IDEJE
Pupovac predlaže uspostavu Savjeta povjerenja između Hrvatske i Srbije
Autor/izvor: SEEbiz / B92
BEOGRAD – Predsednik Srpskog narodnog veća u Hrvatskoj Milorad Pupovac predložio je da se uspostavi Savjet povjerenja između Hrvatske i Srbije, u kojem bi bili predstavnici parlamenata, ugledne ličnosti iz javnog života i predstavnici Katoličke crkve iz Hrvatske i Srpske pravoslavne crkve.

Pupovac je izjavio za B92 da bi uspostavljanje ovakvog tijela moglo doprinijeti poboljšanju odnosa dviju zemalja, koji su zahladilli posle upućivanja tuzbe Hrvatske Međunarodnom sudu pravde u Haagu protiv Srbije i posle najave da bi Srbija mogla uputiti kontratužbu protiv Hrvatske.

„S tom idejom i s tom vrstom razmišljanja djelovao sam ne samo posljednjih tjedana i poslednjih mjeseci, nego i poslednjih godina. Ali pokazalo se da ovo što se događa s tužbama, s hrvatskom tužbom i onda mogućom protutužbom Srbije, da mora postojati neki drugi forum, neko drugo tijelo, neki drugi krug koji će političarima omogućiti da izađu iz stupice u koju su ušli, da vladama pomogne da ne ulaze dalje u tu stupicu”, izjavio je Pupovac.

On je rekao da ostaje pitanje kako zapravo osmisliti tu ideju i kako je postaviti kao nešto što bi bilo prihvatljivo za one koji bi se možda upustili u taj posao i kako bi bilo prihvatljivo za vlade i parlamente Srbije i Hrvatske.

SHOPPING
Outlet centri: 70% niže cijene, ali samo stare kolekcije
Autor/izvor: Marina Šunjerga
ZAGREB – Nedjeljni piknik u prirodi uz obaveznu košaru punu maminih specijaliteta, Hrvati su zamijenili novom omiljenom zabavom – izletom u shopping centar.

Prvi moderni trgovački centar bio je Importanne centar u Zagrebu, koji je otvoren još 1994. Od tad pa nadalje građani su svako otvorenje ‘trgovačke meke’, dočekivali kao društveni događaj sezone, a posjetitelji se broje u stotinama tisuća.

Sada tržište Hrvatske očekuje potpuno nova koncepcija, outlet centri. I odmah smo dobili čak dva takva centra, svaki na svojoj strani Zagreba, a svečano otvaranje oba, očekuje nas u razmaku od tri dana. Koncepti klasičnog trgovačkog centra i outleta, tvrde rukovoditelji, potpuno su različiti, ali iako tvrde da jedni drugima nisu konkurencija, publika oko koje se bore ista je.

Razlika se može primijetiti odmah u vizualnom identitetu, ali i po lokaciji. Klasični trgovački centri biraju modernu arhitekturu, riječ je, uobičajeno, o homogenom prostoru, velikih dimenzija te interijeru s izrazitim naglaskom na luksuzne detalje.

Projekti dva hrvatska outleta vizualno su vrlo slični. Budući outlet centri izgledat će poput ‘urbanog sela’, s kućicama, u kojima se nalaze pojedinačne trgovine, mnogo zelenila, udobnih klupa i dodatnog sadržaja poput restorana, caffe barova i igrališta za djecu.

Dok su trgovački centri uglavnom smješteni u gradovima, blizu centra ili na području velikog broja stanovnika, outleti, u cijelom svijetu, biraju lokacije izvan velikog grada, te u blizini velike prometnice.
Niže cijene glavni mamac za kupce

Ipak glavna razlika među dva koncepta je u ponudi i cijenama. Cijene, odnosno popuste u odnosu na originalne, od čak 70 posto, mogle bi se pokazati kao glavni adut outleta, iako nude odjeću starijih kolekcija. Naročito, u segmentu sportske odjeće i obuće, koje čine čak 30 posto ukupnog portfelja ponude, te kod luksuznih brandova, koje po originalnim cijenama, većina stanovništva ipak ne može priuštiti. U svijetlu nadolazeće globalne krize na naše tržište, čini se kako su outleti izabrali pravi ‘timing’ otvaranja.

