Prema osnovnom scenariju, prosječni rast hrvatskog BDP-a u 2026. i 2027. godini mogao bi usporiti na 2,5 posto, dok bi inflacija, mjerena nacionalnim indeksom, u 2026. mogla ubrzati na 4,4 posto, proizlazi iz najnovijih makroekonomskih projekcija Hrvatske narodne banke (HNB). Zbog povećane neizvjesnosti povezane sa sukobom na Bliskom istoku, središnja banka izradila je i dva alternativna scenarija gospodarskih kretanja.

Nestašice

Panika na slovenskom tržištu goriva – vlada ukinula regulaciju cijena

U sažetku proljetne makroekonomske projekcije HNB ističe kako je vanjsko gospodarsko okružje početkom 2026. bilo relativno povoljno, no eskalacija sukoba u ožujku značajno je promijenila okolnosti i povećala neizvjesnost oko budućih makroekonomskih izgleda.

Podsjetimo, u prosincu prošle godine HNB je prognozirao rast hrvatskog gospodarstva od 2,8 posto, no nove procjene sada su blago revidirane naniže uz pretpostavku da će sukob biti relativno kratkotrajan te da će se cijene energenata od drugog tromjesečja postupno vraćati na razine prije rata.

Iz središnje banke navode da bi se rast realnog BDP-a u 2026. mogao usporiti zbog slabijeg rasta realnih dohodaka, manje poticajne fiskalne politike, povećane ekonomske neizvjesnosti i nepovoljnijih uvjeta zaduživanja za kućanstva. Unatoč tome, gospodarstvo bi trebalo ostati relativno snažno zahvaljujući robustnom tržištu rada i intenzivnijem korištenju sredstava iz fondova Europske unije.

Inflacija revidirana naviše zbog rasta cijena energenata

U prosinačkim projekcijama HNB je očekivao inflaciju od 3,1 posto prema nacionalnom indeksu (IPC) i 3,4 posto prema harmoniziranom indeksu (HIPC). Prema novim procjenama, inflacija bi prema HIPC-u u 2026. mogla ubrzati na 4,6 posto.

Revizija naviše rezultat je prije svega rasta cijena energenata, odnosno prelijevanja poskupljenja sirove nafte na maloprodajne cijene goriva i ostalih proizvoda.

Za 2027. godinu HNB očekuje postupno smirivanje inflacije na 2,8 posto prema HIPC-u, odnosno 2,7 posto prema IPC-u, uz slabljenje većine inflacijskih komponenti. Iznimka bi mogle biti cijene hrane zbog odgođenih učinaka ranijeg rasta troškova energije i proizvodnih inputa.

Rizici povezani s energentima i ratom na Bliskom istoku

Iz HNB-a naglašavaju da su ključni rizici za gospodarski rast i inflaciju povezani s razvojem sukoba na Bliskom istoku i kretanjem cijena energenata.

Financijsko planiranje

Raste interes za financijsko planiranje: OVB Hrvatska širi mrežu i otvara nova prodajna mjesta u Hrvatskoj

Konferencija

Zelena i energetska tranzicija u SEE regiji se nastavljaju na realnim poslovnim osnovama, uz snažnu podršku osigurateljskog sektora

U slučaju produljenja sukoba i dodatnih poremećaja u opskrbi, cijene energije mogle bi dodatno rasti i dulje ostati povišene, što bi rezultiralo nižim gospodarskim rastom i višom inflacijom od trenutno projicirane.

Dodatni rizik predstavlja mogućnost jačeg prelijevanja viših troškova energije na cijene ostalih dobara i usluga te sekundarni učinci poput rasta inflacijskih očekivanja, ubrzanja rasta plaća i daljnjeg povećanja troškova poslovanja.

S druge strane, viši troškovi zaduživanja mogli bi djelomično ublažiti inflatorne pritiske, dok bi fiskalne mjere država usmjerene na ograničavanje rasta cijena energije mogle smanjiti negativne učinke na gospodarstvo.

Turizam suočen s „dvostranim rizicima“

HNB upozorava da se rizici za turizam čine dvostranima. Geopolitička neizvjesnost mogla bi dio europskih turista preusmjeriti prema Hrvatskoj umjesto prema azijskim destinacijama, što bi povećalo izvoz usluga.
Istodobno, smanjena prometna povezanost preko zračnih čvorišta u pogođenoj regiji mogla bi otežati dolaske turista iz udaljenijih tržišta, osobito iz Azije, te smanjiti ukupnu potražnju.

Nepovoljni i izrazito nepovoljni scenarij

Zbog visoke razine neizvjesnosti HNB je razradio i dva alternativna scenarija.

U nepovoljnom scenariju cijena nafte u drugom tromjesečju mogla bi dosegnuti oko 120 dolara po barelu, a plina gotovo 90 eura po megavatsatu, nakon čega bi postupno padale. U osnovnom scenariju pretpostavlja se maksimalno 90 dolara za naftu i 50 eura za plin.

U tom slučaju rast realnog BDP-a bio bi niži za oko 0,5 postotnih bodova u 2026. te bi iznosio oko 2,1 posto, dok bi u 2027. pao na dva posto.

Inflacija bi istodobno bila viša za jedan postotni bod i dosegnula 5,6 posto, ponajviše zbog viših cijena energije.

Ekstremni scenarij: nafta do 150 dolara, inflacija sedam posto

U izrazito nepovoljnom scenariju cijena nafte mogla bi narasti na gotovo 150 dolara po barelu, a plina iznad 100 eura po megavatsatu. Normalizacija cijena bila bi znatno sporija, pa bi nafta i do kraja 2027. ostala iznad 100 dolara.

U takvim uvjetima rast BDP-a mogao bi pasti na 1,8 posto u 2026. i 1,4 posto u 2027., dok bi inflacija prema HIPC-u dosegnula čak sedam posto u 2026. i 5,8 posto godinu kasnije.

Slabiji rast proizlazio bi iz sporijeg rasta realnih dohodaka, povećanog opreza kućanstava, slabijih privatnih investicija i smanjene vanjske potražnje.

Usporavanje zapošljavanja i sporiji rast realnih plaća

HNB očekuje i izraženije usporavanje rasta zaposlenosti, uz postupno slabljenje dinamike rasta nominalnih plaća. Revizija naniže dijelom odražava stagnaciju zaposlenosti vidljivu još od sredine 2025., unatoč snažnoj gospodarskoj aktivnosti.

U 2027. rast zaposlenosti dodatno bi usporio, a povećanje broja zaposlenih ovisit će ponajprije o većoj participaciji radno sposobnog stanovništva, aktivaciji umirovljenika te zapošljavanju stranih radnika.
Iako je projekcija nominalnih plaća blago povećana, rast realnih plaća smanjen je zbog više očekivane inflacije.

Energenti pogoršavaju vanjsku bilancu Hrvatske

Rast cijena energenata negativno će utjecati na uvjete razmjene jer je Hrvatska neto uvoznik nafte i plina, zbog čega bi manjak na tekućem računu platne bilance u 2026. mogao biti veći nego što se ranije očekivalo.

Očekuje se i pogoršanje salda usluga zbog slabljenja cjenovne konkurentnosti turizma. S druge strane, pozitivan saldo kapitalnog računa mogao bi dodatno porasti zahvaljujući intenzivnijem korištenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, koja bi se većinom trebala iskoristiti do kraja godine.