Desetak velikih trgovaca iz “neprehrambenog” biznisa pobija ustavnom tužbom zakonsku odredbu o neradnoj nedjelji na Ustavnom sudu, a Hrvatska obrtnička komora nastoji spasiti male obiteljske trgovine izuzećem iz primjene zakonske zabrane rada nedjeljom. Riječ je o posebnom “kolutu za spašavanje” kojim bi se omogućilo za 19.000 malih obiteljskih trgovina da rade i nedjeljom, a u HOK-u procjenjuju kako bi u slučaju da za to ne bude političkog sluha u stečaju moglo završiti čak 30-ak posto trgovaca obrtnika do kraja godine. Analize prometa u maloprodaji hrane iz siječnja 2009. kod većine velikih trgovaca nisu razočaravajuće, a razlog je što nije podbacilo stanje u njihovim blagajnama čega su se mnogi pribojavali. Epilog je to poslovanja trgovačke branše nakon prvog mjeseca primjene zakonske odredbe o neradnoj nedjelji kojim se potvrđuje da primjena nove zakonske odredbe iz Zakona o trgovini, one o neradnoj nedjelji, na trgovačku branšu ne djeluje na isti način. Zamjetne su velike razlike glede utjecaja na promet, a nakon što je početkom godine uveden princip zabrane neradne nedjelje, u najvećem dijelu godine razdjelnica na velike i male gubitke ovisi primarno o dva pitanja: je li riječ o trgovcima u prehrambenom ili neprehrambenom biznisu te je li riječ o malim ili velikim poduzetnicima. Siječanj je tradicionalno najlošiji mjesec po prometu u maloprodaji, i to za čak 30-ak posto u usporedbi s ostalim mjesecima, no nakon što je zaključen ovaj posljednji, u računicima trgovaca pokazuje se kako su na promet utjecali i neradna nedjelja i recesija koja počinje smanjivati kupovnu moć. U trgovačkoj se branši mnogi u ovom trenutku navodno više pribojavaju mogućeg opadanja prometa zbog potencijalnog smanjivanja potrošnje građana, a do toga može doći zbog gubitka velikog broja radnih mjesta, skupljih mjesečnih rata kredita velikom broju prezaduženih građana i prisilne štednje za koju se vjeruje da će zahvatiti mnoga kućanstva. Administrativna zabrana rada nedjeljom jednom dijelu branše je gorući problem.

Ustavna tužba
Gubitak 1/7 tjednog radnog vremena reflektira se u praksi kroz nešto slabiji promet mnogih velikih trgovačkih centra, a drastične posljedice izražene velikim padu prometa bilježe male trgovine s prehrambenim artiklima te prodavaonice obuće i odjeće, bilo da je riječ o velikim trgovcima ili trgovinama u zakupu u velikim trgovačkim centrima jer ga oni ne mogu prebaciti na ostale radne dane. Linija franšiznih trgovina modom u sklopu Fižulićeve Magme, primjerice, zbog neradne nedjelje i pada kupovne moći građana zabilježila je u siječnju pad prihoda od prodaje za 25 posto. I u trgovačkom lancu Emmezeta, koji prodaje namještaj, kućne potrepštine, odjeću i bijelu tehniku, tvrde da im je promet znatno pao, a on iznosi oko 8 posto. Trgovci namješajem poput zagrebačkog Mandija ne žele, primjerice, otkriti podatke o padu prometa, no i njih je nezadovoljstvo poslovanjem u siječnju, kako kažu, natjeralo da se pridruže ustavnoj tužbi. Dragutin Mamić, savjetnik Uprave trgovačkog centra Mandi, objašnjava kako uglavnom nedjeljom ljudi mogu na miru donijeti odluku o kupnji namještaja. “Za takvu odluku oni trebaju imati dovoljno vremena, pa im treba vratiti nedjelju kao najbolji dan da se obavi kupnja namještaja”, kaže Mamić.

Pad robe široke potrošnje
Potrošači su u siječnju najviše odustajali od kupnje razne robe široke potrošnje. Zbog uvođenja neradne nedjelje više nisu mogli kupovati nedjeljom, a tada su imali najviše vremena za kupnju odjeće, obuće, namještaja, televizora i različitih kućnih potrepština. S druge strane teško su se odricali svojih potreba kad je u pitanju prehrana. Dok se tako trgovcima hranom nedjeljni promet u najvećem broju slučajeva prelio na ostale dane, razni trgovci koji prodaju odjeću i obuću, prema prvim procjenama, bili su na gubitku i prosječno im je za 20 posto pao promet. Što se tiče prometa velikih trgovačkih lanaca u maloprodaji hrane, stanje je najbolje. Prema neslužbenim procjenama, njihov promet u siječnju najviše je pao za oko tri do pet posto u usporedbi s istim razdobljem u 2008., a razlog je taj što se nedjeljni prihod od maloprodaje hrane očekivano mnogima raspodijelio na cijeli tjedan. U Konzumu, Mercatoru, Billi, Getrou i Plodinama poručuju kako gotovo da nisu osjetili poremećaj u prometu otkako ne rade nedjeljom, a u splitskom Tommyju bilježe rekordno uspješan mjesec. U Konzumu objašnjavaju da su sada jaki dani postali subota i ponedjeljak te zato gotovo nemaju gubitka od neradne nedjelje.Priznaju ipak kako nisu uspjeli u potpunosti kompenzirati neradnu nedjelju rastom prometa u ostalim danima, ali događa im se trend preseljenja nedjeljnog prometa na ostale dane, pa očekuju da će ga poravnati nakon prvog tromjesečja. I u Billi kažu kako unatoč neradnim nedjeljama u siječnju u poslovanju nije došlo ni do kakvih dramatičnih promjena te navode da je promet u skladu s očekivanjima. No ima i suprotnih primjera. Izvršni direktor Puljanke Željko Jelenić tvrdi da je taj trgovački lanac u siječnju 2009. prvi put u posljednjih deset godina zabilježio pad prometa i on iznosi desetak posto. “Uz pad prometa od oko 10 posto Puljanka ima i pad kupaca za čak 15 posto. Mada se dio njih ‘prelio’ na ponedjeljak i subotu, broj kupaca koji smo imali kada smo radili nedjeljom ne možemo dostići”, kaže on, objašnjavajući da su na to, uz neradnu nedjelju, mogli utjecati i aktualna recesija, hladnoće i sam siječanj koji je tradicionalno najslabiji mjesec u trgovini. Kod malih trgovaca, koji su u siječnju registrirali pad prometa za 20-ak posto, stanje je alarmantno. Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore, zaključuje kako će udruga uskoro odlučiti što dalje, a kaže da detaljno prate količinu prometa u malim trgovinama. On smatra da velik broj malih trgovaca neće opstati ako Vlada ne pristane na izlaz kroz primjenu tzv. pozitivne diskriminacije. Riječ je o dozvoli rada trgovinama s manje od deset zaposlenih za koju vjeruje da će se HOK izboriti do jeseni.