Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

U beogradski Vodovod otišle prve crpke pod imenom Croatia pumpe

Autor: Mladen Volarić
11. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —

Andrija Babac, predsjednik uprave Croatia pumpi, ističe slučaj letonijskog naručitelja koji je zahtijevao ugradnju švedskih i finskih pumpi na brodove koji bi se gradili u Hrvatskoj. Čak je htio plaćati razliku do više cijene u odnosu na ponudu Croatia pumpi

Ministarstvo financija nije prihvatilo prijedlog uprave karlovačkih Croatia pumpi da njihov dug od devet milijuna kuna pretvori u svoj vlasnički udio pa se iznalaze mogućnosti drugih rješenja. Pokušavajući riješiti godinama nagomilane dugove koji opterećuju poslovanje Croatia pumpi, predsjednik uprave Andrija Babac ističe zaustavljanje daljnjega gubitaškog trenda tvrtke kao osnovni cilj u poslovanju u 2006. godini.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Gubitak manji nego 2004.
Gubitak od oko dva milijuna kuna iz 2004. godine, smatra Babac, bitno će biti manji po obračunu za 2005. godinu. Rezovi su bili neizbježni nakon što se shvatilo da privatizacija sama po sebi, bez konkretnih odluka vlasnika Mije Radočaja, neće razriješiti nagomilane dubioze. Likvidnost se tako održava uz pomoć prilično skupoga kredita na razini godišnje kamate od 12 posto kojim Croatia pumpe prati Karlovačka banka, a problem rješavanja čitave financijske višemilijunske dubioze ključan je za daljnju budućnost Croatia pumpi. “Skupe bankarske kredite ne možemo zamijeniti povoljnijim sredstvima kao što bi bio revolving kredit HBOR-a za financiranje pripreme izvoza i izvoz gdje je godišnja kamata četiri posto. Nažalost, za to se kod HBOR-a ne možemo nominirati zbog prijašnjih devet milijuna kuna dugova državi, od kojih je već više od 6,5 milijuna kuna dospjelo. Predložili smo Ministarstvu financija da nas u ovoj fazi razvoja rastereti pretvaranjem toga duga u vlasnički udio države u Croatia pumpama, ali taj prijedlog nije prošao. Nije prošao iz razloga što država nije prihvatila prijašnju praksu pokrivanja gubitaka pukim odlukama Skupštine kojima će se ‘gubitak protekle godine pokriti iz planiranih dobitaka predstojećih razdoblja…’, jer su gubitaške godine slijedile jedna drugu i takvim neodgovornim odlukama samo kumulirale gubitak, pa je tako nepokriveno ostalo daljnjih 12,9 milijuna kuna gubitaka”, kaže Babac.

Ministarstvo financija nije prihvatilo prijedlog uprave karlovačkih Croatia pumpi da njihov dug od devet milijuna kuna pretvori u svoj vlasnički udio pa se iznalaze mogućnosti drugih rješenja. Pokušavajući riješiti godinama nagomilane dugove koji opterećuju poslovanje Croatia pumpi, predsjednik uprave Andrija Babac ističe zaustavljanje daljnjega gubitaškog trenda tvrtke kao osnovni cilj u poslovanju u 2006. godini.

Gubitak manji nego 2004.
Gubitak od oko dva milijuna kuna iz 2004. godine, smatra Babac, bitno će biti manji po obračunu za 2005. godinu. Rezovi su bili neizbježni nakon što se shvatilo da privatizacija sama po sebi, bez konkretnih odluka vlasnika Mije Radočaja, neće razriješiti nagomilane dubioze. Likvidnost se tako održava uz pomoć prilično skupoga kredita na razini godišnje kamate od 12 posto kojim Croatia pumpe prati Karlovačka banka, a problem rješavanja čitave financijske višemilijunske dubioze ključan je za daljnju budućnost Croatia pumpi. “Skupe bankarske kredite ne možemo zamijeniti povoljnijim sredstvima kao što bi bio revolving kredit HBOR-a za financiranje pripreme izvoza i izvoz gdje je godišnja kamata četiri posto. Nažalost, za to se kod HBOR-a ne možemo nominirati zbog prijašnjih devet milijuna kuna dugova državi, od kojih je već više od 6,5 milijuna kuna dospjelo. Predložili smo Ministarstvu financija da nas u ovoj fazi razvoja rastereti pretvaranjem toga duga u vlasnički udio države u Croatia pumpama, ali taj prijedlog nije prošao. Nije prošao iz razloga što država nije prihvatila prijašnju praksu pokrivanja gubitaka pukim odlukama Skupštine kojima će se ‘gubitak protekle godine pokriti iz planiranih dobitaka predstojećih razdoblja…’, jer su gubitaške godine slijedile jedna drugu i takvim neodgovornim odlukama samo kumulirale gubitak, pa je tako nepokriveno ostalo daljnjih 12,9 milijuna kuna gubitaka”, kaže Babac.

Kvalitetnije i jeftinije
Prema njegovim posljednjim informacijama Ministarstvo financija upravo sprema jedan novi model rješavanja duga Croatia pumpi prema državi, čime bi se, kaže Babac, stvorili uvjeti za skidanje hipoteke nad imovinom Croatia pumpi od HBOR-a, Ministarstva financija i Karlovačke banke. Time bi se, između ostalog, stvorili uvjeti zaduživanja spomenutim povoljnijim izvoznim kreditom kod HBOR-a, a o svim ostalim detaljima novog modela, dodaje Babac, trebalo bi se znati za nešto više od mjesec dana. Takvo je višegodišnje stanje dovelo do srozavanja imena i rejtinga, kako kod vlastitih dobavljača, tako i kod kupaca, poglavito brodogradilišta i naručitelja brodova. Kad domaći dobavljači ne mogu biti, unatoč visokoj kvaliteti i nižoj cijeni, konkurentni u domaćim “škverovima” u opremanju naručenih brodova, pita se Babac, a gdje će onda biti? Povod za takvo razmišljanje daje mu posljednji primjer gubitka posla u “3. maju” za 10 brodova za letonijskog naručitelja, koji je inzistirao na ugradnji švedskih i finskih pumpi, i čak je htio plaćati razliku od više cijene u odnosu na ponudu Croatia pumpi. Stoga za Bapca i Croatia pumpe u tom svjetlu ništa nije značio optimizam premijera Ive Sanadera koji je upravo iz letonijske prijestolnice Rige početkom prosinca 2005. godine hrvatskoj brodogradnji poručio da donosi izgradnju 10 tankera za Letoniju.

