Je, a kako ćeš im ti to dokazati?
Manjinski dionicari će biti najveći gubitnici u bilo kojoj varijanti. Rame uz rame sa onima koji nisu imali nikakva osiguranja kao vjerovnici.
Svi će izgubiti, oni možda i najviše, al će se nagodba provesti fer i mnogo transparentnije bez pogodovanja odredjenim interesnim skupinama. To je ključ dugoročnog uspjeha iste. Ovakva, ona će biti i ostati karcinom društva koji će je nagrizati još dugi niz godina.
Karcinom, zajedno sa vladajućom garniturom kao pokroviteljima ove otimačine i pljacke treba najprije “kirurški ukloniti”. Brzo i efikasno. Bez mnogo zdvajanja i analiza.
Zašto će samo hrvatski dioničari izgubiti?
Kako je moguće da izvanredni povjerenik ne zna da li je negdje isplaćeno 100 milijuna kuna ?
Zašto bi znao. Nije njegova lova 😉
[/quote]
Dok ima podrsku Andreja Plenkovica i ne treba znat. Adris ostao bez 850 milijuna kuna, a Plenkovic i Perusko im se smiju u lice.
Hrvatski dionicari jedini izgubili novac, a Plenkovicevi borgovi to naplatili stotine milijuna kuna.
Hrvatski mirovinski fondovi izgubili stotine milijuna kuna na Agrokoru i evo odmah ide “reforma” da stoka sitnog zuba mora radit jos duze (do 67 godina) 11 godina ranije nego je planirano.
E moj narode, sta vam rade…
Zato sto je Lex primijenjen nezakonito pretvaranjem nelegalnih jamstava u obveze i zrcaljenjem imovine prema statusu i iznosu tih obaveza.
Jurisdikcije u Srbiji, BiH i Sloveniji ne priznaju lex i zato tamo nema takvih aktivnosti.
Zato sto je kriminalna politika to omogućila povlaštenoj skupini vjerovnika i savjetnika. Samo zrcaljenje nije nelegalno jer je predvidjeno zakonom, no pretvaranje jamstava u obveze jest, no to treba i dokazati. Država nije provodila Lex, nego konkretne osobe i dokazivanje nelegalnosti na strani drzave nije tako jednostavno ni intuitivno. Lakše je rušiti nagodbu osporavanjem odnosno parničenjem prema vjerovnicima koji su nelegalno pretvorili nepostojeće trazbine u imovinu koncerna. Takve postupke je već trebalo pokrenuti. Koliko znamo, neki su već bili uspješni u tome.
Nadajmo se da će sud takvu nagodbu, postavljenu na nelegalnim, nezakonitim i nemoralnim aktivnostima, odbaciti kao neosnovanu i neprovedivu.
hrvatski građani očito su s oduševljenjem dočekali pozitivno razrješenje afere agrokor i razvlaštenje glavnog krivca gazde tode iz vlasničke strukture konzuma i ostalih firmi 👍
https://novac.jutarnji.hr/aktualno/nitko-nije-ocekivao-ovako-strelovit-oporavak-konzuma-prodaja-je-narasla-za-8-posto/7530246/
Prvo se moralo rijesiti pitanje jamstava.
Onda bi sve ostalo imalo smisla.
Ovako je ovo prava lakrdija
MINISTAR gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat je pozvao one koji nisu zadovoljni nagodbom u Agrokoru ili nisu pristali na nju, da dođu na ročište 4. srpnja, a najavio je i "pozitivne efekte" razgovora s dionicima koji nisu dio nagodbe.
"Mi ćemo 4. srpnja imati ročište. Ja sve kolege koji ili nisu dionici nagodbe ili nisu zadovoljni s nagodbom pozivam na to ročište. Imat će prilike reći sve što ih muči".
To se odnosi na vjerovnike,ne dionicare.
[/quote] Bisakovi, daj malo pažljivije čitaj izjavu ministra Horvata. Poziva sve koji ili nisu dionici nagodbe , a to su upravo dioničari, ili sve one koji nisu zadovoljni nagodbom, a to su neki vjerovnici.I točno je da nagodba ima snagu ovršne isprave te da žalbe nemaju suspenzivni karakter, što znači da proces provedbe nagodbe ide dalje bez obzira na žalbene postupke. I dobro si zaključio da nagodba vrijedi za sve vjerovnike pa i za one koji du glasali protiv. Ali Adris i ostali vjerovnici koji će glasati protiv, dobiti ćr ono što im po prihvaćenoj nagodbi pripada, a u žalbenom postupku boriti će se za OSTATAK svojih potraživanja.
[/quote]
Jos jednom,po meni,to se odnosi se na vjerovnike.Oni koji nisu dionici postupka su oni vjerovnici koji koji NISU SUDJELOVALI u kreiranju nagodbe.Na rocistu imaju aktivnu legitimaciju oni koji su stranke u postupku i ne znam po kom osnovu mogu sudjelovati oni koji nisu stranke u postupku?
[/quote] Bisakovi, daj se uozbilji!!! Oni koji nisu sudjelovali u postupku kreiranja nagodbe , propustili su rok za prijavu svojih potraživanja i nisu svrstani u odgovarajuću skupinu i neće dobiti priliku da glasaju. Svi ostali vjerovnici bez obzira kakve stavove zastupaju u pogledu nagodbe, tj. jesu li za ili protiv, sudjelovali su u donošenju iste preko predstavnika vjerovnika u PVV -u. Amen.
Zato sto je Lex primijenjen nezakonito pretvaranjem nelegalnih jamstava u obveze i zrcaljenjem imovine prema statusu i iznosu tih obaveza.
Jurisdikcije u Srbiji, BiH i Sloveniji ne priznaju lex i zato tamo nema takvih aktivnosti.
Zato sto je kriminalna politika to omogućila povlaštenoj skupini vjerovnika i savjetnika. Samo zrcaljenje nije nelegalno jer je predvidjeno zakonom, no pretvaranje jamstava u obveze jest, no to treba i dokazati. Država nije provodila Lex, nego konkretne osobe i dokazivanje nelegalnosti na strani drzave nije tako jednostavno ni intuitivno. Lakše je rušiti nagodbu osporavanjem odnosno parničenjem prema vjerovnicima koji su nelegalno pretvorili nepostojeće trazbine u imovinu koncerna. Takve postupke je već trebalo pokrenuti. Koliko znamo, neki su već bili uspješni u tome.
Nadajmo se da će sud takvu nagodbu, postavljenu na nelegalnim, nezakonitim i nemoralnim aktivnostima, odbaciti kao neosnovanu i neprovedivu.
U nekim stvarimo se slažem s tobom, ali Lexom Agrokor su aktivirane tražbine/jamstva pa je i na solventne kompanije primijenjen Lex iliti IU, a taj zakon nisu donijeli vjerovnici, nego Sabor na celu sa Plenkicem.
Vjerovnici podredno kao tuzenik dolaze u igru tek ako ovom nagodbom razvlaste manjinske dionicare, vjerojatno temeljem cl 43 st. 19 Lexa. Ali vjerivnici to opet rade jer je drzava donijela Lex koji dopusta da “snagom nagodbe” preskoče npr cinjenicu da ni uprave nisu u Fi provele jamstva. Dakle opet država na prvom mjestu kao tuzenik a vjerovnici nakon sklapanja nagodbe podredno su tuženici.
Kakva briljantna pravna stečevina :))))
MINISTAR gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat je pozvao one koji nisu zadovoljni nagodbom u Agrokoru ili nisu pristali na nju, da dođu na ročište 4. srpnja, a najavio je i "pozitivne efekte" razgovora s dionicima koji nisu dio nagodbe.
"Mi ćemo 4. srpnja imati ročište. Ja sve kolege koji ili nisu dionici nagodbe ili nisu zadovoljni s nagodbom pozivam na to ročište. Imat će prilike reći sve što ih muči".
To se odnosi na vjerovnike,ne dionicare.
[/quote] Bisakovi, daj malo pažljivije čitaj izjavu ministra Horvata. Poziva sve koji ili nisu dionici nagodbe , a to su upravo dioničari, ili sve one koji nisu zadovoljni nagodbom, a to su neki vjerovnici.I točno je da nagodba ima snagu ovršne isprave te da žalbe nemaju suspenzivni karakter, što znači da proces provedbe nagodbe ide dalje bez obzira na žalbene postupke. I dobro si zaključio da nagodba vrijedi za sve vjerovnike pa i za one koji du glasali protiv. Ali Adris i ostali vjerovnici koji će glasati protiv, dobiti ćr ono što im po prihvaćenoj nagodbi pripada, a u žalbenom postupku boriti će se za OSTATAK svojih potraživanja.
[/quote]
Jos jednom,po meni,to se odnosi se na vjerovnike.Oni koji nisu dionici postupka su oni vjerovnici koji koji NISU SUDJELOVALI u kreiranju nagodbe.Na rocistu imaju aktivnu legitimaciju oni koji su stranke u postupku i ne znam po kom osnovu mogu sudjelovati oni koji nisu stranke u postupku?
[/quote] Bisakovi, daj se uozbilji!!! Oni koji nisu sudjelovali u postupku kreiranja nagodbe , propustili su rok za prijavu svojih potraživanja i nisu svrstani u odgovarajuću skupinu i neće dobiti priliku da glasaju. Svi ostali vjerovnici bez obzira kakve stavove zastupaju u pogledu nagodbe, tj. jesu li za ili protiv, sudjelovali su u donošenju iste preko predstavnika vjerovnika u PVV -u. Amen.
[/quote]
Apsolutno netocno.Nagodba uopce nije donesena nego ce biti donesena-usvojena na skupstini svih vjerovnika potrebnom 2/3 vecinom ovisno o visini potrazivanja.U kreiranju teksta prijedloga nagodbe sudjelovao je samo manji broj vjerovnika zastupljenih u PVV.Stalno VV uopce nije formirano koje bi birali sami vjerovnici,vec je PVV “izabrao” Ramljak kao povjerenik.Tekst se na sudskom rocistu moze i doraditi i promjeniti neke odredbe, a zadnju rijec ce dati skupstina svih vjerovnika koju potvduje TS.
hrvatski građani očito su s oduševljenjem dočekali pozitivno razrješenje afere agrokor i razvlaštenje glavnog krivca gazde tode iz vlasničke strukture konzuma i ostalih firmi 👍
https://novac.jutarnji.hr/aktualno/nitko-nije-ocekivao-ovako-strelovit-oporavak-konzuma-prodaja-je-narasla-za-8-posto/7530246/
Jutarnjo-listaška propaganda na djelu. Konzum nikome ništa od financijskih vjerovnika ne plaća, plaća samo tekuću robu dobavljačima a sve ostalo je na čekanju. Krenula je i turistička sezona pa kakvo čudo što su povećali prodaju. Turisti uđu u prvu najbližu trgovinu i kupe a poslije i oni počnu uspoređivati različite visine cijena. I ja bih dobro poslovao kada jedno par godina ne bih morao otplaćivati kredite bankama. Kad završi Lex onda će mo da vidimo koliko je ovo sposobno da posluje po tržišnim mehanizmima.
Neće. Mislim da si se usredotočio na pogrešnu stranku u postupku. Država može prilično vješto izbjegavati odgovornost. Teret dokaza i uspjeha tužbe vjerojatno se nalazi na diskreditaciji i nelegalosti procesa za sto treba tuziti ostale vjerovnike i izvanrednu uprave te pred sudom dokazati da su kroz proces oštetili dio vjerovnika. Sama činjenica da je IU imenovana od strane Vlade, nije dovoljan dokaz za odgovornost države. Dokazivanje da je država stajala iza toga, nakon sto je sve amenovao parlament, a nakon toga i ustavni sud, bit će tesko, dugotrajno i skupo.