Ipak, statistike, iz nedavnih istraživanja tržišta, koje govore o tome da čak 60 posto ispitanika postavljaju ostvarivanje željenog životnog stila ispred zadovoljavanja osnovnih potreba života te činjenica da Hrvati najveći dio svojih primanja troše na odjeću i obuću ohrabruje naoko suprostavljene strane.

U duhu podatka, po kojem za 55 posto građana kupovina predstavlja zadovoljstvo, a postotak se kod ženske populacije penje na čak 76 posto, očito je da tržište klasičnih trgovačkih centara i outleta ima još puno mjesta za napredovanje, a da sve manje šanse za opstanak, pored svih marketinških napada, ima samo onaj proplanak i piknik košara s početka priče.

FONDOVSKI TJEDAN
Fondovi: Sedamnaest dioničkih fondova palo više od 10%
Autor/izvor: Iztok Likar
ZAGREB – Prema situaciji na burzi, pad vrijednosti udjela većine fondova nastavio se i protekloga tjedna. Od osamdeset i sedam otvorenih fondova s javnom ponudom, u proteklom je tjednu dvadeset i sedam fondova poraslo pedeset i devet ih je palo, a Fima Bond je završio bez promjene.

Najbolje rezultate među svim fondovima bilježe obveznički, a nijedan fond nije porastao za više od jedan posto. S druge strane pedeset i šest je fondova palo za više od jedan posto. Velike padove bilježe fondovi orijentirani na svjetska i na tržišta JIE regije, a najveći pad zabilježen proteklog tjedna iznosi 18,31 posto. Prinosi najuspješnijih deset fondova kreću se u rasponu od 0,22 do 0,73 posto. Proteklog je tjedna također izvršeno spajanje fondova društva Adriatica Capital, na način da je fond AC Balkan pripojen fondu AC Rusija te su ulagačima pripojenog fonda izdani novi udjeli.

Od 41 dioničkih fondova jedino je Ilirika Azijski tigar ostvario blagi rast od 0,22 posto. Ostalih četrdeset fondova je palo u rasponu od -1,70 do 18,31 posto. Najmanje je pao ST Global Equity dok najveće padove bilježe Prospectus Worldwide i OTP indeksni, pali su za 18,31 odnosno za 17,22 posto. Među 40 dioničkih koliko ih je palo, ukupno njih sedamnaest bilježi pad veći od 10 posto. Svi dionički fondovi koji posluju barem šest mjeseci, u tom razdoblju bilježe pad veći od 10 posto. Među njima najmanje je u minusu MP-Mena.HR (-16,21 posto), koji investira na tržišta kapitala Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Pored spomenutog fonda jedino još ST Global Equity bilježi pad manji od dvadeset posto dok najveći pad u zadnjih 6 mjeseci iznosi 61,43 posto (Raiffeisen Central Europe).

Svih sedamnaest mješovitih fondova također bilježi negativan tjedan. Padovi su manje izraženi kao kod dioničkih. Protežu se od -0,65 posto, koliko je umanjena vrijednost udjela InterInvest Balanced fonda, do 9,58 posto za koliko je pao PBZ Global. Ukupno je šesnaest mješovitih palo za više od jedan posto a šest za više od pet posto. Među mješovitim fondovima u zadnjih šest mjeseci InterInvest Balanced kao jedini bilježi pad manji od deset posto a slijede ga ST Balanced i ST Aggressive s padom ispod dvadeset posto, dok su ostali svi pali preko dvadeset posto. Najveći pad u spomenutom razdoblju bilježi PBZ Global koji je pao za 44,08 posto.

Obveznički fondovi nastavljaju u pozitivnom trendu koji je započet tjedan ranije. Protekli tjedan je njih deset poraslo. Predvodi ih Raiffeisen Bonds s tjednim rastom 0,73, čime je postao i pobjednik tjedna. Slijedi PBZ Bond s ostvarenih 0,60 posto rasta. KD Adria Bond je pao za minimalnih 0,01 posto, dok najveći pad bilježi Capital One (-0,17 posto) a Fima bond je završio bez promjene.
Svih šesnaest novčanih fondova je poraslo u rasponu od 0,06 do 0,22 posto. Čak deset ih je poraslo preko 0,10 posto. Vrh ljestvice novčanih fondova je zasjeo HPB Novčani s rastom od 0,22 posto čime se je uvrstio među deset najuspješnijih u proteklom tjednu. Slijedi ga Agram Cash s tjednim rastom od 0,21 posto.

