Poduzetnici Hrvatske u prvom su polugodištu 2008. ostvarili višak prihoda nad rashodima od 17,1 milijarde kuna, što je manje nego u istom razdoblju protekle godine kada je ostvareno 19 milijardi kuna viška prihoda nad rashodima. Zbog bržeg rasta rashoda od rasta prihoda pogoršana je ekonomičnost poslovanja poduzetnika koji su na 100 kuna rashoda ostvarili 105,61 kunu prihoda što je za 1,31 kunu manje nego u prvom polugodištu protekle 2007. godine. Poduzetnici su poslovali u uvjetima najveće inflacije u proteklih pet godina pa su ostvarili manje stope rasta industrijske proizvodnje, manji rast realnog prometa u trgovini na malo, manji rast građevinskih aktivnosti i manji rast ostvarenih noćenja turista, što je rezultiralo manjim porastom bruto domaćeg proizvoda u prvom polugodištu 2008. u usporedbi s onim postignutim u prvom polugodištu 2007. godine.

Usporen rast realnog sektora
U prvom je polugodištu 2008. usporen gospodarski rast, u prvom tromjesečju ostvarena je stopa rasta od 4,3 posto, a gospodarski pokazatelji navijestili su sličan rast i u drugom tromjesečju, i to u uvjetima najveće stope inflacije u posljednjih pet godina. Najveći doprinos tom rastu dali su poduzetnici na čije poslovanje utječu, s jedne strane, svjetska i, s druge, domaća gospodarska kretanja. Od svjetskih gospodarskih kretanja treba spomenuti rezultate američkog, koje je zabilježilo rast od 1,8 posto u prvom tromjesečju 2008., i japanskoga gospodarstva, koje je u istome razdoblju imalo rast od 1,0 posto. Za naše je gospodarstvo od iznimne važnosti rast gospodarskih aktivnosti u Europskoj uniji koja je u prvom tromjesečju 2008. imala dobre gospodarske pokazatelje ? rast od 2,3 posto. Za hrvatsko je gospodarstvo posebno važno kretanje gospodarske aktivnosti kod naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera ? Italije, Njemačke i Slovenije. Italija je u prvom tromjesečju imala rast bruto domaćeg proizvoda od 0,3 posto, Njemačka od 2,6 posto, a Slovenija od 5,7 posto. Takva povoljna kretanja na za nas najvažnijem tržištu 27 članica Europske unije, na kome ostvarujemo dvije trećine ukupne vanjskotrgovinske razmjene, povećala su inozemnu potražnju koja je manjim dijelom potaknula gospodarski rast u Republici Hrvatskoj. Na gospodarska kretanja u nas i dalje bitno utječe unutrašnja potražnja. Rast bruto domaćeg proizvoda posljedica je visokog rasta investicija u kapital (9,8%), rasta osobne potrošnje (4,3%), povećane državne potrošnje za 0,5% zatim rasta izvoza od 3,8% i, nažalost, istodobnoga većeg rasta uvoza (7,0%). Osim relativno visoke stope rasta bruto domaćeg proizvoda potrebno je naglasiti povećanje investicija u kapital jer je to jamstvo rasta u budućnosti i, još važnije, dominaciju uloge privatnog sektora u odnosu prema proteklim razdobljima gradnje prometnica kada je država bila glavni investitor. Druga je važna komponenta gospodarskog rasta rast osobne potrošnje koja je u promatranom razdoblju iznosila 4,3 posto i zbog svog udjela od 62 posto u bruto domaćem proizvodu bitno utjecala na stopu rasta bruto domaćeg proizvoda. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine podaci pokazuju usporeniji rast i u realnom sektoru. Ostvaren je rast građevinske aktivnosti od 11,6 posto, rast industrijske proizvodnje od 4,3 posto, rast prometa u trgovini na malo od 2,1 posto te povećanje broja noćenja za dva posto.

Stopa inflacije
U prvom polugodištu 2008. inflacija mjerena potrošačkim cijenama bila je za 6,2 posto veća od one iz istog razdoblja prethodne godine, a to je povećanje nastavak trenda započetog krajem 2007. godine. Ujedno je to najveća stopa inflacije u posljednjih pet godina zbog povećanja cijena naftnih derivata i cijena hrane na inozemnom i domaćem tržištu. Cijene pak novca izražene u kamatnim stopama na kratkoročne kredite bez valutne klauzule i kamatama na prekonoćne kredite smanjene su usporede li se s cijenama u istom razdoblju prošle godine, što je posljedica dobre likvidnosti banaka. Iznimka je rast kamata na dugoročne kredite s valutnom klauzulom. Stopa registrirane nezaposlenosti od 12,5 posto (najniža u posljednjih deset godina) posljedica je povećane zaposlenosti i gospodarskog rasta. Iako su zaposleni u gospodarstvu Hrvatske primili nominalno 6,2 posto povećane neto plaće, zbog porasta cijena od 6,2 posto nije bilo realnog povećanja plaća. Takvo kretanje plaća pridonijelo je povećanju prometa u trgovini na malo, koji je realno porastao za skromnih 2,1 posto. U robnoj razmjeni s inozemstvom pokrivamo svega 43,8 posto uvoza izvozom uz deficit od 5,9 milijardi eura. U prvom polugodištu 2008. nastavljen je negativan trend deficita u trgovinskoj i platnoj bilanci, zatim proračunskog deficita te povećanje ukupnoga unutarnjeg i vanjskog duga.Za razdoblje siječanj ? lipanj 2008. Financijska je agencija prikupila i obradila 83.104 statistička izvještaja poduzetnika. Na osnovi njihove obrade i analize u članku su prezentirani rezultati koji daju vrlo pouzdanu informaciju o poslovanju poduzetnika i potpuno su usporedivi s objavljenim rezultatima za ista razdoblja proteklih godina. Pritom se moraju uzeti u obzir i određena analitička ograničenja korištenja podataka jer su svi podaci izvedeni prema sjedištu tvrtki (iako neke posluju na širem području) te prema pretežitoj djelatnosti poduzetnika (iako neki od poduzetnika obavljaju i više djelatnosti).

Rast prihoda
Poslujući u posljednjih pet godina u uvjetima najveće inflacije od čak 6,2 posto, hrvatski su poduzetnici u prvih šest mjeseci ove godine relativno uspješno poslovali. Ostvareno je 322,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, a ukupni rashodi iznosili su 305,8 milijardi kuna. Ukupni prihodi rasli su, prema istom razdoblju prošle godine, za 12,9 posto sporije od ukupnih rashoda, koji su porasli za 14,3 posto, a vrijednosno su ukupni prihodi bili za 17,1 milijardu kuna veći od ukupnih rashoda, što govori o uspješnom poslovanju. Utroškom od 100 kuna ukupnih rashoda ostvareno je u prvih šest mjeseci ove godine 105,61 kuna prihoda, a u istom razdoblju lani 106,92 kune. Osnovni je razlog pogoršanja ekonomičnosti poslovanja brži rast rashoda od rasta prihoda zbog visokog rasta cijena. Tome treba dodati i druge relativno pozitivne rezultate u istom razdoblju: povećanje broj zaposlenih za 6,1 posto, povećanje investicija u dugotrajnu imovinu za 5,7 posto i povećanje prodaje u inozemstvu za 13,4 posto (usporedba s podacima za prvih šest mjeseci prethodne godine). Zaposleni kod poduzetnika obveznika poreza na dobit za svoj su rad dobili prosječne neto plaće od 4338 kuna, koje su nominalno porasle za 5 posto, a realno su pale za 1,1 posto. Analiza ukupnih prihoda poduzetnika Hrvatske u prvom polugodištu 2008. prema pojedinoj vrsti prihoda pokazuje i dalje da su dominantni, kao i proteklih godina, redovni prihodi od prodaje roba i usluga na domaćem tržištu s udjelom u ukupnim prihodima od 78,9 posto, zatim prihodi od prodaje roba i usluga u inozemstvu s udjelom od 13 posto, što zajedno čini 91,9 posto ukupnih prihoda. Poduzetnici su povećali u odnosu prema istom razdoblju protekle godine prihode od prodaje roba i usluga na domaćem tržištu za 12,3 posto i na stranim tržištima za 13,4 posto. U strukturi ukupnih prihoda ostali prihodi čine 8,1 posto, i to prihodi od uporabe vlastitih proizvoda za vlastite potrebe 0,4 posto, prihodi od kompenzacija, subvencija i dotacija 0,9 posto, prihodi od najma nekretnina i opreme 1,4 posto, a ostale vrste prihoda 5,4 posto.

Rast plaća i zaposlenih
Analiza ukupnih rashoda poduzetnika Hrvatske u prvom polugodištu 2008. prema pojedinoj vrsti rashoda pokazuje sličnu strukturu ukupnih rashoda kao i proteklih godina. U strukturi ukupnih rashoda materijalni troškovi čine 18,5 posto, troškovi usluga 16,1 posto, troškovi za osoblje 13,1 posto, nabavna vrijednost trgovačke robe 37,9 posto, amortizacija 4,7 posto, a preostalih 9,6 posto otpada na naknade za zaposlene i članove uprave te financijske, izvanredne i ostale troškove. Razmatranjem pojedine vrste rashoda poduzetnika Hrvatske, prema istom razdoblju protekle godine na razini ukupnog poduzetništva, zamjetnim postaje natprosječan porast financijskih i izvanrednih rashoda (za 31,8%) te usluga (za 16,6%). Materijalni troškovi porasli su za 14,4 posto, a nabavna vrijednost prodane trgovačke robe za 12,6 posto. Takvo povećanje rashoda posljedica je dijelom porasta cijena, ali dijelom i rasta gospodarske aktivnosti. Troškovi za osoblje – bruto plaće u prvih šest mjeseci 2008. – bili su 40,1 milijardu kuna i u odnosu prema istom razdoblju prošle godine povećani su za 11,8 posto, a broj zaposlenih povećan je za 6,1 posto. Za neto plaće izdvojeno je ukupno 23,9 milijardi kuna, što je za 11,4 posto više nego u prvom polugodištu prošle godine. Porasle su i prosječne neto mjesečne plaće. One su po zaposlenom kod poduzetnika Hrvatske u prvom polugodišnjem razdoblju 2008. iznosile 4338 kuna, što je za 5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Kako su istodobno potrošačke cijene porasle za 6,2 posto, može se zaključiti da su neto plaće zbog toga realno smanjene za 1,1 posto.