Postoji nešto što se zove naknada štete za dugačko sudenje. Ali nije uopće problem dokazati da su solventne kompanije potipljene aktivacijom jamstava na temelju Lexa. Lex je donio Sabor. Lex ne iskljucuje naknadu stete. O tome US nije i ne moze nista reci. Točka.
barikb
vidio sam sigurno stotine predmeta pred sudom i nerijetko je drzava popusila. zato jer Plenkica i Dalic boli briga za drzavni proracun 😉
A tko je izabrao sabor?
Ti i ja? I onda tko je kriv za sve?
Sud ti tako ne rezonira. Ne možeš sa takvim općenitim stavovima i mišljenjima ići pred sud već sa konkretnim postupovnim kršenjima propisa i zakona. Dakle, sam Lex nije dvojben, dvojbena je njegova primjena u praksi i kršenje tog i ostalih propisa koji su vezani uz njega. I dokazivanje pogodovanja nekome za nešto, a to je “malo teži” posao.
Gle, sjecam se da je Iu otvorena rjesenjem 10.04.2017., nakon sto je Lex stupio na snagu 07.04.2017. Dakle cim je Ts utvrdio da su ostvareni uvjeti za primjenu lexa, a kao uvjet za primjenu mislim da se spominje da su ostvareni uvjeti za stecaj ili predstecaj. Dakle Ts nije isao niti utvrdjivati dal je solventna Jamnica, nego je temeljem Zakona Jamnicu izjednacio sa Agrokorom. Sve ostalo je povijest.
Nema se tu šta dokazivat. Lexom smo osteceni a sama primjena lexa je ocekivana. Ip kojeg samo formalno bira sud je prakticki mogao raditi sta je htio, a Sud kao sto se vidi je mogao i je 10.07.2017. otvoriti IU nad agrokorom. Sve ostalo je povijest.
Bez obzira na US, zakon je sporan, a IU je samo posljedica a ne uzrok.
U lex parmalatu drzava ne bira povjerenika, a vjerujem da niti drzava ne aktivira jamstva samim zakonom. Tamo su obestetili male dionicare, a ovdje su preglupi za to, pa sljede tuzbe. Pa neka onda donose zakone kojima aktiviraju jamstva samim zakonom i potapaju kompanije. Naravno da je drzava odgovorna, i to se ne treba ni dokazivat. Zalosno.
Ako sud potvrdi ovakvu nagodbu, onda se slaze da su jamstva aktivirana Lexom i da je postupanje IU u skladu sa Lexom. Ako sr Lexom aktiviraju jamstva kao sto tvrdi Iz i ovdje neki eksperti. Onda je game over. Drzava ce odgovarati za stetu dionicarima sa kamatama, pa nek oni radi “visih ciljeva” donose zakone.
@Barikb
1) je li se osjećaš da te netko ovlastio za savjetovanje malih dioničara
2) jesi ikad sudjelovao u tužbi gdje je 17 000 tužitelja
3) jesi promatrao slučaj Franak
4) je li pratiš argumente malih dioničara, jamstva iznad vrijednosti kapitala donešena bez odluka glavnih skupština, samo u RH dioničari gube, nigdje drugdje, gdje izvanredni povjerenik ne zna je li isplatio 100 milijuna kuna firmi bez ijednog zaposlenog
Je li o sudskim postupcima pričaš iz toga što si čuo na ulici, ili pričaš s pravne osnove ? Jesi ikad sudjelovao u međunarodnoj tužbi protiv države.
Je lo znaš koliko su troškovi tužbe kad se oni podjele sa 17 000, rekao bih 17 000 puta manji.
Hvala.