Prikupljanje sredstava u srednjoj i istočnoj Europi doseglo je 1,87 milijardi eura u 2025. godini, što je smanjenje od tri posto u odnosu na 2024. godinu, ali 21 posto iznad prethodnog petogodišnjeg prosjeka. Ovo je bio drugi najsnažniji godišnji rezultat prikupljanja sredstava od 2018. godine, pokazuje izvještaj “CEE Private Equity Statistics report 2025” koji je objavio Invest Europe.

Zanimljivo je zabilježiti da regionalni ulagači sve više financiraju vlastiti investicijski ekosustav. Važno je primijetiti da CEE tržište private equityja pokazuje znakove zrelosti, exit vrijednost porasla je na 1,7 milijardi eura, a posebno je zanimljivo da sve veći dio kapitala dolazi iz same regije.

Investitori iz regije

Ulagači sa sjedištem u srednjoj i istočnoj Europi bili su najveći geografski izvor kapitala (56%), u odnosu na 40 posto u 2024. godini i dosegnuli su najveći doprinos u apsolutnim iznosima od 2019. godine. Europski ulagači izvan srednje i istočne Europe smanjili su svoj udio u ukupnom prikupljanju sredstava na 25 posto, ispod petogodišnjeg prosjeka, s obvezama smanjenim za 37 posto u apsolutnom iznosu u odnosu na 2024. godinu. Obiteljski uredi i privatne osobe bili su najveći izvori kapitala, predstavljajući 26 posto prikupljenih sredstava. Vladine agencije slijedile su s 22 posto.

Što se Hrvatske tiče, lani je investirano 57 milijuna eura, što je manje nego godinu prije, ali značajno više nego 2023. Investicijama je bilo obuhvaćeno 18 kompanija. Gledamo li udjel private equity investicija u BDP-u, Hrvatska je s 0,06 posto ispod prosjeka CEE regije koji iznosi 0,09 posto, ali ispred država poput Grčke, Bugarske, Slovenije, Mađarske, Srbije, Ukrajine i Slovačke.

“Podaci za srednju i istočnu Europu u 2025. pokazuju da baza prikupljenog kapitala u regiji postaje uravnoteženija. Prikupljeni kapital dosegnuo je 1,87 milijardi eura, što je 21 posto iznad prosjeka prethodnih pet godina, iako je bio tri posto niži nego u 2024. godini. Najvažnije je da su ulagatelji sa sjedištem u srednjoj i istočnoj Europi postali najveći izvor kapitala kada gledamo zemljopisnu distribuciju, s udjelom od 56 posto u ukupno prikupljenom kapitalu.

Upravo je to smjer koji nam je potreban: kapital koji postoji u regiji trebao bi financirati veći dio rasta same regije”, komentirao je za Poslovni dnevnik Dariusz Pietrzak, partner u Enterprise Investorsu, jednom od najvećih private equity fondova u srednjoj i istočnoj Europi koji je od osnutka 1990. godine, prikupio sredstva za deset fondova koji su investirali 2,5 milijarde eura u 164 društva i izašli iz 143 društva.

Što se Hrvatske tiče, Pietrzak primjećuje neke ohrabrujuće trendove. “Hrvatska je jedan od ohrabrujućih primjera tog trenda. Iako su mirovinski fondovi i dalje u velikoj mjeri odsutni iz private equityja i venture capitala na mnogim tržištima srednje i istočne Europe, hrvatski mirovinski fondovi pokazuju sve veći interes za ovu klasu imovine i postupno povećavaju svoje alokacije. To je važan korak u izgradnji snažnijeg lokalnog ekosustava. Sljedeći korak za Hrvatsku, kao i za širu regiju, je nastaviti širiti lokalnu bazu kapitala, uključujući osiguravatelje, banke, obiteljske urede i privatne ulagatelje, kako bi se veći dio domaće štednje mogao usmjeriti u rast hrvatskih i regionalnih društava”, rekao nam je Pietrzak.

