Prošlotjedni snap back rally domaćeg dioničkog tržišta počiva na fundamentalnoj osnovi (dakle, očekivanoj profitabilnosti tvrtki sastavnica CROBEX-a u 2008. godini) te još više na većem broju prethodećih bullish signala iz tehničke analize. U sagledavanju momenata koji su odredili ‘odbijanac’ CROBEX-a sa 15-mjesečnog minimuma krenimo redom. Iako se CROBEX pri profitnom (P/E) multiplikatoru od 20 trguje uz solidnu premiju u odnosu na najveći broj svojih istočnoeuropskih pandana, ona je s obzirom na superiorniji očekivani rast zarade po dionici tvrtki iz CROBEX-a u 2008. od 15-ak posto (prema prosječnih 10-ak posto za istočnu Europu) u najmanju ruku opravdana. Za ilustraciju te tvrdnje može poslužiti i grafikon u prilogu (Rast zarada vs. valuacija dionica) koji pokazuje poziciju CROBEX-a iznad tzv. PEG trendovske linije što općenito upućuje na podcijenjenost indeksa. A PEG kao omjer P/E-a te zarade po dionici je, naime, za razliku od samog P/E omjera znatno preferiraniji pokazatelj jer uključuje očekivanu profitnu dinamiku. Dakako da pritom u obzir valja uzeti određene rizike ostvarenja procijenjene stope rasta zarade po dionici zbog primjerice usporavanja rasta gospodarstva, pogoršanja uvjeta financiranja, više inflacije i sl., pa investitori češće i s povećanom pozornošću trebaju pratiti (tromjesečne) rezultate poslovanja tijekom godine. U duljem roku superiorniji rast zarade po dionici u odnosu na tvrtke s istočnoeuropskih tržišta bit će podržan relativno većim konvergencijskim potencijalom hrvatske ekonomije te konsolidacijom mnogih izvozno nekonkurentnih (zbog nedostatne ekonomije razmjera) i nedovoljno profitabilnih tvrtki, i to ponajprije kroz procese preuzimanja i spajanja.

Fedov model
Popularan model u evaluaciji dioničkih tržišta je i tzv. Fedov model koji u odnos stavlja prinos do dospijeća 10-godišnje državne obveznice s profitnim prinosom (earnings yield) dioničkog indeksa izraženog kao omjer vagane dobiti indeksa te vagane tržišne kapitalizacije. U slučaju da profitni prinos premašuje prinos do dospijeća na državnu obveznicu, dioničko tržište smatra se podcijenjenim i obrnuto. S obzirom na prinos do dospijeća na valutnu RHMF 19 državnu obveznicu od 5,6 posto te procijenjeni earnings yield CROBEX-a za 2008. od 10,1 posto, to upućuje na relativno veću atraktivnost domaćih dionica u odnosu na domaće obveznice. Brzu procjenu orijentacijske P/E mulitple moguće je odrediti stavljanjem prinosa na 10-godišnju obveznicu u inverzni odnos, odakle proizlazi preferencijalna vrijednost P/E pokazatelja CROBEX-a od oko 18, i to je i dalje nešto niže od procijenjene vrijednosti za 2008. godinu. Sa stajališta tehničke analize početkom prošlog tjedna mnogo toga se poklopilo. Prije svega, ‘odbijanac’ je nastupio točno na 50-postotnom Fibonaccijevu retracementu trenda od sredine 2002. godine naovamo. Usput je tik oko CROBEX-ovih 3500 bodova zatvorena formacija “opadajućeg klina” (falling wedge) spajanjem reakcijskih maksimuma i minimuma, i to nakon probijanja donje strane Bollingerovih kanala, što u oba slučaja predstavlja bullish signal za pozitivnu tehničku korekciju. I sve to u trenutku kad se indeks relativne snage, odnosno Relative Strength indeks (RSI) danima nalazio u tzv. rasprodanom teritoriju ispod kritične granice od 20 bodova. U ovom trenutku, međutim, još je rano govoriti o promjeni dominantnog silaznog trenda započetog na prijelazu iz 2007. u 2008. godinu.

Sljedeće razine otpora
Volatilnost karakteristična za kretanje CROBEX-a posljednjih dana uobičajena je pojava kad tržište pokušava pronaći dno pa će s tom namjerom vjerojatno i potrajati u nadolazećem razdoblju. Sljedeće ključne razine otpora za CROBEX pritom su u području 3600-3620 (gdje indeks mora pokušati izaći iz opadajućeg trend kanala započetog na prijelazu iz 2007. u 2008. godinu) te potom oko razine 3,750 (61,8-postotni Fibonaccijev retracement trenda od sredine 2002. godine naovamo). Sljedećih bi dana u smislu početka oporavka tržišta bilo iznimno bitno da se većina cijena izdigne barem iznad njihova 15-dnevnog pomičnog prosjeka, a sve bi se naravno trebalo događati uz povećane volumene trgovanja jer je za izlazak iz opadajućeg trenda potrebno dosta “goriva”. U suprotnom, pesimističnijem scenariju ponovo bismo mogli testirati za sada tehnički čvrstu razinu podrške na razini od 3200 bodova.

Hrvoje Stojić, voditelj Ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe-Adria banci, a mišljenja iznesena u članku nisu nužno stavovi te institucije. Ovaj tekst nije nagovor na kupnju ili prodaju dionica, a napisan je u dobroj vjeri. Autor teksta posjeduje dionice Belja, T-HT-a, Tehnike i Viadukta.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji