Agrokor – tvrtke, poslovanje, usporedba

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska Agrokor – tvrtke, poslovanje, usporedba

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.


Mala paralela između Ljubljanske banke i Agrokora (ne znam sve detalje, ali me "pattern" podsjeća na aktualnu situaciju).

Redom:

Republika Slovenija je donijela poseban (ustavni!) zakon u vezi Ljubljanske banke.

NLB (Nova Ljubljanska banka) je nastala "zrcaljenjem" Ljubljanske banke

NLB je "poništila" imovinu (tj. štednju) štediša "stare" Ljubljanske banke.

NLB je formirna tako da se (teoretski) ne može tužiti, jer "NLB nema nikakve veze sa starom Ljubljanskom bankom"

Nakon što su prošle sve sudske instance u Sloveniji / HR / BiH, nakon 15++ godina Europski sud za ljudska prava (ESLJP) donio je presudu da Republika Slovenija (!!!) i NLB moraju isplatiti staru deviznu štednju "ozrcaljene" Ljubljanske banke, i to – koliko se sjećam – s kamatama.

Ja osobno vidim dosta paralela između NLB i Agrokora, a vidim i vjerojatni rasplet situacije u budućnosti.

Činjenica je da će uplitanje politike u poslovanje (kao u "zlatno" doba socijalističke ekonomije) KOŠTATI porezne obveznike, ma koliko god mediji i političke stranke šutjeti o tome.

The time will tell.


Samo ti je jedna sitnica promakla. Sto su stedise bile u tom slucaju? Suvlasnici tj dionicari ili vjerovnici? Ehh..i ja sada cjepidlacim…


Mala paralela između Ljubljanske banke i Agrokora (ne znam sve detalje, ali me "pattern" podsjeća na aktualnu situaciju).

Redom:

Republika Slovenija je donijela poseban (ustavni!) zakon u vezi Ljubljanske banke.

NLB (Nova Ljubljanska banka) je nastala "zrcaljenjem" Ljubljanske banke

NLB je "poništila" imovinu (tj. štednju) štediša "stare" Ljubljanske banke.

NLB je formirna tako da se (teoretski) ne može tužiti, jer "NLB nema nikakve veze sa starom Ljubljanskom bankom"

Nakon što su prošle sve sudske instance u Sloveniji / HR / BiH, nakon 15++ godina Europski sud za ljudska prava (ESLJP) donio je presudu da Republika Slovenija (!!!) i NLB moraju isplatiti staru deviznu štednju "ozrcaljene" Ljubljanske banke, i to – koliko se sjećam – s kamatama.

Ja osobno vidim dosta paralela između NLB i Agrokora, a vidim i vjerojatni rasplet situacije u budućnosti.

Činjenica je da će uplitanje politike u poslovanje (kao u "zlatno" doba socijalističke ekonomije) KOŠTATI porezne obveznike, ma koliko god mediji i političke stranke šutjeti o tome.

The time will tell.


Stedni ulozi nisu isto kao dionice.Stedni ulog je imovina u uzem smislu ,odnosno novac.
To sto je za vas cinjenica,za mene nije ,vec naprotiv.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/americko-ruska-prepucavanja-oko-agrokora


Veli kolega da ostaje vrlo malo za male dioničare. Tko je to od novih vlasnika donator svoga vlasništva malim dioničarima i zašto ? Ocito da to nije realno, nego kockari (odnosi se na kupce nakon iu) realno gube sve. Ne volim se kockati niti bi to ikome preporučio.

Jamstva nisu valjana u 100tnom iznosu, toliko je zasada barem jasno – to dokazuju uprave koje to nisu htjele proknjižiti, to dokazuje agram sa svojim podneskom.

Vjerovnicu su vlasnici leda ili jamnice samo preko jamstava, ne preko lijepih očiju. Neće oni nikom eništa pokloniti, ono što j enjihovo, pripada njima, ali to nisu 100tn ajamstva. Možda im pripada 90 ili 95 posto leda, ali im ne pripada 100to leda. To je sda barem jasno jer ako sam ja u krivu, u krivu su i uprave agrokor kompanija, a bome i visoki trgovački sud.

Da je tom tako kako vi pišete arik agram i adris ne bi bili ni primljen na razgovor. a ne samo da ih primaju, nego bez njih nema nagodbe to je jasno kao sunce. što bi plenki gubio vrijem na adris ako nagodba ide.

Samo Jako, samo Aljoša, samo Vlahi ...


