Sredstva za humanitarno razminiranje osigurana državnim proračunom za 2012. godinu nisu dovoljna za normalan i kontinuiran proces humanitarnog razminiranja u Hrvatskoj i ne osiguravaju ispunjenje Nacionalnog programa protuminskog djelovanja koji predviđa uklanjanje mina iz Hrvatske do 2019. godine. Izdvojena proračunska sredstva za Hrvatski centar za razminiranje i Ured za razminiranje za ovu godinu iznose 245,9 milijuna kuna, što je svega 44 posto iznosa koji za 2012. predviđa Nacionalni program protuminskog djelovanja, strateški dokument usvojen u Hrvatskom saboru, koji je obvezao Vladu da financira razminiranje.

Gubitak zbog mina
HUP – Udruga poslodavaca humanitarnog razminiranja upozorava da će ovim tempom proces razminiranja u Hrvatskoj trajati još minimalno 15 godina, do 2027. godine, što znači znatno probijanje rokova Nacionalnog programa protuminskog djelovanja. Također iz HUP – Udruge poslodavaca humanitarnog razminiranja upozoravaju da će time Hrvatska prekršiti i međunarodnu Ottawsku konvenciju kojom se Hrvatska prvotno obvezala problem mina riješiti do 2009. nakon čega joj je rok produžen do 2019. godine. U HUP – Udruzi poslodavaca humanitarnog razminiranja naglašavaju kako je nepoštivanje financijskog okvira iz Nacionalnog plana protuminskog djelovanja rezultiralo velikim problemima u domaćim tvrtkama koje se bave razminiranjem, pa je tako u 2011. godini svaka četvrta tvrtka za razminiranje otišla u stečaj, a one koje su uspjele opstati bore se s likvidnošću. Izdvojena proračunska sredstva popunjavaju tek 60 posto kapaciteta postojećih tvrtki, odnosno osiguravaju im svega 14 plaćenih radnih dana u mjesecu. U Hrvatskoj je još 745 km? minski sumnjivog područja na kojem živi 800.000 naših građana, što predstavlja velik domaći gospodarski i sigurnosni problem. Naime, u poljoprivredi se gubitak od neobrađivanja minski sumnjivih površina procjenjuje na 30 milijuna eura godišnje, dok vrijednost drvnog bogatstva koje se ne može koristiti zbog minske zagađenosti iznosi 160 milijuna eura. Sa sigurnosnog aspekta mine predstavljaju velik rizik za građane kojih je od početka rata do danas od mina stradalo 2000, ali i problem u nadziranju državne granice (ukupno je 70 km? minski sumnjiva područja na granici s Mađarskom, Srbijom, BiH i Crnom Gorom).

Dodatna sredstva
Nadalje, Hrvatska postaje sve popularnija i sve atraktivnija turistička destinacija u svijetu, a upravo najzanimljivija područja za avanturistički turizam, kao Velebit, Dinara, Lika, zaleđe Zadra i Šibenika, još su zagađena minama, što koči nužna ulaganja i zapošljavanje u tim dijelovima Hrvatske. Danas su u razminiranju aktivne 34 tvrtke koje zapošljavaju 630 pirotehničara, većinom hrvatskih branitelja, i još 200 zaposlenih na pomoćnim poslovima. U HUP – Udruzi poslodavaca humanitarnog razminiranja zbog toga apeliraju na Vladu da osigura dodatna sredstva za razminiranje jer to jedino jamči zapošljavanje svih raspoloživih domaćih kapaciteta za razminiranje, uklanjanje mina u razumnim rokovima. Razminiranje nije trošak, naglašavaju u HUP – Udruzi poslodavaca humanitarnog razminiranja, već investicija jer je razminiranje preduvjet za pokretanje gospodarstva na minski sumnjivim područjima, a upravo je pokretanje investicija jedan od glavnih ciljeva ove Vlade.