Europska unija i države članice postigli su privremeni dogovor o provedbi trgovinskog sporazuma sa SAD-om, gotovo godinu dana nakon što je potpisan u škotskom Turnberryju.

Time Bruxelles pokušava izbjeći novu eskalaciju trgovinskih napetosti s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je zaprijetio dodatnim carinama ako EU do 4. srpnja ne provede svoj dio dogovora.

Gospodarstvo već trpi

Dogovor je postignut u srijedu rano ujutro, nakon višemjesečnih blokada i pregovora unutar europskih institucija. Uključuje niz zaštitnih mehanizama kojima Bruxelles nastoji spriječiti da europska industrija ostane izložena mogućim novim jednostranim američkim potezima. Ključna novost je mogućnost da Europska komisija suspendira dio carinskih povlastica ako američki uvoz ozbiljno ugrozi europske proizvođače ili ako Washington nastavi kršiti obveze iz sporazuma.

“Unatoč turbulencijama, sporazum opstaje. Još jednom smo pokazali da je EU pouzdan trgovinski partner”, izjavio je europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič. Dodao je kako su upravo pregovori o čeliku i aluminiju bili “vjerojatno najteži” dio cijelog procesa.

Sporazum između EU-a i SAD-a potpisan je prošlog ljeta, a predviđa da EU ukine carine na američku industrijsku robu i dio poljoprivrednih proizvoda, dok bi SAD zadržao plafon od 15 posto na većinu europskog izvoza. Provedba sporazuma međutim je zapela u Europskom parlamentu zbog političkih i pravnih prijepora između država članica i parlamentarnih klubova. Zastupnici su odbijali dati zeleno svjetlo dok SAD ne ispuni vlastite obveze, posebno nakon što je Washington proširio carine od 50 posto na niz proizvoda od čelika i aluminija. Napetosti su dodatno eskalirale nakon Trumpovih prijetnji povećanjem carina na automobile i kamione iz EU-a na 25 posto.

Američki predsjednik pritom je jasno poručio da će Bruxelles platiti cijenu ako ne ratificira sporazum do američkog Dana neovisnosti. “Složio sam se da joj dam rok do 250. rođendana naše zemlje ili će, nažalost, njihove carine odmah skočiti na puno višu razinu”, poručio je Trump nakon razgovora s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. U Bruxellesu procjenjuju da bi novi val američkih carina dodatno pogodio europsku industriju, posebno automobilski i metaloprerađivački sektor, u trenutku kada gospodarstvo već trpi posljedice sukoba na Bliskom istoku i visokih cijena energije.

Kako bi pridobila skeptične zastupnike, Europska komisija u zakonodavni je tekst ugradila nekoliko zaštitnih mehanizama. Najvažniji mehanizam omogućuje Bruxellesu suspenziju carinskih povlastica u slučaju naglog rasta američkog uvoza koji bi mogao ugroziti europsku proizvodnju ili diskriminirati europske kompanije. Dogovorena je i takozvana klauzula o prestanku važenja, prema kojoj bi uredba automatski istekla 31. prosinca 2029. ako se ne obnovi.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Iz konačnog teksta uklonjena je ranije predložena klauzula o stupanju na snagu, prema kojoj bi europski dio sporazuma vrijedio tek nakon što SAD ispuni sve svoje obveze. Predsjednik parlamentarnog Odbora za međunarodnu trgovinu Bernd Lange, koji je vodio pregovore unutar Parlamenta, tvrdi da je parlament ipak uspio ojačati zaštitu europske strane.

“Parlament je značajno unaprijedio prijedlog Komisije dodavanjem klauzule o prestanku važenja i jačanjem mehanizma suspenzije. Bio je to trnovit put, ali vrijedan truda”, rekao je Lange, prenosi Financial Times. No dio zastupnika smatra da je EU na kraju ipak popustio pod američkim pritiskom.

Anna Cavazzini iz redova europskih Zelenih upozorila je da “dogovor stavlja EU u nepovoljan položaj”, premda priznaje da bi mogao donijeti “određeni stupanj gospodarske stabilnosti”, piše Le Monde. “Možemo se samo nadati da će sporazum o carinskom dogovoru sada smiriti situaciju kako bi se mogla rješavati druga važna pitanja u odnosima između EU-a i SAD-a”, rekla je Cavazzini.

Najveći problem tijekom pregovora ostale su američke carine na čelik i aluminij. Iako je sporazum predvidio ograničenje većine carina na 15 posto, Washington je naknadno proširio carine na stotine proizvoda koji sadržavaju čelik i aluminij, uključujući motocikle i perilice rublja. U nekim slučajevima carine su dosegnule i 50 posto. Bruxelles je zato inzistirao na mehanizmu koji bi omogućio reakciju ako SAD nastavi jednostrano povećavati trgovinske barijere. Europski dužnosnici otvoreno su dovodili u pitanje pouzdanost američke strane, osobito nakon što je američki Vrhovni sud srušio dio Trumpovih globalnih carinskih mjera, što je dodatno zakompliciralo pravni okvir sporazuma.

“Ovaj najnoviji potez pokazuje koliko je američka strana nepouzdana. To nije način na koji se postupa s bliskim partnerima”, upozorio je Lange još početkom svibnja. I ministri financija država članica upozoravali su da Europa mora ostati spremna na nove trgovinske sukobe.

“Naš je put jasan, ne želimo eskalaciju, želimo zajedničko rješenje s Amerikancima”, rekao je njemački ministar financija Lars Klingbeil, ali je dodao da će Europa “biti spremna ako do eskalacije dođe”, javlja Le Monde. Francuski ministar financija Roland Lescure poručio je da su “sve opcije na stolu” ako Washington odstupi od dogovora.

Trgovina od 1,7 bilijuna eura

Unatoč političkim napetostima, obje strane svjesne su da si ne mogu priuštiti potpuni trgovinski rat. Trgovina robom i uslugama između EU-a i SAD-a doseže 1,7 bilijuna eura godišnje, objavila je Europska komisija na svojim službenim stranicama naglašavajući da se radi o najvažnijem trgovinskom odnosu na svijetu. Ukupna bilateralna trgovina robom između EU-a i SAD-a lani je iznosila 910,6 milijardi eura. EU je izvezao robu u vrijednosti od 554,9 milijardi eura na američko tržište, dok je uvozio 355,7 milijardi eura. To je rezultiralo suficitom u trgovini robom za EU od 199,2 milijarde eura, prema podacima EK.

Izvoz robe i usluga iz SAD-a prema Europskoj uniji podupire oko 2,6 milijuna američkih radnih mjesta, dok ulaganja europskih kompanija u SAD-u osiguravaju zaposlenje za još 2,4 milijuna ljudi. EU i SAD pritom su i međusobno među najvažnijim investicijskim partnerima, a ukupna vrijednost ulaganja europskih i američkih tvrtki na suprotnim stranama Atlantika doseže 4,8 bilijuna eura, navodi Komisija.

“Zajedno možemo osigurati stabilnu, predvidljivu, uravnoteženu i obostrano korisnu transatlantsku trgovinu”, poručila je von der Leyen nakon postizanja dogovora.

Konačni tekst sada mora potvrditi Europski parlament i države članice, nakon čega će sporazum formalno stupiti na snagu. U Bruxellesu se nadaju da bi sporazum barem privremeno mogao smanjiti trgovinske napetosti između Europe i SAD-a.