Ja osobno vidim dosta paralela između NLB i Agrokora, a vidim i vjerojatni rasplet situacije u budućnosti.

Paralela je u tome što se krši pravo na mirno uživanje vlasništva korištenjem iste metode. Metoda je utemeljena na zakonu putem osnivanja zrcalnih društava kako bi se izvršilo izvlaštenje. Razlika je u tome što novci na računu definitivno predstavljaju imovinu, a za dionice ovih društava to ovisi o tome da li su ona insolventna. Po mojem shvaćanju situacije, teret dokazivanja da dionice ne predstavljaju imovinu bi trebao biti na državi koja bi se na taj način branila kako se niti ne radi o izvlaštenju na prvom mjestu. Uostalom, pisao sam već o tome, ali su objave uglavnom ignorirane. Loša stvar kod ovakvog rješenja situacija je dugogodišnje čekanje inherentno postupku u Strasbourgu koji zahtijeva prethodno korištenje svih domaćih pravnih lijekova.



Ja osobno vidim dosta paralela između NLB i Agrokora, a vidim i vjerojatni rasplet situacije u budućnosti.

Paralela je u tome što se krši pravo na mirno uživanje vlasništva korištenjem iste metode. Metoda je utemeljena na zakonu putem osnivanja zrcalnih društava kako bi se izvršilo izvlaštenje. Razlika je u tome što novci na računu definitivno predstavljaju imovinu, a za dionice ovih društava to ovisi o tome da li su ona insolventna. Po mojem shvaćanju situacije, teret dokazivanja da dionice ne predstavljaju imovinu bi trebao biti na državi koja bi se na taj način branila kako se niti ne radi o izvlaštenju na prvom mjestu. Uostalom, pisao sam već o tome, ali su objave uglavnom ignorirane. Loša stvar kod ovakvog rješenja situacija je dugogodišnje čekanje inherentno postupku u Strasbourgu koji zahtijeva prethodno korištenje svih domaćih pravnih lijekova.
[/quote]
Dakle,slazemo se da novci na racunu definitivno predstavljaju imovinu.
Za dionice to bas ne mora biti tako.Ovdje,prilikom “zrcaljenja” se namjeravaju ostaviti stara drustva sa vlasnickim odnosima kakvi su i sada s tim da se ono sto vrijedi “prebaci” na nova drustva.
Sto se tice insolventnosti pojedinog drustva,nakon sto je Zakon ustvrdio da su sve obaveze sa jamstvima dospjele,meni se cini da se tu treba traziti odgovor.Dali ce uprave proknjiziti jamstva ili ne,ostaje za vidjeti,ali to,po meni,ne utjece na obaveze po jamstvima.Ako TS odobri “zrcaljenje” na temelju jamstava,stvari postaju potpuno jasne.TS je definitivno “iznad” uprava drustava.
Ne znam kako mislite dokazivati solventnost pojedinog drustva pred EU sudom,ako jamstva nisu ponistena u za to predvidenim sudskim postupcima(London,New York uglavnom)?To mi se cini apsurdnim,zar ne?
Postupak na koji se referirate NB-NLB traje 27 godina ili nesto malo manje,koliko je meni poznato,a stedise jos nisu dobile novac,barem vecina.
No,cijenim vasu upornost i volju da nesto pokusavate dokazati,barem to trajalo 20-30 godina.Pokusajte ako smatrate da to ima smisla.
Ja smatram da trazenje odgovornosti sukladnoZTD ima puno vise smisla.


Stedni ulozi nisu isto kao dionice.Stedni ulog je imovina u uzem smislu ,odnosno novac.
To sto je za vas cinjenica,za mene nije ,vec naprotiv.

Činjenica što ulazi u imovinu i što ne ulazi, unutar konkretne odredbe Konvencije za ljudska prava, ovisi o sudu koji je nadležan tumačiti Konvenciju. Budući da je Sud u Strasbourgu utvrdio da dionice ulaze u imovinu pojedinca unutar te odredbe kroz praksu u predmetima Lithgow i dr. protiv UK i Bramelid i Malstrom protiv Švedske, nema smisla dalje raspravljati o tome.



Bili bi zadovoljni sa 5% novog Agrokora. I nema tuzbi, nema problema, a mi spremamo dokumente u ladicu.

Maja, Tomislav, Ankica i ostali nemaju problema sa zakonom iz razloga sto nama nije nastala steta, ne moraju hodati po sudovima i svi sretni i zadovoljni.

