Novosti i posljedice zbivanja u naftom bogatoj Venezueli, kakve god one bile, ne bi trebale imati utjecaja na poslovanje jedine naše rafinerije, one Inine u Rijeci. Njezina modernizacija, koja traje već godinama, konačno bi, prema najavama vodstva kompanije, trebala biti sto posto dovršena u narednim mjesecima, do kraja prvog tromjesečja, čime će Hrvatska napokon dobiti vrlo sofisticiranu i naprednu rafineriju s godišnjim kapacitetom od 4 milijuna tona nafte.

ne nasjedajte

Iz HEP-a poslali upozorenje: Aplikacija u Google Play trgovini nije naša, ni slučajno ju ne skidajte na mobitel

Unutar Molove grupacije, koja ima još dvije rafinerije, riječka je nešto manja, konkretno od one u Slovačkoj, a ima dvostruko manje kapacitete u odnos na rafineriju u Mađarsku. No, nakon modernizacije riječka rafinerija moći će prerađivati širi raspon sirovih nafti, pa tako, ustreba li, i onu tzv. tešku, kiselu naftu iz Venezuele, koja se inače, na tržištu smatra najlošijom i u cijeni 30 do 40 posto jeftinijom. No, i kao takva služi za rafiniranje proizvoda koji se teško mogu dobiti iz onih lakših sirovina.

Vlastita luka i rezervoari

Riječka rafinerija, što je isto novost, moći će u cijelosti preraditi i domaću sirovu naftu, s hrvatskih naftnih polja, što do sada nije bio slučaj, jer se ona prerađivala u rafineriji Sisak, a nakon njezinog zatvaranja slala u druge zemlje. Ako situacija u Venezueli ne mora imati nikakvog odraza na rafineriju u Rijeci, to se nikako ne može reći za ono što se trenutačno zbiva u našem susjedstvu, a to je vrlo izgledna kupovina Naftne industrije Srbija (NIS), koja se upravo dogovara, u kojoj bi ruski Gazprom bio voljan prodati MOL-u svoj većinski vlasnički udjeli.

Srbija, odnosno NIS, ima također jednu rafineriju, onu u Pančevu, a i ona je po svojim kapacitetima 20-ak posto veća od riječke rafinerije. To znači da bi MOL mogao uspjeti u onome što je prije 25-26 godina bila namjera tada moćne Ine, da povezivanjem i akvizicijama ostvari status jake srednjoeuropske naftne kompanije. Ostvari li se ova akvizicija sa Srbijom, a sve upućuje na taj scenarij, MOL će raspolagati sa značajnim rafinerijskim kapacitetima od ukupno 25 milijuna tona prerađene nafte. U tom raspletu i sadašnjoj praksi MOL-a da se u poslovanju oslanja na rusku naftu, moglo bi se po nekim analitičarima poput Davora Šterna dogoditi da riječka rafinerija za MOL postane još manje važna, premda bi to zapravo bilo i čudno jer riječka rafinerija je savršeno pozicionirana i omogućuje znatno jednostavniju i jeftiniju proizvodnju nego rafinerije na kontinentu.

u susjedstvu

Za čišćenje snijega daju dnevnicu od gotovo 40 eura, ljudi u redovima čekali na prijavu za posao

Riječka rafinerija ima vlastitu luku i rezervoare, a ujedno je podmorskim naftovodom povezana i s terminalom u Omišlju, kamo stižu tankeri sa svim vrstama sirove nafte. Davor Štern, naravno, danas s tugom podsjeća na velike Inine planove koje sada ostvaruje MOL i ujedno žali što, bez obzira na politiku, nije realizirana niti njegova ideja da Janaf postane protočan u oba smjera, dakle, kao naftovod i terminal koji može služiti i za dopremu i za izvoz sirove nafte. Ovako, uz MOL koji postaje regionalna energetska sila, koji usto gura i projekt gradnje naftovoda iz Mađarske prema NIS-ovoj rafineriji u Pančevu, Hrvatska je sve ranjivija.

U Ini zasad oprezno komentiraju situaciju u Venezueli i eventualni utjecaj na status riječke rafinerije.
“Ina kontinuirano prati razvoj situacije na svjetskim tržištima te mediteranskom tržištu, od kuda i nabavlja naftu za potrebe prerade u Rafineriji nafte Rijeka, te će kao i do sada znati iskoristiti sve potencijalne poslovne prilike”, kažu u Ini. Podsjećaju da rafinerija kontinuirano radi već duže od godinu i pol dana, te je istovremeno dovršena izgradnja ključnih sustava novog rafinerijskog postrojenja za obradu teških ostataka i nove luke.

Uz još provedenu modernizaciju postojećih postrojenja, izgradnju silosa, zatvorenog transportnog sustava za koks te nove trafostanice koja je ujedno najveća u državi, projekt ulazi u završnu fazu realizacije. Trenutačno se, dodaju u Ini, provode opsežna ispitivanja i testiranja koja prethode puštanju u rad i potpunoj operativnoj spremnosti, a s radom u punom kapacitetu startat će tijekom godine, kada ishode sve potrebne dozvole.

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Prognoza pesimistična

Iz mađarskog Mola, pak, ne pokazuju veliko uzbuđenje oko aktualnih zapleta s Venezuelom. Cijena nafte, kaže glavna ekonomistica MOL Grupe Agnes Horvath, zapravo se vrlo malo promijenila, a prave posljedice uklanjanja venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura neće imati značajnije neposredne efekte na globalnom gospodarstvu, ali će se posljedice osjetiti na političkom planu.

Veća izdvajanja

Obrambene dionice u Europi na rekordnoj razini, jedna Trumpova odluka razbuktala je tržišta

Postojeći izvoz Venezuele mogao bi se relativno brzo usmjeriti prema SAD umjesto Kini, ali je po njezinoj procjeni malo izgledno da bi se bilo kakav izvoz preusmjerio do Europe, dakle i do Hrvatske. Što se tiče povećanja proizvodnje u Venezueli, koja je u vrijeme predsjednika Madura drastično srezana, Agnes Horvath podsjeća kako takvi projekti zahtijevaju vrijeme, obnovu infrastrukture i milijarde dolara kapitala, te zaključuje da je teško očekivati bilo kakav značajan učinak povećanih ulaganja u proizvodnju prije kraja desetljeća. Što se cijene tiče, Horvath kaže da temeljna prognoza za naftu ostaje pesimistična, ali ne zbog situacije u Venezueli, već zbog očekivanog dugotrajnog viška ponude na tržištu.