Prema prinosu ostvarenom od početka godine, situacija se od tjedna ranije nije mijenjala, te je dvadeset i šest fondova u plusu. Među njima su svi predstavnici novčanih, devet obvezničkih te najmlađi dionički fond Aureus US Equity. Šezdeset i jedan fond u odnosu na početak godine bilježi negativne rezultate. Prinosi fondova u godini kreću se u rasponu od 5,29 do -70,25 posto. Pad veći od 50 posto je u ovoj godini ostvarilo ukupno dvadeset i pet dioničkih te jedan mješoviti fond. Najveći prinos u godini bilježi Aureus US Equity a slijedi ga InterInvest Cash s prinosom od 5,11 posto. Pored spomenutih, rast veći od pet posto u ovoj godini bilježi još PBZ Dollar fond (5,08 posto), a prinose od preko četiri posto bilježi još deset novčanih fondova. Najbolji obveznički su HPB Obveznički (3,84 posto) i ZB bond s ostvarenih 3,68 posto prinosa. Najbolji rezultat

Baš interesantno,uglavnom su "špekulanti" u kešu pa sad zazivaju smak svjeta.A nekim čudom ni ne primječuju da su pozitivne vjesti počela sramežljivo izlaziti u svim medijima.Pa tako Obama izabrao financministra za bogove,pa Clintonova prihvača mjesto državne tajnice ,pa gm otvara tvornice u Rusiji ko na tekučoj traci…..Što znači kad usred krize počnu pozitivne vjesti??? A valovi će ići svojim putem,nema burze bez valova [wink]

CRNA STATISTIKA
FT: Prošli tjedan u svijetu posao izgubilo 80.000 ljudi
Autor/izvor: SEEbiz
LONDON – Za samo pet dana u toku proteklog radnog tjedna, bez posla je širom svijeta ostalo oko 80.000 ljudi, piše londonski poslovni dnevnik Financial Times.

List navodi da su podaci prikupljeni u opsežnom istraživanju koje su proveli njihovi novinari i suradnici, čitajući priopćenja i agencijske izvještaje sakupljene širom planete. Kompanije koje otpuštaju radnike su najrazličitijeg profila – od tvornice smrznutih košer hot dogova u Chicagu do njemačkih aviokompanija i japanskih proizvođača automobila. Više od polovine ove neugodne statistike odnosi se na oko 52.000 zaposlenih koji su dobili otkaze u jednoj od najvećih finansijckih kompanija na svijetu, Citigroupu. Samo u poslednja dva tjedna u Velikoj Britaniji posao je izgubilo više od 30 tisuća ljudi, navodi FT.

Kreditna kriza prijeti ostaviti posljedice i u ostatku Europe, napominje list, a svjetske statističke kompanije prognoziraju da će se tempo otpuštanja radnika nastaviti i u idućim mjesecima, i to „brzinom” od oko 5.500 ljudi na dan.

IZAZOV
Kafići i restorani će patiti zbog zabrane pušenja
Autor/izvor: Marina Šunjerga
KOMENTAR – Kuhinja iz koje dopiru mirisna jela, noćni provodi, popodnevna kava s najboljom prijateljicom, tako ja doživljavam svijet ugostiteljstva.

Naravno da postoji druga strana medalje, a nju se moglo najbolje upoznati na 21. Kongresu ugostitelja obrtnika. Mali su se ugostitelji skupili u velikom broju, u Opatiju je sa svih strana Hrvatske pristiglo nekoliko stotina vlasnika omiljenih nam kafića i restorana. Za razliku od atmosfere na sličnim strukovnim skupovima, na ovom se govorilo prilično otvoreno.

