jedno od ključnih čvorišta oprskbe ovim energentom u Južnoj Europi. Sporazum koji je sklopila predhodna srpska vlada predviđa prodaju 51-postonog udjela u nacionalnoj naftnoj kompaniji za 400 miljuna eura uz obavezu Gazproma da uloži daljnjih 500 milijuna eura u modernizaciju tvrtke. Sporazum je, međutim, od početka zamišljen kao dio većeg energetsko-ekonomsko-političkog aranžmana u kojem je Vladi Vojislava Koštunice najvažniji element bila ruska potpora Srbiji u blokiranju proglašenja neovisnosti Kosova. Unatoč otporima sporazumu i mišljenjima da je cijena za NIS ‘uvredljivo niska’ kako je kazao Mladen Dinkić, potpredsjednik Vlade, parlament je sporazum ratificirao, s tim da se neke odredbe dogovore naknadno.

Sada srpska strana pokušava dobiti bolje uvjete prodaje nacionalne naftne kompanije od onih na koje je pristao predhodni premijer. NIS ima monopol na preradu nafte do 2010. godine u Srbiji zbog namjere Vlade da joj da priliku da se oporavi od velikih šteta nastalih u bombardiranju 1999. Pri tome se za srpsku Vladu ne radi toliko o neposrednoj cijeni koliko o borbi za poziciju Srbije na energetskoj mapi ovog dijela Europe. Iako Gazprom ne dovodi u pitanje uključivanje Srbije u Južni tok pozivajući se na međudržavni sporazum, srpski zahtjevi u ovom pogledu su neizvjesnog ishoda, budući da studija izvodljivosti ovog velikog projekta još nije završena. Iako ne implicitno, kao adut u pregovorima spominjalo se i sporazum o liberalnoj trgovini između dvije zemlje, koji je Srbiji od velike važnosti, jer je upravo zbog njega zanimljiva stranim ulagačima i partnerima. Povlačenjem ili sužavanjem ovog sporazuma najteže bi bio pogođen aranžman s Fiatom o proizvodnji automobila u Srbiji. (Davorka Zmijarević)

GOVOR PREDSJEDNIKA
Mesić iseljenicima: Hrvatska izložena tsunamiju korupcije
Autor/izvor: SEEbiz – Hina
NEW YORK – Hrvatska je izložena "tsunamiju korupcije", što vuče korijene još od otuđivanja novca koji su iseljenici slali za pomoć u Domovinskom ratu, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak navečer tijekom susreta s Hrvatima u New Yorku.

"Hrvatska je u opasnosti od ‘tsunamija’ korupcije. Dok ste vi ovdje u iseljeništvu za vrijeme rata skupljali novac i pomagali Hrvatsku, stizala je pomoć Hrvatskoj, ali je dio stizao i ‘majstorima’ u ruke, koji su to prebacili na svoje račune", rekao je Mesić.

Oni su i poslije rata nastavili s istim "poslom", kazao je i dodao kako je "važno imati sustav koji će obraniti društvo i državu od onih koji na nedozvoljen način pokušavaju doći do kapitala koji su drugi stvarali".

Korupcije ima svugdje, no Hrvatska je pravna država, a u pravnim se državama korupcija otkriva i procesuira, istaknuo je predsjednik Mesić.

Pred stotinjak okupljenih hrvatskih iseljenika iz New Yorka, većinom uglednih poslovnih ljudi, liječnika, znanstvenika i intelektualaca, predsjednik Mesić govorio i o suđenjima za ratne zločine, pred Haškim sudom (ICTY) i pred sudovima u Hrvatskoj.

U tom je kontekstu izrazio očekivanje "da će se u Hrvatskoj zatvoriti knjiga Domovinskog rata, jer nema novih optužnica, a predmeti koji su pred sudovima će se riješiti".

S ponosom je naglasio kako je Hrvatska danas, kao predsjedavajuća Vijeća sigurnosti UN, u položaju da daje svoj glas o mnogim pitanjima svjetskog mira i sigurnosti, uključujući i ‘globalni terorizam’ o kojem će se danas održati tematska raprava Vijeća.

"Globalni terorizam traži i globalni odgovor. Moramo pomoći da svijet okloni ambijent u kojem se rađa terorizam – pitanje siromaštva, zavisnosti i ostalog", kazao je hrvatski predsjednik, koji će predsjedavati tematskom sjednicom Vijeća sigurnosti UN.

Za raspravu na sjednici prijavilo se 25 zemalja članica UN, pored 15 članica Vijeća sigurnosti, a očekuje se da ni tih 40 zemalja nije konačna brojka, te da bi još pet od 10 zemalja moglo sudjelovati, doznaje se u Stalnoj misiji RH pri UN-u.

Predsjednik Mesić izrazio je priznanje veleposlaniku Nevenu Jurici i članovima Stalne misije RH pri UN-u za kvalitetno zastupanje hrvatskih interesa u Vijeću sigurnosti UN.