U manje od dvije godine, od početka 2009. pa do lipnja 2011. godine, u Hrvatskoj se zatvorilo 4826 obrta. Njih 4625 zatvoreno je na prijelazu iz 2009. u 2010. godinu, dok su u prvih šest mjeseci 2011. zatvorena još 204 obrta. Stručnjaci tvrde – tko se želi spasiti, mora se razlikovati od drugih i početi udruživati.

Borisa Vukelića, predsjednika Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore, pitali smo što misli o okrupnjavanjima u projektima kao što je Velproov Plus market, u kojemu se trenutno nalazi oko 1000 manjih prodavaonica. “Među onima koji propadaju gotovo da nema onih iz Plus marketa. Velpro nikoga na ništa ne prisiljava pa trgovci slobodno mogu prodavati i druge robne marke”, kaže Vukelić. Sličan projekt, Metroov Moj dućan, Vukelić ne ocjenjuje tako pozitivno. Iako je, kaže, projekt skoro pa prepisan od Plus Marketa, ipak nije toliko funkcionalan. Naime, objašnjava Vukelić, Metro je istodobno i maloprodaja i veleprodaja zbog čega neće moći dobro raditi svi koji su udaljeni od mjesta u kojima Metro ima svoje trgovine. Podaci Hrvatske obrtničke komore do lipnja 2011. godine pokazuju kako u pojedinim županijama ipak postoje blagi znakovi oporavaka. Dok su u 2010. sve županije bilježile smanjivanje broja aktivnih obrta, u prvoj polovici prošle godine neke od njih bilježe otvaranje novih obrta. Tako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji u prvih šest mjeseci prošle godine zabilježeno 106 novih obrta (sa 10.347 na 10.241). I u Dubrovačko-neratvanskoj županiji je u istom razdoblju broj obrta narastao sa 3157 na 3236.

S druge strane, Grad Zagreb je u 2010. godini imao 15.164 obrta, da bi nakon šest mjeseci prošle godine njihov broj pao na 15.005. To znači da se u pola godine u Zagrebu zatvorilo 159 obrta. To se najbolje vidi u u središtu grada gdje su iza nekadašnjih malih prodavaonica ostali prazni izlozi s već izblijedjelim natpisima ‘rasprodaja zbog zatvaranja’. Svi oni koji nisu mogli konkurirati velikim trgovačkim centrima, svoje su trgovine zatvorili ili su ih premjestili negdje dalje od središta grada. Zasad se još se ne zna hoće li i kako kako iznajmljivači prostora, a to je najčešće Grad Zagreb, vratiti život u grad. U Zagrebu je postojala inicjativa da grad poduzetnicima da u iznajmljivanje prostor za jednu kunu. Tako bi se, tvrdio je HNS-ov strateg Dragan Kovačević barem plaćale komunalne naknade i doprinosi, koje ovako plaća Grad, pa bi se nešto i zaradilo, a možda i otvorili novi obrti i tvrtke te se pokrenulo gospodarstvo u gradu. Tu ideju onemogućuje zakon koji Povjerenstvo za davanje u zakup poslovnih prostora obvezuje da raspisuje javne natječaje na kojima dobiva prostor onaj s najboljom ponudom. U Gradskom uredu za imovinsko pravne poslove i imovinu nismo uspjeli saznati imaju li oni u planu kakvo ‘oživljavanje’ centra grada.