Pozvali su, naime, državu da im smanji PDV na šest posto i pomogne platiti velike kredite u vrijeme nadolazeće globalne krize. Kod mnogih od vas ovakav će zahtjev vjerojatno izazvati podsmijeh, jer svi mi doživljavamo ugostiteljske objekte kao tvornice novca, međutim neslužbeni razgovor s jednim od zagrebačkih restoratera natjerao me da se zapitam o ispravnost tog doživljaja.

‘Istina je, imam nekoliko restorana, ali imam i 60 radnika. Za najamninu mi svaki mjesec treba oko 250 tisuća, a za plaće još 180 tisuća kuna’, rekao je brinući se hoće li moći ostvariti dovoljno velike prihode, kako bi uz ove troškove, pokrio i visoke kreditne rate koji ga svaki mjesec tište.

Kao gosti, očekujemo dobru uslugu, ali i moderni interijer, koji ugostitelje tjera na redovite investicije ostvarene kreditnim zaduživanjem. Očekujemo i ugodan ambijent i nasmiješeno osoblje, koje naročito u vrijeme turističke sezone postaje sve skuplje.

A s druge strane, na vrata ovih obrtnika, kucaju Zakon o zabrani pušenja i globalna financijska kriza. Istraživanja pokazuju da Hrvati u najvećem broju kao mjeru štednje izabiru smanjivanje troškova na usluge ugostiteljstva, a diljem Europe zabrana pušenja u zatvorenim prostorima dovela je do prometa manjeg od 30 pa čak do 80 posto.

Oko 5800 restorana i 10.000 barova u Hrvatskoj suočeno je s primjenom zakona jer zakonodavac nije prihvatio ni jedan njihov prijedlog za ublažavanje njegove primjene. Predlagali su, naime, da lokali površine do 50 četvornih metara dobiju mogućnost odabira hoće li biti nepušački prostor, da objekti veći od te površine 30 posto prostora odvoje, fizički, za nepušače, te naposljetku da ugostitelji ne budu odgovorni za kršenje propisa, odnosno da ne plaćaju kazne za prekršitelje.

Pred ovu se branšu očito postavljaju teški izazovi, međutim njihova bi snaga za lobiranje mogla biti u zajedničkom nastupu i činjenici da 16 tisuća ugostitelja obrtnika zapošljava čak 126 tisuća ljudi, ali najviše u tome što svi mi i dalje želimo svoju mirisnu šalicu kave, nasmiješenog konobara i ukusan nedjeljni ručak.

VALUTE
Dolar prema euru ojačao 1,2%
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Širenje recesije u svijetu izazvalo je prošloga tjedna povlačenje ulagača s tržišta dionica, te iz drugih rizičnijih ulaganja, što je potaknulo jačanje japanskog jena i ostalih valuta s nižim prinosima, ali koje se smatraju sigurnijima u nestabilnim vremenima.

Tečaj eura prema američkoj valuti pao je prošloga tjedna 1,2 posto, na 1,258 dolara. Cijena dolara pala je, pak, prema japanskoj valuti, za 1,5 posto, na 95,9 jena. Novi podaci koji navješćuju da bi recesija u eurozoni mogla biti dublja nego što se prvotno mislilo izazvali su špekulacije da bi Europska središnja banka već do kraja ove godine mogla dodatno smanjiti kamatne stope. To je izazvalo slabljenje eura prema američkoj valuti, ali ograničeno. Jer, i u SAD-u se očekuje daljnje smanjenje kamata zbog loše gospodarske situacije.

Nakon što je američka središnja banka Fed nedavno srezala ključne kamatne stope za pola postotnog boda, na 1,0 posto, povijesno najnižu razinu, usporavanje inflacije otvara joj dodatni prostor za daljnje smanjivanje kamatnih stopa kako bi se otklonila duboka recesija.

U takvoj situaciji najbolje su prošle valute s niskim prinosima, koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital kada su financijska tržišta nestabilna. Zahvaljujući tome, ojačao je jen, premda je i japansko gospodarstvo utonulo u recesiju.

