Član Upravnog vijeća Europske središnje banke Dimitar Radev upozorio je kako postoji rizik da inflacijska očekivanja porastu brže nego ranije. Zbog toga bi ECB morao biti spreman brzo reagirati podizanjem kamatnih stopa ako se pojave znakovi dugotrajnijih cjenovnih pritisaka potaknutih energetskim šokom, čime u fokus dolazi pitanje inflacije.

Nove cijene goriva

Trebamo li biti zabrinuti? Državni tajnik otkriva koliko nafte Hrvatska ima u zalihama

Nagli rast cijena energije, potaknut sukobima na Bliskom istoku i situacijom u Iran, već je pogurao inflaciju iznad ciljanih dva posto. Unutar ECB-a vodi se intenzivna rasprava o potrebi zaoštravanja monetarne politike kako bi se spriječilo prelijevanje viših troškova energije na ostale cijene. Takav scenarij mogao bi pokrenuti teško zaustavljivu cjenovnu spiralu. Prema podacima za ožujak, inflacija u eurozoni dosegnula je 2,5 posto, najviše u posljednjih 14 mjeseci, dok je rast cijena energije iznosio čak 4,9 posto. Istodobno, temeljna inflacija blago se smirila na 2,3 posto, što dodatno komplicira odluke o monetarnoj politici.

“Ravnoteža rizika pomaknula se u nepovoljnom smjeru”, istaknuo je Dimitar Radev u razgovoru za Reuters. Naglasio je kako osnovni scenarij i dalje vrijedi, ali se povećava vjerojatnost nepovoljnijih ishoda, osobito zbog energetskog šoka i visoke razine neizvjesnosti. ECB pritom razmatra tri scenarija – temeljni, nepovoljni i teški – što dodatno ukazuje na složenost trenutne situacije i rastuću neizvjesnost.

Ključni rizik leži u ponašanju potrošača i poduzeća koji još pamte snažan rast cijena nakon ruske invazije na Ukrajinu. Taj efekt, često nazivan “ožiljcima inflacije”, znači da bi se očekivanja mogla brže prilagoditi, što vodi zahtjevima za većim plaćama i rastu cijena proizvoda. Time bi se pokrenula inflacijska spirala koju je kasnije vrlo skupo obuzdati, što naglašava važnost upravljanja očekivanjima.

Slična upozorenja dolaze i od drugih donositelja odluka unutar ECB-a, koji naglašavaju potrebu spremnosti na brzu reakciju. Iako trenutačni podaci još ne pokazuju snažne sekundarne učinke na plaće, Dimitar Radev upozorava da se na to ne treba oslanjati. Okruženje je i dalje krhko, a prijenos novih šokova na gospodarstvo mogao bi biti brži nego inače, što povećava rizik za gospodarstvo.

Trošak nedjelovanja bio bi prevelik

Prema Radevu, najveći rizik leži upravo u odgađanju reakcije. Ako se šok produlji i počne utjecati na plaće, profitne marže i očekivanja, posljedice bi mogle biti znatno ozbiljnije. U takvim okolnostima pravovremeno djelovanje smatra se razumnijim izborom. Financijska tržišta već su reagirala te očekuju više povećanja kamatnih stopa tijekom godine, pri čemu se prvo predviđa već u lipnju, što jasno odražava očekivanja vezana uz kamatne stope.

Sve oči uprte u sastanak krajem mjeseca

Predstojeći sastanak ECB-a krajem travnja mogao bi donijeti konkretnije smjernice, iako Dimitar Radev smatra da je još prerano za konačne odluke. Fokus će biti na inflacijskim očekivanjima, temeljnim pokazateljima cijena, raspoloženju na tržištu i kretanju cijena energije, uključujući naftu koja se približila razini od 115 dolara po barelu. Posebna pozornost usmjerena je i na razvoj situacije u Iran, što dodatno naglašava važnost energije.

Iako je eurozona u ovu krizu ušla s nešto povoljnijom pozicijom nego 2022., zahvaljujući višim kamatnim stopama i stabilnijim očekivanjima, pojavljuju se novi rizici. Među njima su i moguće državne subvencije kojima bi se pokušalo zaštititi građane, ali koje bi mogle dodatno potaknuti inflaciju. Uz to, razlike među državama članicama dodatno otežavaju vođenje jedinstvene politike – dok Španjolska bilježi inflaciju od 3,3 posto, Njemačka ima 2,8 posto, a Italija stabilnih 1,5 posto. Takve razlike jasno pokazuju izazove koordinacije i održavanja stabilne ekonomske ravnoteže.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište