Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

U Hrvatskoj su tvrtke diskriminirane previsokom cijenom plina

Autor: Marijana Miljković
21. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Evelyn Panis, direktorica EVN Croatia Plina, govori o skorom priključenju prvoga korisnika na njihovu plinsku mrežu u Dalmaciji i o čudnim regulatornim rješenjima

EVN Croatia Plin, tvrtka kćer austrijskog društva EVN za energetske i okolišne usluge, koje nudi u Austriji ali i na tržištu istočne Europe, uvodi plin u Dalmaciju. Od gradnje plinske mreže od 1450 kilometara profitirati će vise od 130.000 korisnika, odnosno kućanstava, ali i lokalna industrija. Evelyn Panis, direktorica EVN Croatia Plina, najavljuje skori priključak prvog korisnika na njihovu plinsku mrežu, no prepreka je to što Ministarstvo gospodarstva još nije odredilo cijenu plina. Unatoč tome, Panis najavljuje investicije od 750 milijuna Kuna u Hrvatskoj do 2015 godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

EVN je prošle godine počeo s plinofikacijom Dalmacije. Kako sada stvari stoje?
Postavili smo 25 kilometara plinskog cjevovoda, cijevi za visoki i srednji tlak, da bi mogli priključiti domaćinstva, ali i industriju. U sve tri regije, Zadru, Splitu i Šibeniku, možemo opskrbiti 130.000 kupaca. Prvi će biti u Zadru gdje je jedna državna stambena zgrada sa 65 stanova spremna za useljenje. Do kraja rujna računamo sa isporukama 600.000 kubičnih metara plina.

EVN Croatia Plin, tvrtka kćer austrijskog društva EVN za energetske i okolišne usluge, koje nudi u Austriji ali i na tržištu istočne Europe, uvodi plin u Dalmaciju. Od gradnje plinske mreže od 1450 kilometara profitirati će vise od 130.000 korisnika, odnosno kućanstava, ali i lokalna industrija. Evelyn Panis, direktorica EVN Croatia Plina, najavljuje skori priključak prvog korisnika na njihovu plinsku mrežu, no prepreka je to što Ministarstvo gospodarstva još nije odredilo cijenu plina. Unatoč tome, Panis najavljuje investicije od 750 milijuna Kuna u Hrvatskoj do 2015 godine.

EVN je prošle godine počeo s plinofikacijom Dalmacije. Kako sada stvari stoje?
Postavili smo 25 kilometara plinskog cjevovoda, cijevi za visoki i srednji tlak, da bi mogli priključiti domaćinstva, ali i industriju. U sve tri regije, Zadru, Splitu i Šibeniku, možemo opskrbiti 130.000 kupaca. Prvi će biti u Zadru gdje je jedna državna stambena zgrada sa 65 stanova spremna za useljenje. Do kraja rujna računamo sa isporukama 600.000 kubičnih metara plina.

Dalmatinska regija do sada nije plinoficirana.
Da, i za razliku od našeg domicilnog austrijskog tržišta, ovdje smo se prvi puta susreli s time da se moramo boriti, primjerice sa distributerima električne energije. Morat ćemo voditi aktivni marketing kako bismo uvjerili kupce u prednost prelaska na bio-plin. Neki koriste ukapljeni plin, ali mnogi nemaju iskustva sa plinom, a najčešća su pitanja glede njegove sigurnosti. No mislim da će i u Dalmaciji ubrzo uvidjeti prednosti opskrbe plinom, koji osim što je energetski učinkovit također je i jeftiniji energent. Uz sigurnosni aspekt, potencijalne korisnike zanima i cijena prelaska na plinsku mrežu.

Pa kolike su cijene?
Priključak za jedno kućanstvo stoji 7000 kuna, no ovisno o veličini stambene jedinice ta se cijena može smanjiti na 3200 kuna. Cijenu plina predlaže regulator, a Vlada ga usvaja. Ona je trenutačno za kućanstva 2,79 kune a za industriju 4,44 kuna, što je gotovo jedinstven slučaj u Europi. Samo Švedska i Danska imaju toliko veliku razliku u cijeni za kućanstava i industriju. Trenutačno s Ministarstvom gospodarstva pregovaramo o cijeni plina.

