Jačanje eura prema dolaru “pozitivno” je utjecalo obuzdavanje inflacije u eurozoni, rekao je potpredsjednik Europske središnje banke (ECB) Luis de Guindos, a carine bi trebale potaknuti rast cijena, ali samo u početnoj fazi.

Euro je u protekla tri mjeseca ojačao prema dolaru 11 posto i dosegnuo je prošli četvrtak najvišu razinu u četiri godine, od 1,1632 dolara.

Odluka vlade

Od sutra poskupljuje gorivo u Hrvatskoj, poznate nove cijene

Zajednička europska valuta nije ojačala naglo niti je njezin tečaj prema dolaru jako oscilirao, istaknuo je dužnosnik ECB-a, skicirajući parametre koje banka prati.

Jačanje je do sada bilo “prilično kontrolirano” i pozitivno je utjecalo na inflaciju koja se spustila prema ciljanoj razini, rekao je dužnosnik ECB-a.

Tečaj od 1,15 dolara za euro neće biti “velika” prepreka ni za izvoznike, naglasio je De Guindos, otklonivši i moguć značajan utjecaj eura u ulozi svjetske rezervne valute, “u kratkoročnoj perspektivi”.

Dolar će kratkoročno zadržati poziciju glavne svjetske rezervne valute, a euro bi trebao povećati tržišni udio tek na srednji ili na dulji rok, rekao je.

Dolar je na kraju 2024. činio oko 58 posto globalnih deviznih rezervi, a euro oko 20 posto, pokazalo je nedavno izvješće ECB-a.

Carine bi pak u početnoj fazi trebale potaknuti inflaciju u eurozoni, ali će paralelno zakočiti potražnju, što može i prevagnuti nad početnim efektima, objašnjava dužnosnik ECB-a.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

“To znači da carine na srednji rok koče i gospodarski rast i inflaciju”, dodaje.

“Ograničeni rizik”

Početkom mjeseca ECB je snizio procjenu inflacije u ovoj godini na dva posto i na 1,6 posto u 2026.

To znači da bi cijene u idućoj godini trebale u prosjeku rasti slabije no što je ECB zacrtao.

I kada se isključe hrana i energija, temeljna inflacija trebala bi u 2026. biti ispod zacrtanih dva posto i zadržati se na toj razini u 2027.

Procjene su raspirile bojazni da bi inflacija ponovo mogla kliznuti na razinu iz pretpandemijskog razdoblja kada je ECB pokrenuo opsežan program mjera kako bi potaknuo gospodarsku aktivnost i inflaciju.

De Guindos smatra da su strahovanja neutemeljena.

“Smatram da je rizik od spuštanja (inflacije) ispod ciljane razine vrlo ograničen”, rekao je.

U prvom tromjesečju iduće godine inflacija bi se trebala spustiti na samo 1,4 posto, ali to po njegovim riječima neće utjecati na pregovore o plaćama, koje bi i dalje trebale rasti za nekih tri posto.