Financijski rezultati poslovanja pravnih subjekata ostavljaju snažne reperkusije na ukupna gospodarska i druga kretanja u Hrvatskoj, pa i šire u regiji. U financijskoj sferi posebno su važne banke jer one svojim plasmanima omogućavaju dotok svježeg novca u realnu sferu privređivanja i tako potpomažu nesmetano odvijanje procesa reprodukcije. Prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja banaka i stambenih štedionica za 2008. godinu, obrađenih u Fini, njih 33 odnosi se na banke, pet na stambene štedionice te 14 na banke i štedionice u stečaju. Štednih banaka gotovo da i nemamo. Od 110 štedno-kreditnih zadruga tek su dvije u 2009. dobile suglasnost da posluju kao štedna banka. Jedna od njih je Obrtnička štedna banka, koja se uspjela u skladu sa zakonskim propisima preoblikovati u štednu banku iz Zanatske štedno-kreditne zadruge Zagreb. Druga štedna banka je A štedna banka malog poduzetništva, kojoj je jedan od vlasnika grupa Spectator, a koja je počela poslovati u travnju ove godine. Osim njih posluje i 31 kreditna unija.

Zarada od provizija
Ukupni prihodi banaka i štedionica iznosili su 31,7 milijardi kuna i rasli su 21,8 posto u odnosu na prethodnu 2007. godinu. Najveći udjel u ukupnim prihodima imaju kamatni prihodi, 72,6 posto, i povećani su 18,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi od provizija i naknada iznose 13,9 posto ukupnih prihoda i veći su za 3,2 posto. Najveći rast bilježe ostali nekamatni prihodi koji su zbog visoke stope rasta (82,6 posto) povećali svoj udjel u ukupnim prihodima sa devet posto u 2007. na 13,4 posto u 2008. godini. U tim prihodima posebno je bio velik rast prihoda s osnove obračunatih tečajnih razlika. U skupini kamatnih prihoda najveći dio čine prihodi od odobrenih kredita koji iznose 17,4 milijarde, a u tome su prihodi od kredita odobrenih stanovništvu 8,9 milijardi kuna te prihodi od kredita odobrenih trgovačkim društvima 6,5 milijardi kuna. Prihodi od provizija odnose se uglavnom na prihode od naknada za usluge platnog prometa i druge usluge trgovačkim društvima, 1,9 milijardi kuna, te na prihode od naknada za usluge platnog prometa i druge usluge stanovništvu, 1,5 milijardi kuna. Pet banaka u Republici Hrvatskoj ostvaruje više od 70 posto ukupnog prihoda banaka te više od 85 posto dobiti, a ako popis proširimo s još dvije banke, njih sedam ostvarilo je u 2008. čak 82 posto ukupnog prihoda banaka. Na prvom je mjestu Zagrebačka banka s udjelom 22,1 posto u ukupnim prihodima i 29,2 posto u dobiti, zatim Privredna banka s udjelom u prihodu 16,5 posto i dobiti 23,1 posto, Raiffeisenbank Austria koja ima udio u prihodu 13 posto, te udio u dobiti 16,5 posto, Erste&Steiermärkische banka s udjelom od 12,4 posto u prihodu i 10,5 posto u dobiti te Hypo Alpe-Adria banka s udjelom od 7,5 posto u prihodu i 5,7 posto u dobiti.

Stambena štednja
Među stambenim štedionicama po ukupnom se prihodu izdvajaju Raiffeisen stambena štedionica i Prva stambena štedionica, čiji je ukupan prihod u 2008. iznosio 260 milijuna kuna, više nego ukupan prihod preostale tri stambene štedionice čiji je ukupan prihod upola manji i iznosi 125,5 milijuna. Od pet stambenih štedionica tri su poslovale s dobiti. U strukturi troškova banaka i štedionica u 2008. najveći udjel imaju kamatni troškovi, 49,8 posto, u kojima najveću stavku čine kamatni troškovi s osnove depozita i iznose 8,8 milijardi kuna, zatim slijede opći administrativni troškovi s udjelom od 32,7 posto, a u kojima je najveća stavka troškovi za zaposlene koji iznose 4,1 milijardu kuna. Banke i stambene štedionice povećale su broj zaposlenih (prema satima rada) za 6,9 posto i prema stanju na kraju razdoblja u 2008. bilo je 22.540 zaposlenih. Prema podacima Hrvatske narodne banke u austrijskom je vlasništvu nešto više od jedne trećine hrvatskoga bankovnog sustava. Te su banke ostvarile oko 300 milijuna eura dobiti prije oporezivanja i oko 9,5 posto prinosa na kapital. Na tome se ne misle zaustaviti jer prema riječima predsjednika Uprave Hypo Alpe-Adria banke, Markusa Ferstla, njihov je cilj postati trećom bankom po profitabilnosti i tržišnom udjelu do 2012. godine.

Činjenice

Imovina veća 7,1 posto
Na kraju 2008. banke su raspolagale imovinom vrijednom 399,3 milijarde kuna ili u odnosu na prethodnu godinu uvećale su imovinu za 7,1 posto. U strukturi imovine najveći dio 62,6 posto odnosi se na potraživanja za dane kredite komitentima.

Advekatnost kapitala
Prema Hrvatskoj narodnoj banci, hrvatski bankarski sustav je kvalitetan jer nemamo nijednu banku ispod 10 posto stope adekvatnosti kapitala koji služi za pokrivanje rizika. Prosječna stopa za cijeli sustav iznad je 14 posto.