Italija se opet našla među koronavirusom najpogođenijim europskim državama, a analitičari ocjenjuju kako razlog leži u dugogodišnjim socioekonomskim problemima te države. To je prije svega veliki udjel starijeg stanovništva koje često nije dobrog općeg zdravstvenog stanja, zatim dugogodišnja štednja na zdravstvenom sustavu koja je ostavila devastirajuće posljedice na broju medicinskog osoblja te na kraju, velik broj mladih koji i dalje živi s roditeljima jer nemaju sigurnost zaposlenja i dovoljne prihode.

nova saznanja

Koronavirus se u Italiji pojavio puno ranije nego što se mislilo, čak prije pojave u Kini?

Kako piše Reuters, dok je u proljetnom valu epidemija najviše pogodila bogati industrijski sjever Italije uzevši oko 35.000 života, jesenski val proširio se i na siromašnom jugu, dodatno opteretivši tamošnji ionako krhki zdravstveni sustav. Tako je Kampanija, regija koja okružuje Napulj, do 15. lipnja brojala 450 preminulih od COVID-19. Sada je ukupan broj narastao na 2300, kako se cijela Italija približava europskom vrhu po broju žrtava. Statistički podaci pokazuju da je od veljače u Italiji preminulo 65.011 ljudi od posljedica COVID-19. To je znatno viši broj nego u ostale tri europske države koje su također teško pogođene pandemijom. Primjerice, Velika Britanija broji 64.170 umrlih, Francuska 57.911, a u Španjolska 47.624 preminulih.

Zašto je važno riješiti zagonetku

Znanstvenici pokušavaju riješiti jednu od najvećih tajni vezanih za koronu

Sa 1076 umrlih na milijun stanovnika Italija je na 4. mjestu u svijetu. Inače, po broju oboljelih na milijun stanovnika Italija stoji znatno bolje jer zauzima 37. mjesto u svijetu. S druge strane, Britanija ima 943 žrtve na milijun stanovnika, Francuska 886, a SAD 924. Jedina zemlja u Europskoj uniji koja po tom pokazatelju stoji lošije od Italije jest Belgija gdje je 1546 mrtvih na milijun stanovnika. Iako medicinska struka ističe kako će slika o pogođenosti pojedine države biti jasnija kada budu dostupni podaci za cijelu godinu, već je sada nesumnjivo da je Italija platila visoku cijenu u ovoj globalnoj zdravstvenoj krizi. S obzirom da se starija populacija pokazala posebno ranjivom na zarazu, dio analitičara upire prstom u demografske probleme Italije. Prema lanjskim podacima Eurostata, Italija ima najstarije stanovništvo u Europi, sa 22,8 posto stanovnika starijih od 65 godina.

smrtonosna bolest

Identificiran “novi soj” koronavirusa: Zabilježen je nagli eksponencijalni rast novih slučajeva

S druge strane, Talijani žive prilično dugo – u prosjeku 83 godine. Međutim, tamošnji liječnici ističu da Talijani unatoč dugovječnosti nisu osobito zdravi. Izvješće nacionalne zdravstvene organizacije iz 2017. pokazalo je da 71 posto Talijana starijih od 65 godina pati od najmanje dvije zdravstvene tegobe. K tome, gotovo polovica u toj skupini dnevno uzima najmanje pet različitih lijekova. „Postoji vrlo opasna veza između velikog broja starijih i visokog broja oboljelih. Zbog toga plaćamo vrlo, vrlo visoku cijenu“, izjavio je ministar zdravstva Roberto

Speranza na TV-postaji La7. U tom kontekstu problem dodatno pogoršava činjenica da većina mladih Talijana živi s roditeljima čime ih dodatno izlažu zarazi. Treći je problem dugogodišnje nedovoljno financiranje zdravstvenog sustava, dodao je Speranza, uvedeno prije više od 10 godina kako bi se zauzdao rastući javni dug.

Podsjetimo, Italija je po visini javnog duga od 135 posto BDP-a u 2018. na drugom mjestu u Europi, odmah iza Grčke. „Najveći problem je nedostatak liječnika. Možete kupiti maske, respiratore i zaštitnu odjeću na međunarodnom tržištu, ali ne možete kupiti liječnike, medicinske sestre, ne možete kupiti osoblje“, kazao je ministar. Kako je pojasnio, u Italiji je već 15 godina na snazi pravilo koje ograničava troškove medicinskog osoblja na razini iz 2004. godine, umanjeno za 1,4 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost