Ovogodišnja zima, osim uobičajenih nevolja građanima, donijet će i značajne štete gospodarstvu. Dok u Srbiji procjenju da bi im ovogodišnja zima mogla “uzeti” oko 500 milijuna eura, u Hrvatskoj su ipak realniji. Prijevoznici procjenjuju da dan stajanja kamiona stoji 300 eura, a manji promet je i na HAC-ovim autocestama. No, istodobno upozoravaju da to nije neuobičajeno te da su tvrtke uglavnom pripremljene na zimske nevolje.

Senzacionalizam medija
Psihoza elementarne nepogode, koju su mahom stvorili mediji, veća je opasnost za hrvatsko gospodarstvo nego snijeg i hladnoće koji ovih dana stežu Hrvatsku, smatraju vodeći ljudi hrvatskog gospodarstva.“Snijeg pada svake zime i ne vidim kako bi on mogao iznenaditi gospodarstvo. Naravno da dolazi do povremenog zastoja u prometu zbog vremenskih neprilika, ali to je nešto što je redovno i ne vidim gdje je tu problem”, pita se Ivan Ergović, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te prvi čovjek Nexe grupe. I njegov kolega poduzetnik i član Izvšnog odbora HUP-a Luka Mitrović iz Zadra smatra da su od vremenskih uvjeta problematičniji medijski senzacionalizam i neupućenost građana.“Naravno da je ova elementarna nepogoda koja je pogodila Dalmaciju i okovala Split i ostale gradove nešto što se događa jednom u 50 godina. Dajem za pravo da je život kratkotrajno malo otežan u dalmatisnkim gradovima jer je teško očekivati da će netko nabaviti 100 ralica koje će mu trebati nekoliko puta tijekom stoljeća. Ali to ne znači da život treba stati, već da se ljudi moraju pripremiti za zimu. O mentalitetu našeg čovjeka dovoljno govori činjenica da u Zadru nema više od 0,5 posto od ukupnog broja vozila koja imaju zimske gume. Da stvar bude gora, od 100 zadarskih taksista, samo njih troje se udostojilo poštovati zakone i tijekom zime montirati zimske gume”, kaže Mitrović. Dodaje da je on osobno proteklog tjedna išao tri puta za Zagreb i da nije vidio ni doživio ništa što je neuobičajeno za zimsko razdoblje u gorskoj Hrvatskoj. Potvrđuje da će on osobno, kao vlasnik autosalona i pratećih servisa, pretrpjeti stanovitu štetu, ali ne zbog snijega, nego zbog panike koju su posijali mediji i natjerali ljude da ne izlaze iz kuća i obavljaju svoje redovne aktivnosti – u konkretnom slučaju, redovni servis ili tehnički pregled i registracija automobila.

Švicarski poučak
Medije za sijanje panike optužuje i dubrovački ugostitelj i član izvršnog odbora HUP-a Ivan Rudenjak. On također smatra da se teško može govoriti o nekim štetama, izuzev osobnih ako je netko pao na led i nešto slomio. “Snijeg pada svake godine i ne vidim što je tu novo. Ako 30-ak centimetara snijega može prouzročiti probleme, onda nešto nije u redu sa sustavom. Prema vlastitom iskustvu znam da u Europi najviše snijega ima Švicarska, a i zimske mećave u toj zemlji su među najgorima u svijetu. Činjenica je da je Švicarska jedna od najbogatijih država svijeta te snijeg, veći ili manji, nitko ne doživljava kao izgovor za bilo što. Mislim da je veći problem inertnost ljudi koji nisu u stanju očistiti snijeg i organizirati si normalan život”, smatra Ivan Rudenjak. Dodaje da je svjestan da je snijeg nanio neke štete staklenicima oko Neretve, no da se to događa relativno često.

Poljoprivreda

Najrizičnije mandarine
Nešto više o mogućim štetama u agraru moći će se reći tek na proljeće. Naime, na većinu kultura snijeg ima pozitivne efekte. No, problem bi mogli biti maslinici te mandarine koje ne podnose niske temperature, a mogu se i slomiti pod težinom snijega. Agronomi upozoravaju da je Dalmaciju zadnji puta slična zima pogodila 1956., a čije posljedice su se sanirale naredno desetljeće.