Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula ocijenio je kako Bosna i Hercegovina, s problemima koje ima sama sa sobom, trenutačno ne treba Europskoj uniji, jer bi takva samo stvarala nove poteškoće u donošenju odluka važnih i za nju i za Uniju.

Europsko vijeće je prije točno dvije godine uvjetno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora s BiH, no od tada ta zemlja nije ostvarila nikakav napredak. Picula, koji je i član Odbora Europskog parlamenta za vanjske poslove (AFET) te slovi za dobrog poznavatelja prilika u BiH, tim je povodom u intervjuu za sarajevski Dnevni avaz kazao kako je svima jasno da se u tom razdoblju u BiH ništa pozitivno nije dogodilo.

makroekonomske projekcije

HNB upozorava: Moguća je inflacija od 7 posto

Za razliku od BiH, Crnoj Gori otvara se perspektiva skorog članstva u EU-u, a čak je i Ukrajina na putu da prije BiH postane članicom jer je zbog svoje geopolitičke važnosti za Europsku uniju predmet pokušaja uvođenja inovativnih metoda pregovaranja, podsjetio je Picula.

„Bosni i Hercegovini ne pomažu ni klasično, ni inovativno postupanje. Zemlja ovog trenutka šalje vrlo lošu poruku. Da je kojim slučajem BiH danas članica EU, ona bi stalno blokirala i sebe i druge, a vidimo što se događa kad Mađarska ili Slovačka zaustave neke zajedničke odluke”, kazao je Picula.

Dodao je kako za BiH nije dobro da prevladava percepcija da je zemlja toliko unutarnje podijeljena da bi, kao članica EU-a, predstavljala kriznu točku za cijelu Uniju.

Njegova je preporuka političarima u BiH da pronađu novu metodologiju unutarnjih pregovora kako bi se omogućilo usvajanje potrebnih zakona i imenovanje glavnog pregovarača, budući da se kriteriji proširenja Europske unije postupno mijenjaju.

„Puno se govori o malignim utjecajima Rusije i drugih izvaneuropskih aktera, ali mislim da su jednako opasni ili čak opasniji maligni utjecaji iznutra. Čini mi se da je Daytonski sporazum, na neki način, nastavak sukoba političkim sredstvima“, rekao je Picula.

Dodao je kako su se mnogi politički akteri u BiH dobro snašli u „nišama daytonskog sustava“ koje im omogućuju ostanak na vlasti, dok istodobno javno zagovaraju proeuropske stavove, ali bez stvarne spremnosti na reforme.

Financijsko planiranje

Raste interes za financijsko planiranje: OVB Hrvatska širi mrežu i otvara nova prodajna mjesta u Hrvatskoj

Konferencija

Zelena i energetska tranzicija u SEE regiji se nastavljaju na realnim poslovnim osnovama, uz snažnu podršku osigurateljskog sektora

Kao primjer naveo je političare koji otvoreno odbacuju europski put, poput Milorada Dodika, koji unatoč sudskim presudama i dalje politički djeluje oslanjajući se na retoriku koja dodatno produbljuje podjele.

Prema njegovim riječima, upravo je taj unutarnji politički otpor najveća prepreka napretku zemlje jer dio političkih elita ne pokazuje spremnost ukloniti prepreke koje bi omogućile nastavak europskog puta BiH.

„Nisam siguran, upravo zbog otpora tih veto-skupina iz BiH, da su domaći političari spremni iskoristiti bilo kakvu geopolitičku priliku kako bi zemlju s margina pregovaračkog procesa vratili u mainstream. No možda će se takva prilika pojaviti krajem ove ili početkom iduće godine“, zaključio je Picula.