"Kolaps financijskih dionica u SAD-u ponovno je stavio naglasak na pitanje solventnosti banaka, što bi moglo imati značajnog utjecaja na sklonost ulagača poduzimanju rizika, te na opće ozračje na tržištu, Pojačana strahovanja od pogoršanja stanja u gospodarstvu ojačat će apetite za jenom", kaže Derek Halpenny, čelnik globalnih valutnih istraživanja u Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ u Londonu.

neizvjesna gospodarska situacija
Panika domaćih ulagača potaknula velike rasprodaje

Na Zagrebačkoj burzi zaredali su prošloga tjedna novi oštri padovi cijena dionica, a zbog velike neizvjesnosti oko daljnjeg razvoja situacije u svjetskom i domaćem gospodarstvu očekuje se i dalje veliki oprez i suzdržanost ulagača.

dioničko tržište SAD-a izgubilo 9 bilijuna dolara
Menadžeri koji su prije krize zaradili stotine milijuna dolara

Kreditni slom povukao je američko gospodarstvo u duboku krizu a ulagači na dioničkom tržištu u SAD izgubili su preko 9 bilijuna dolara, no u industrijama koje su uzrokovale krizu, građevinskoj i financijskoj, mnogi najviši menadžeri iskoristili su raniji rast za miljunske zarade, izvijestio je The Wall Street Journal.

Američkom gospodarstvu treba 600 milijardi dolara dodatne pomoći

Soros: Trajanje krize ovisit će o uspješnosti Barackove politike
George Soros

Američkom gospodarstvu treba između 300 i 600 milijardi dolara dodatne pomoći kako bi prebrodilo financijsku krizu, rekao je milijarder George Soros u razgovoru za njemački politički tjednik Spiegel koji će od ponedjeljka biti u prodaji.

U Splitu održana Skupština dioničarskoga društva Hajduk
Hajduk preoblikovan u dioničarsko društvo

U Splitu je danas utemeljena skupština dioničara Hrvatskog nogometnog kluba Hajduk što je, kako je rečeno, najvažniji korak u konačnom preoblikovanju tog kluba u dioničarsko društvo, čiji je temeljni kapital veći od 81 milijuna kuna

tjedna poruka naciji

Obama najavio zapošljavanje u infrastrukturi i energetici
Barack Obama

Novizabrani američki predsjednik Barack Obama u subotu je iznio okvire svoga plana za oporavak gospodarstva u kojem je zapošljavanje glavni prioritet.

Autor/izvor: Marina Šunjerga
ali najviše u tome što svi mi i dalje želimo svoju mirisnu šalicu kave, nasmiješenog konobara i ukusan nedjeljni ručak.

Jadna Marina,pa kakve veze ima mirisna šalica kave i nedjeljni ručak sa smrdljivim cigaretnim dimom.Najgore što misli da je napisala nešto pametno. Može pružiti ruku onom retardiranom Staziću koji tvrdi da je zabrana pušenja u zatvorenim javnim prostorima isto kao da zabrane jesti špek?? [rolleyes]

Dionice izgubile dvije trećine svoje vrijednosti

Nakon što je sredinom listopada prošle godine, znači, prije nešto više od godinu i mjesec dana dionički indeks Zagrebačke burze Crobex dosegao najvišu razinu od 5.393 boda, ovih se dana spustio na svega 1.690 bodova.

Drugim riječima, dionički je indeks u zadnjih godinu i mjesec dana potonuo za čak 68 posto, odnosno izgubio više od dvije trećine svoje vrijednosti. Analitičari su izračunali da je unazad godinu dana čak svih 30-ak najtrgovanijih, pa i najlikvidnijih dionica završilo u minusu. Pri tome su najveći pad cijene imale dionice građevinskog i brodarskog sektora, u prosjeku i preko 80 posto. I dok je negativan trend građevinskih dionica izravno vezan i za najavljeni pad prihoda, pa i dobiti iz osnova smanjenja gradnje novih infrastrukturnih objekata u narednom kraćem ili srednjoročnom roku, brodare ‘potapa’ prije svega sadašnja niska cijena prijevoza tereta. Veliki pad cijena dionica ta dva sektora nisu spriječili ni dobri devetomjesečni rezultati gotovo svih većih domaćih građevinara i brodara.

