Na međunarodnom sajmu investicijskih projekata i komercijalnih nekretnina REXPO sudjeluje i Hrvatska komora inženjera građevinarstva kao kreator prvog panela “Hrvatska – nova vrata Europe”. Program “Hrvatska – nova vrata Europe” predstavlja prijedlog valorizacije geoprometne vrijednosti nacionalnog prometa koji bi Hrvatska morala ostvariti kada postane punopravna članica Europske unije, a konkretizirat će zamisli iz Programa razvojnih projekata u Republici Hrvatskoj, koji je Komora objavila 2010. godine. Taj dokument predstavlja izuzetno važan profesionalni iskorak u ukazivanju područja i prostora za razvoj nacionalne ekonomije, pri čemu sektor građevinarstva ima ulogu bitne, nosive konstrukcije konačnih rješenja u području energetike, energetske učinkovitosti, turističke industrije, suvremene poljoprivredne proizvodnje i intermodalnog prijevoza.

Prometna pozicija
Panel-raspravu vodit će Andrino Petković, član Upravnog odbora Hrvatske komore inženjera građevinarstva, a sudionici su Mario Crnjak, tehnički direktor IGH, Zvonimir Sever, predsjednik Hrvatske komore inženjera građevinarstva, i Mladen Vedriš. Kao jedan od autora “Studije Hrvatska – nova vrata Europe”, Vedriš kaže da je sa zadovoljstvom prihvatio sudjelovanje na REXPO-u. “Hrvatska unosi u Europsku uniju izuzetno atraktivnu prometnu poziciju. Glavna poruka panela bit će potreba i mogućnost stvaranja logističkih uvjeta za intermodalni promet. Obnova i izgradnja željezničke mreže, modernizacija luka i aerodroma te povezivanje s izgrađenom cestovnom mrežom nužan su korak za ekonomsku valorizaciju te pozicije. Istodobno je to snažan program nacionalnog ‘new deala’, koji je Hrvatskoj danas nužan”, smatra Mladen Vedriš. Program “Hrvatska – nova vrata Europe” naglašava da je za pokretanje investicijskih projekta potrebna jasna razvojna strategija. Isto tako nužna je i dobra priprema projektne dokumentacije do razine lokacijske dozvole, bez koje je teško zainteresirati potencijalne investitore ili privući sredstva iz europskih fondova. “Valorizacija prometno-logističke pozicije za Hrvatsku je istinska razvojna šansa. Takvim iskorakom Hrvatska se otvara i stječe priliku za privlačenje investitora u sektor prerađivačke industrije, koja je prema definiciji u visokom stupnju i izvozna industrija”, objašnjava Vedriš.

O poslovnoj važnosti i karakteru okupljanja po toj osnovi, Vedriš se imao prilike upoznati kao gost i sudionik međunarodnog sajma MIPIM, koji se održava u Cannesu, na kojem sudjeluju vodeći europski i svjetski investitori, projektanti, investicijski bankari, ali isto tako i predstavnici velikih gradova i regija. “Izuzetna je to prilika i mjesto za razmjenu ideja i projekata te privlačenje investicijskoga kapitala za razvoj novih projekata. Iz svega do sada rečenog jasni su razlozi zašto treba poduprijeti ovu vrstu događanja i u našem Zagrebu”, dodao je Vedriš. Od sudjelovanja na sajmu REXPO očekuje stvaranje svijesti o načinu kako je jedino moguće ostvariti složene projekte, a to su: sustavni razvoj lokacije (urbano-arhitektonski), detaljna ekonomska valorizacija i ocjena interesa i apsorpcijske sposobnosti tržišta te nužna potpora javnih adresa (općina, grad, država), pri čemu naglašava kako ostvarenje takvih projekata daje svoj bitni doprinos rastu BDP-a i povećanju zaposlenosti. “Za pokretanje novoga investicijskog ciklusa potrebno je poznavanje tog posla te u cjelini profesionalna organizacija u ostvarenju projekta kao i konkurentski uvjeti poslovanja, okrenutost prema vanjskim tržištima, atraktivnost, funkcionalnost i vrhunski dizajn konkretnog projekta. U slučaju grada Zagreba jedan od pozitivnih primjera je dobra podloga za projekt ‘Zagrepčanke’, projekt ‘Blok Badel’ i drugi”, rekao je Vedriš.

Poticanje investicija
Investicijsku klimu Vedriš opisuje kao stanje očekivanja, ali pasivnog. Pri tome naglašava da je nužno ostvariti niz poticajnih mjera koje tek u svojoj ukupnosti mogu potaknuti investicijsku klimu. “Nekoliko je faktora koji samo zajedničkim prisustvom i postojanjem omogućuju privlačenje ozbiljnih investicija. To su: riješeni imovinsko-pravni odnosi, kvaliteta i efikasnost javnih servisa: počevši od prostornog uređenja i urbanizma do transparentnog i jednoznačnoga poreznog sustava, zakonske i ukupne normativne infrastrukture koja nije međusobno konfliktna ili ne do kraja razrađena; nakon zakona često nedostaju prateći akti i pravilnici, pravna sigurnost u slučaju mogućih sporova tijekom realizacije projekta, bilo kao posljedice neriješenih odnosa iz prošlosti ili nastalih prijepora tijekom projekta, te ‘solution provideri’”, zaključuje Vedriš.