Iznos izravnih stranih ulaganja (FDI) u zemlje srednje i istočne Europe, pa tako i Hrvatsku, znatno će se smanjiti u nadolazećem razdoblju, odnosno razina FDI-a će se vratiti na razine prije gospodarskog uzleta od prije nekoliko godina, istaknuo je Dubravko Mihaljek, analitičar Banke za međunarodna plaćanja (BIS).

Govoreći na konferenciji “Širenje financijske krize na srednju i istočnu Europu”, što ju je u Zagrebu organizirala Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM), pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika, Mihaljek je napomenuo da za razliku od svih dosadašnjih kriza ovaj put nije došlo do bijega kapitala. Količina stranoga kapitala se smanjila, no nije došlo do naglog zastoja što je bio slučaj u prethodnim krizama. Podsjetio je kako su stranci najviše ulagali u autoindustriju, bankarstvo, maloprodaju i nekretnine. “Vidljivo je da su upravo ta četiri sektora najpogođenija krizom”, rekao je, dodavši da je postalo jasno da su navedeni sektori prekapacitirani, tj. nema prostora za daljnja ulaganja u njih. Očekivati se može i promjena u modelu financiranja. “Banke će odobravati više kredita iz lokalnih izvora. Smanjit će izloženost po deviznim kreditima te staviti naglasak na prikupljanje depozita jer na taj način mogu odobriti više kredita u lokalnim valutama”, smatra Mihaljek. “Znatan pad domaće potražnje pokazuje kako je u Hrvatskoj stvoren kreditni balon”, smatra Bruno Schönfelder sa Sveučilišta u Freiburgu. “Je li ‘nova Europa’ doista bila u balonu ili se pak pretjeruje, veliko je pitanje”, kritičan je Velimir Šonje, analitičar Arhivanalitike. Vjeruje da kod nas nije došlo do prekomjernoga kreditiranja. I dok su azijske zemlje, ali i Slovačka gospodarski rast temeljile na izvoznoj industriji, Hrvatska i druge tranzicijske zemlje rasle su zaduživanjem i domaćom potrošnjom. “Traži se novi model rasta. Ne vjerujem da Hrvatska može promijeniti dosadašnji model”, zaključio je Šonje.