Premda je u novijoj 15-godišnjoj povijesti Zagrebačke burze bilo najmanje pet-šest većih uzleta ili otklizavanja Crobexa može se reći kako je ovogodišnje potonuće u kontinuitetu i najduže i najviše. Naime, u periodu od 3. siječnja pa do 20. studenoga ove godine Crobex je pao za čak 66,5 posto. Drugi najveći pad dogodio se prije desetak godina, odnosno u periodu od 22. srpnja do 1. rujna 1998. godine, kada je (kažu, dijelom i zbog tadašnje ljetne ruske financijske krize) Crobex u nepunih mjesec i pol dana oslabio za 49 posto. Po 30-ak posto na vrijednosti naši su burzovni indeksi, pak, gubili u dva navrata od 1. listopada do 14. studenoga 1997. te od 21. srpnja do 30. rujna 1999. godine. U proteklih mjesec i pol dana bili smo svjedoci i tjednih padova ili skokova teških između 25 i 28 posto. Veći pad po intenzitetu bio je i onaj od 9. travnja do 2. lipnja 1998. kada je Crobex oslabio 22 posto.

Većina se analitičara slaže kako ih i više od samog dosadašnjeg potonuća Zagrebačke burze brinu i skromni burzovni redovni prometi te kronična nelikvidnost kojoj čini se da i nema kraja. Zanimljivo je da ni dobri devetomjesečni poslovni rezultati, recimo, nekih građevinskih, ali i brodarskih te bankarskih tvrtki – nisu značajnije potakli potražnju, odnosno nisu bili dovoljno motivirajući faktor koji utječe i na izmjenu vrijednosti ili potražnje dionica. Sve to, dakako, dodatno zbunjuje neke još do jučer i dosta glasne analitičare koji ovih dana više i ne žele otvoreno prognozirati: gdje je kraj potonuća dionica i tržišta.

Drugi , pak, nešto otvoreniji i optimističniji analitičari ovih dana ponavljaju da sada nije realno očekivati niti brzi oporavak burze. Ističu kako punog oporavka dionica, pa i našeg tržišta nema bez većeg pritjecanja likvidnih sredstava. Na kretanje domaćeg dioničkog tržišta u narednim će mjesecima, kažu, uz globalne financijske (ne)prilike, najviše utjecati domaći i strani institucionalni investitori, odnosno ukupni povratak optimizma i volja investitora za daljnjim, novim ulaganjima. Na kraju kažu kako ni sami ne vjeruju da se sve vezano za oporavak dionica i tržišta kapitala – može posložiti, odnosno početi događati prije sredine ili kraja iduće godine. (Nikola Prskalo)

EKIPIRANJE
Robert Gibbs postaje glasnogovornik Bijele kuće
Autor/izvor: SEEbiz / HINA
WASHINGTON – Robert Gibbs bit će glasnogovornik Bijele kuće u administraciji novoizabranog američkog predsjednika Baracka Obame, objavila je Obamina tranzicijska ekipa.

Gibbs je bio glasnogovornik Obamine predizborne kampanje, a trenutačno je glasnogovornik tranzicijskog tima. Na mjestu glasnogovornika Bijele kuće imat će jednu od najuočljivijih uloga u novoj administraciji.

Gibbs (37), rodom iz Auburna u Alabami, ranije je radio za senatora Fritza Hollingsa, Demokratski senatski odbor i predsjedničku kampanju senatora Johna Kerrya 2004. godine.

Ellen Moran, izvršna direktorica washingtonske udruge za potporu žena demokratskih kandidakinja ‘EMILY’s List’, koja je pomagala predsjedničku kandidaturu Hillary Clinton, bit će direktorica komunikacija u Obaminoj administraciji.

Moran je ranije radila za sindikalnu federaciju AFL-CIO, koordinirajući aktivnosti prema Wal-Martu, divovskom maloprodajnom lancu koji priječi sindikalno udruživanje svojih radnika.

Njezin zamjenik biti će Dan Pfeiffer, trenutačno direktor komunikacija Obaminog tranzicijskog tima.

"Ti će pojedinci popuniti ključne uloge, donoseći širinu i iskustvo koje može pomoći da naša administracija promiče prosperitet i sigurnost za Amerikance", rekao je Obama u pisanom priopćenju.