Kada će se priključiti prvi kupac?
Naši su plinovodi već napunjeni plinom, no za sada ne smijemo priključiti kupce zato što još nije donesena odluka o cijeni plina. Mi smo više nego spremni, sada sve ovisi o institucijama.

Koliko je EVN do sada uložio u Hrvatskoj?
Do sada smo investirali 10 milijuna eura, a u sve tri županije namjeravamo do 2015. godine uložiti 105 milijuna eura. No tu nećemo stati Ako se budu građili novi stambeni i industrijski objekti nastavit ćemo s ulaganjima. No preduvjet je da te investicije za nas budu rentabilne. Inače, u Hrvatskoj imamo koncesiju za opskrbu plinom od 30 godina.

Zanima li EVN i iskorištavanje energije vjetra?
Svakako, no nama je važna pravna sigurnost i da po najboljim uvjetima možemo opskrbljivati energetsku mrežu. U Austriji imamo deset parkova vjetroelektrana i jedan veliki u Bugarskoj. Analizirali smo Hrvatsko tržište, i pokazalo se da postoje velike količine vjetra pogotovo na području u Zadra i na otoku Pagu. Ali za sada smo odlučili usredotočiti isključivo na plin.

Kako ocjenjujete hrvatsko energetsko trziste?
Na tržištu plina trenutno se natječe 40 poduzeća za opskrbu. Mislim da će se tržiste ipak konsolidirati i da će se smanjiti broj dobavljača.

Hrvatska neće biti priključena na Južni tok. Hoće li doći do problema s opskrbom plinom?
Opskrba je za sada osigurana. Hrvatska sama osigurava 67 posto svojih potreba. Ali kad se i naši korisnici priključe na distribucijski sustav porast će i potražnja. Tada će se morati razmisliti o tome, hoćemo li mi ili neko drugo poduzeće uvoziti plin. No za to će trebati licencija.

Pristupanjem Hrvatske u EU 2013. zasigurno će biti lakše dobiti dozvole. Koliko je bilo teško ulagati u energetski sektor u Hrvatskoj?
S pripremama za ovaj projekt počeli smo još 2008. godine. Prijavili smo se na natječaj u Zadru, no on je bio poništen.Međutim, kod drugog natječaja već smo imali više iskustva. No procesi odobravanja dozvola trajali su duže nego što smo očekivali.

Lanac dodane vrijednosti

Koje druge projekte ostvarujete na Balkanu?
Naš najveći projekt je u Albaniji, gdje s jednom norveškom tvrtkom radimo kaskadu sa tri hidroelektrane. Ta je investicija vrijedna milijardu eura. U Makedoniji i Bugarskoj smo od 2004., odnosno 2005. distributeri električne i toplinske energije. Želimo u svakoj zemlji gdje je moguće, biti ponuđač za sve – od proizvodnje do distribucije, od opskrbe do trgovine. Zato želimo širiti taj lanac dodane vrijednosti. Za sada ne namjeravamo otvarati nova tržišta.

Autor: Marijana Miljković
21. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

uostalom ko voli neka izvoli. ja sam za solarnu energiju.

dakle. toplinski učin plina je 55%, a el. energije 28%. plin je jeftiniji od struje. zemni plin je jeftiniji od ukapljenog, ali mu je toplinski učin manji. plin je neotrovan. oni koji su ciknuli zbog plina, ciknuli su radi loših dimnjaka, a ponekad su se i ugušili jer je zbog curenja plina ( zakazale su višestruke sigurnosne mjere) postotak kisika u zraku sa 20,93% pao ispod 17%. zaboravite plin ako nemate odgovarajući dimovod. svako plinsko trošilo tipa b i c treba imati odgovarajući dimovod. nije vam to daj mare …… oprezno. priključak vam košta oko 8 i po tisuća, a ne 3200. gdje je infrastruktura po gradovima dalmacije, nema je. netko je treba izgraditi, a troškove izgradnje platiti. to ćete biti vi, krajnji korisnik.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close