A moze i drugacije. Tuzbe, sudovanja i sve sto ide s tim…

Ja ne bih bio zadovoljan. Mali dioničari su bili vlasnici preko 30% tvrtki kćeri, kad se uzme neki presjek po tvrtakama. Zašto bi pristali na 5%. Ja neću.
[/quote]

Slažem se Paulie. Jamstva su u najboljem slučaju ograničena što se tiče vjerivnika. Ne dirajte solventne kompanije i naše vlasništvo i neće biti tužbi!



Stedni ulozi nisu isto kao dionice.Stedni ulog je imovina u uzem smislu ,odnosno novac.
To sto je za vas cinjenica,za mene nije ,vec naprotiv.

Činjenica što ulazi u imovinu i što ne ulazi, unutar konkretne odredbe Konvencije za ljudska prava, ovisi o sudu koji je nadležan tumačiti Konvenciju. Budući da je Sud u Strasbourgu utvrdio da dionice ulaze u imovinu pojedinca unutar te odredbe kroz praksu u predmetima Lithgow i dr. protiv UK i Bramelid i Malstrom protiv Švedske, nema smisla dalje raspravljati o tome.

[/quote]

Ovaj bisakovi je kralj.
Stedni ulog je imovina, a dionice nisu.
Ti to zafrkavas ili?


Ne znam kako mislite dokazivati solventnost pojedinog drustva pred EU sudom,ako jamstva nisu ponistena u za to predvidenim sudskim postupcima(London,New York uglavnom)?To mi se cini apsurdnim,zar ne?

Postoje dvije različite kategorije nevaljanosti ugovora, ništetnost i pobojnost. Ugovor o jamstvu koji je protivan prisilnim propisima je ništetan. Ako je ugovor ništetan, on u nijednom trenutku svog postojanja nije na snazi, niti može postati valjan, osim ako je uzrok ništetnosti zabrana manjeg značenja (što je teško tvrditi u multimilijunskim ugovorima). Ništetnost nije potrebno utvrđivati na sudu. Budući da su jamstva protivna prisilnim propisima, ona su ništetna , a ne pobojna. Pobojnost je nevaljanost ugovora koja se mora dokazivati na sudu koji, ako utvrdi razloge za pobojnost, zatim poništi ugovor.



Ne znam kako mislite dokazivati solventnost pojedinog drustva pred EU sudom,ako jamstva nisu ponistena u za to predvidenim sudskim postupcima(London,New York uglavnom)?To mi se cini apsurdnim,zar ne?

Postoje dvije različite kategorije nevaljanosti ugovora, ništetnost i pobojnost. Ugovor o jamstvu koji je protivan prisilnim propisima je ništetan. Ako je ugovor ništetan, on u nijednom trenutku svog postojanja nije na snazi, niti može postati valjan, osim ako je uzrok ništetnosti zabrana manjeg značenja (što je teško tvrditi u multimilijunskim ugovorima). Ništetnost nije potrebno utvrđivati na sudu. Budući da su jamstva protivna prisilnim propisima, ona su ništetna , a ne pobojna. Pobojnost je nevaljanost ugovora koja se mora dokazivati na sudu koji, ako utvrdi razloge za pobojnost, zatim poništi ugovor.
[/quote]
Potpuno ste u krivu i sa takvim stavom nemate nikakve sanse uspjeti na predmetnom sudu,po meni.Ja ne znam dali cu dozivjeti zavrsetak “vaseg sudovanja” za 20-30 godina i vidjeti “rezultate “,ali vase “tumacenje” je potpuno netocno,po meni.Na vama je da pokusate sve sto smatrate potrebnim .
Smatram da je svaki moj komentar na takve vase stavove suvisan ubuduce.




Stedni ulozi nisu isto kao dionice.Stedni ulog je imovina u uzem smislu ,odnosno novac.
To sto je za vas cinjenica,za mene nije ,vec naprotiv.

Činjenica što ulazi u imovinu i što ne ulazi, unutar konkretne odredbe Konvencije za ljudska prava, ovisi o sudu koji je nadležan tumačiti Konvenciju. Budući da je Sud u Strasbourgu utvrdio da dionice ulaze u imovinu pojedinca unutar te odredbe kroz praksu u predmetima Lithgow i dr. protiv UK i Bramelid i Malstrom protiv Švedske, nema smisla dalje raspravljati o tome.

[/quote]

Ovaj bisakovi je kralj.
Stedni ulog je imovina, a dionice nisu.
Ti to zafrkavas ili?
[/quote]
Opet niste razumjeli,kao niti inace.
Ne zelim polemizirati sa vama o stvarima koje ne shvacate.

New Report

Close