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Fondovi rizičnog kapitala u srednjoj i istočnoj Europi prikupili su 548 milijuna eura (29% ukupnog iznosa), 31 posto ispod razine iz 2024. i 18 posto ispod prethodnog petogodišnjeg prosjeka. Fondovi kapitala za rast prikupili su 320 milijuna eura (17% ukupnog iznosa), što je dva i pol puta više od slabog rezultata iz 2024. i uglavnom u skladu s prethodnim petogodišnjim prosjekom, samo četiri posto ispod te razine.

Ulaganja privatnog kapitala u regiji srednjoj i istočne Europe blago su se usporila u 2025. godini, dosegnuvši 2,57 milijardi eura. To je bilo osam posto ispod razine iz 2024. i šest posto ispod prethodnog petogodišnjeg prosjeka. Pad vrijednosti uglavnom je posljedica izostanka mega transakcija otkupa u 2025. Otkupi na srednjem tržištu porasli su na važnosti, povećavši se na 780 milijuna eura, odnosno za 52 posto više nego u 2024. godini.

Ulaganja je primila 341 tvrtka, što je pad od šest posto u odnosu na 2024. godinu, uz primjetan pad broja ulaganja u startupe i rast. Iako je vrijednost pala od 2024. Poljska je ostala vodeća investicijska destinacija i po vrijednosti i po volumenu, čineći 39 posto ukupne investicijske vrijednosti regije i 29 posto tvrtki koje su primile financiranje. Rumunjska je prvi put u posljednje četiri godine zauzela drugo mjesto sa 17 posto ukupne vrijednosti u srednjoj i istočnoj Europi. Slijede Estonija (12% po vrijednosti) i Češka (11%).

Ulaganja u otkup dionica u srednjoj i istočnoj Europi iznosila su 1,26 milijardi eura u 2025., što je pad od 36 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ulaganja u rast kapitala dosegla su 619 milijuna eura, 33 posto više nego prethodne godine jer je prosječna veličina ulaganja nadoknadila pad broja poslova.

Izlasci privatnog kapitala u srednjoj i istočnoj Europi dosegli su 1,71 milijardu eura u 2025., mjereno prema povijesnom trošku ulaganja, što je povećanje od 26 posto u odnosu na prethodnu godinu i najveći ukupni iznos od vrhunca 2020. godine. Ukupno 95 tvrtki je prodano u srednjoj i istočnoj Europi u 2025. godini, što je smanjenje od 26 posto u usporedbi s 2024. godinom, pri čemu je pad utjecao na većinu izlaznih ruta u segmentima ulaganja, rasta i otkupa.

Najveće izlazno tržište

Prodaja dionica putem trgovanja bila je najčešći izlazni put prema vrijednosti, dosegnuvši 1,04 milijarde eura po trošku (61% ukupnog iznosa), potaknuta trima značajnim dezinvestiranjima. Također je bila najčešće korišten izlazni put prema broju tvrtki, s 30 izlaska (32% svih izlaska). Javna ponuda bila je drugi najveći izlazni put prema vrijednosti, s 395 milijuna eura po trošku (23% ukupnog iznosa), u četiri tvrtke iz kojih je izvučeno dio. Na vrijednost je utjecao jedan značajan izlazak.

Prodaja drugoj tvrtki s privatnim kapitalom bila je treća po vrijednosti, sa 128 milijuna eura po trošku i devet tvrtki iz kojih je izvučeno dio. Uz pomoć dva velika izlaza, Rumunjska je bila najveće izlazno tržište u regiji, postavivši rekord u zemlji sa 662 milijuna eura (39% ukupnog iznosa za Srednju i Istočnu Europu) u 16 izlaza (17%). Poljska je slijedila s 537 milijuna eura po trošku (31%) i zabilježila najveći broj izlaza u regiji, 20 (21%). Slijede Srbija i Češka Republika s 216 milijuna eura, odnosno 98 milijuna eura.