Postoje različiti ekonomski, politički, pravni, sociološki, pa čak i emocionalni čimbenici za takvu odluku, piše u svojoj analizi HNB. U publikaciji Pregledi, pod nazivom ’20. godišnjica eura: zašto se neke zemlje još ne žele pridružiti?’, čiji su autori Milan Deskar-Škrbić i Davor Kunovac navodi se na ključni ekonomski argument protiv uvođenja eura u tim zemljama – trošak gubitka monetarnog suvereniteta.
Devetnaest država članica Europske unije (od njih dvadeset sedam) uvelo je zajedničku valutu i pristupilo europodručju. Od preostalih osam država članica EU-a izvan europodručja njih tri, Bugarska, Hrvatska i Rumunjska, iskazale su velik interes za pristupanje europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) i uvođenje eura u skoroj budućnosti. Te zemlje, a posebno Hrvatsku, obilježava visok stupanj financijske euroizacije. Zbog toga su privatni i javni dug u tim zemljama vrlo osjetljivi na tečajni rizik, a mogućnosti za autonomnu monetarnu i tečajnu politiku u tim su zemljama već prilično ograničene. U tom se smislu za te tri zemlje uvođenje eura čini održivim i opravdanim izborom politike, navodi se.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.A mi poltroni (čitaj: HNB mudro rukovodstvo) jurimo sakriti činjenicu da monetarnu politiku nikad nismo ni imali!
Uključite se u raspravu