Prije tjedan dana, u vrijeme dok smo čekali da nam Financijska agencija pošalje ljestvice koje vidite u ovom izdanju, razgovarao sam s jednim svojim poznanikom, malim poduzetnikom, koji mi je rekao kako sve “do prošle godine i nije nešto osjetio tu krizu o kojoj svi pričaju”.

Posla je bilo dovoljno, njegovih pet ili šest zaposlenih je redovno primalo plaću, a on si je čak priuštio i kupnju novog automobila. Međutim, onda je osjetio kako sve teže naplaćuje poslove, a i kako ih ima sve manje. S ljestvice onih koji su prije kucali na njegova vrata, moj poznanik vodi mali dizajnerski studio, nestali su građevinari, autodileri, prijevoznici i neki mali obrtnici.

Da sve ne bude tako crno napomenuo je kako “srećom za njega neki od njegovih velikih klijenata dolaze iz financijskog sektora pa, eto, dio posla i naplate je siguran”. Sada kada ispred sebe imam Fininu ljestvicu 505 vodećih tvrtki po prihodu u 2010., pitam se da li bih s tim podacima mogao kako pomoći svom poznaniku. Nažalost, ljestvica bi i njemu potvrdila ono što poduzetnici već znaju: da je lani malo tko poslovao uspješno, a za većinu tvrtki koje su se našle na ljestvici važnije je bilo ne izgubiti nego dobiti. Rast prihoda bilježio se u malim jednoznamenkastim postocima, ali i njihov pad katkad u dvoznamenkastim postocima.

Ako se tome doda i velika nelikvidnost u gospodarstvu, onda je jasno kako veliki prije svega čuvaju svoje pozicije i čekaju bolje dane. Više su se fokusirali na krizni menadžment i rezanje troškova nego na velika ulaganja. Da je stanje na ljestvici 505 bez većih promjena pokazuje samo letimičan pogled. Naime, trgovci, prehrambeni sektor i ICT sektor uz jednu naftnu kompaniju (Ina), jednog farmaceuta (Pliva) i telekomunakcije (T-HT i Vipnet) niz su godina vladari svih ljestvica kada je riječ o prihodima.

Naravno tu su i brodari, ali uz izdašne državne subvencije bez kojih je veliko pitanje kakva bi bila njihova bilanca. Energetski sektor kojim dominira HEP također bi izgledao drukčije da nije djelomičnog monopola državnog distributera energije. Tako bih svom poznaniku, osim spomenutoga, mogao ukazati i na činjenicu kako su najveći gubitnici, ako se pogleda nekoliko godina unatrag, autodileri. Oni koji su prije četiri ili pet godina rasli u zavidnim brojkama danas su jedva ušli na ljestvicu.

Građevinari pak još na ljestvici lanjskih prihoda izgledaju dobro naspram onoga što ih očekuje. Za njih doista vrijedi ona parola koju je izrekao jedan poduzetnik još prije dvije godine: Tko preživi ovu godinu, iduću neće. Svom poznaniku ipak bih prije svega preporučio da pogleda ljestvicu najbržerastućih 150 tvrtki, koja se uz ljestvicu najboljih izvoznika nalazi u ovom izdanju. Među najbržerastućima nalaze se tvrtke s kojima “pretpostavljam vrijedi poslovati”.

Ono što bih mu nadalje preporučio je da pogleda savjete top-menadžera iz uspješnih hrvatskih kompanija. Oni su uspjeli unatoč krizi, spirali nelikvidnosti i općem gospodarskom stanju. Ako tko zna, onda oni znaju. Iako se njihovi savjeti razlikuju i nisu svi iz istog sektora, brojevi pokazuju da su uspjeli. Među tim savjetima jedan je jako važan. Kriza je samo jedno do stanja gospodarstva na koje treba gledati kao i na svaku drugu situaciju – kao na priliku, a ne stati, čekati i nestati. Nadam se da to moj poznanik već zna.

Ljestvicu naboljih možete proučiti u posebnom prilogu Poslovnog dnevnika.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

e-Dječja kartica

Mudrica stiže na Interliber: Digitalna kartica koja donosi niz pogodnosti za roditelje i djecu