Na vjetrometini
“To je lijepo čuti, ali praksa koje smo stalno žrtva govori suprotno. Bez podrške naše države mi, domaći dobavljači, unatoč evidentnoj konkurentnosti, nećemo dobivati primjerene udjele u opremanju brodova koje naša brodogradilišta grade za strane naručitelje. Jednostavno nemamo mehanizam kojim bismo posredno, nego preko brodogradilišta kod ugovaranja narudžbi sa stranim brodarima nametnuli veći udio i čvrstu ulogu određenog broja domaćih dobavljača opreme koji svojom kvalitetom spadaju u svjetski vrh. Domicilne države naručitelja stoje iza njih raznim vidovima potpora i subvencija, ali naša država nas tu ostavlja na vjetrometini, a često iskazana dobra volja samih brodogradilišta da uključe tvrtke poput nas u izgradnju broda očito nije dovoljna u zaključivanju poslova. O kakvom je poslu riječ dovoljno je reći da smo tim gubitkom posla s ”3. majem“ za Letoniju izgubili 1,3 milijuna eura, a zajedno s još nekoliko tako izgubljenih poslova neopravdano smo ”kraći“ za oko dva milijuna eura”, kazao je Babac. U takvoj situaciji što drugo preostaje nego okrenuti se drugom segmentu tržišta, a pogotovu izvoznom, što u slučaju Croatia pumpi poglavito znači područje bivše Jugoslavije. Od domaćih narudžbi i isporuka ističe se posao za Inženjering gradnju iz Slavonskog Broda kojoj će u travnju 2006. godine biti isporučeno 14 posebnih pumpi vrijednih oko 100.000 eura za ugradnju u sklopu gradnje terminala za pretovar naftnih derivata u Vukovaru.

Ovih dana isporučene su i dvije 50.000 eura vrijedne horizontalno-centrifugalne pumpe kapaciteta 305 litara u sekundi za Istracement u Puli, koje su u Croatia pumpama proizvedene nakon sedmogodišnje pauze. Ima ipak nešto i za brodogradnju – za Uljanik u siječnju i veljači ide po jedna isporuka pumpi, svaka vrijednosti 100.000 eura, u veljači za Brodosplit odlazi komplet pumpi vrijedan 50.000 eura, a za Rusiju komplet pumpi vrijedan 100.000 eura. Da se otvorila i Srbija, govori nedavna isporuka prve pumpe pod imenom Croatia pumpe za beogradski Vodovod koja je isporučena preko beogradskog zastupnika za SiCG, tvrtke Procar. “To je tek početak, nadamo se tamo dugoročnom poslu.
Valja znati da na području SiCG i BiH više od 15 godina nije bilo ulaganja u pravo održavanje i modernizaciju vodovoda i drugih sustava i nakon održanih prezentacija našeg programa u Novom Sadu i Beogradu javlja se pojačani interes za poslove s nama. Čačak, Zemun, Lukavac, Tuzla, Beograd, Kosovska Mitrovica tek je dio gradova i gospodarskih kompleksa koji čine listu potencijalnih naručitelja naših pumpi. Uz to, ove godine sudjelovat ćemo i u izuzetno zahtjevnom i odgovornom poslu remonta pumpi u Nuklearnoj elektrani u Krškom, a taj posao vrijedan je 100.000 eura godišnje i ugovoren je za petogodišnje razdoblje. Sve bi to, smatra Babac, uz uvjet da država uskoro donese novi model rješavanja duga doprinijelo stvaranju novog rejtinga Croatia pumpi na tržištu, te bilo solidna osnova za kvalitetan nastavak restrukturiranja tvrtke i prekidanje gubitaškog kontinuiteta iz kojeg nikako do sada da pronađe izlaz.

Smanjili potrošnju energije i povećali plaće 35 posto

Aneksom kolektivnog ugovora Croatia pumpi i radničkog vijeća utvrđeno je 2100 kuna kao minimalna obračunska osnovica plaće za 2006. godinu. Smanjen je broj zaposlenih sa 124 na 109, što je omogućilo porast plaća za 35 posto, i sadašnji plan proizvodnje i razvoja temelji se na stotinjak radnika. “Razvoj ne možemo temeljiti na slabo plaćenoj radnoj snazi, ali će zato oni koji ostanu morati i te kako odgovorno obnašati svoje dužnosti, pa i po cijenu disciplinskih kazni. Takva reorganizacija rezultirala je poštivanjem ugovorenih rokova isporuke, što je u posrnulim Croatia pumpama bio zaboravljen običaj, kao i smanjenjem troškova. Primjerice, mjesečnu potrošnju toplinske energije koju preuzimamo od Energoremonta smanjili smo s 240.000 na 140.000 kWh. Time se također namaknuo dio sredstava za povećanje plaća, i to je direktna motivacija radnicima da se ponašaju racionalno te da to onda osjete kao dodatak na svojoj plaći”, rekao je Andrija Babac.

Autor: Mladen Volarić
11. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close