LIPIK – U Lipik Glasu, tvornici stakla u Lipiku, zaprimili su prve značajnije narudžbe manjih naručitelja za izradu balističkih neprobojnih stakala koja će, temeljem Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima, koji stupa na snagu 1. srpnja, morati imati sve banke, mjenjačnice, kladionice, pošte, lutrija i druge novčarske institucije u Hrvatskoj. Izrada takvih stakala nije novost za lipičku staklanu. Naime, već se dvije godine njihova zaštitna stakla ugrađuju na zgrade veleposlanstava te banaka i drugih novčarskih institucija u Italiji, za što, uz još jednu manju tvrtku u Hrvatskoj, jedini posjeduju certifikat europskog standarda EN 1036, što traže i naše zakonske odredbe.

Sedma razina
“Naše balistički neprobojno staklo je kompletno hrvatski proizvod uz primjenu najviše svjetske tehnologije, a u mogućnosti smo, osim sadašnje druge razine zaštite, izrađivati stakla do zakonom tražene maksimalne, sedme razine neprobojnosti. Posljednja testiranja i prezentacija naših zaštitnih stakala obavljeni su krajem travnja u laboratoriju ISOCLIME u Padovi, čemu su prisustvovala po dva predstavnika MUP-a i Instituta građevinarstva Hrvatske”, rekao je dipl. ing Danijel Zadjelović, generalni direktor Lipik Glasa. Direktor Zadjelović ističe da će se o proizvodnji i kompletnoj ugradnji stakala veće razine zaštite, što je također dio ponude, posebno dogovoriti sa svakim naručiteljem, a uz uporabu polikarbonata između slojeva stakala jamče i maksimalnu sigurnost osoblja “s druge strane”, jer ne dolazi do rasprskavanja krhotina. “Ukoliko kupci prihvate, radit ćemo tipske programe zaštite. Za naručena stakla rok izrade je dva tjedna, a montaža traje oko osam sati. Upozorio bih na pojavu plastičnih zaštitnih ploča na našem tržištu koje niti imaju kvalitetu stakla, niti su otporne na temparaturu, niti na oštećenja pri održavanju, a nemaju ni europski cetifikat, niti su našim zakonom dozvoljena”, rekao je Zadjelović. U Lipik Glasu su u tijeku pregovori i s najvećim hrvatskim novčarskim i drugim institucijama koje posluju s novcem i vrijednostima, pa očekuju da bi proizvodnja neprobojnog stakla mogla dostignuti 10-15 posto ukupne godišnje proizvodnje, koja je planirana u iznosu od oko 100 milijuna kuna.Talijanska ISOCLIMA s 57,5 posto i FINEST s 24,96 posto većinski su vlasnici, a zagrebačka INGRA ima 17,54 posto. Talijani su bili do 23. svibnja ove godine gotovo na izlaznim vratima lipičke staklane. Naime, prije nepunih pet godina, 10. rujna 2001. u Zagrebu je potpisan kupoprodajni ugovor prema kojemu su talijanska ISOCLIMA i zagrebačka INGRA kao partneri kupili za 5,5 milijuna tadašnjih njemačkih maraka veći dio Hrvatske industrije ravnog stakla u Lipiku u stečaju. Prema odredbama ugovora, uz zadržavanje 200 zaposlenih i ulaganje deset milijuna DEM u tehnološku modernizaciju u naredne dvije godine, najznačajnija stavka ugovora bila je izgradnja peći, odnosno tvornice za proizvodnju float stakla i zapošljavanje novih 200 radnika u narednih pet godina, odnosno, do 2006. godine.

Ugovor donio mir
I dok su prve točke ugovora ispunjene, zapelo je oko tvornice za float staklo, koja, prema tvrdnjama talijanskih vlasnika više nije na svjetskom tržištu rentabilna. Zbog napuštanja projekta float stakla INGRA se povukla iz posla, ali ne i iz dijela vlasništva. Kako zbog neispunjenja ugovora iz 2001. godine ne bi izgubili Lipik Glas, vlasnici su morali prihvatiti zahtjev sindikata o deponiranju sredstava za plaće i otpremnine u slučaju prekida i napuštanja proizvodnje. Upravo potpis Ugovora, 23. svibnja ove godine, koji su potpisali Augusto Gasparetto, predsjednik Uprave Lipik Glasa i Nikola Kosanović, sindikalni povjernik podružnice EKN u staklani, o deponiranju 2,5 milijuna kuna namijenjih isključivo otpremninama zaposlenika za slučaj prestanka ugovora o radu. Sindikat se, pak, obvezao da će skinuti zabilježbu s imovine Lipik Glasa. Tako je svima donio mir: zaposlenicima sigurnost, a vlasnicima mogućnost da skinu zabilježbu s imovine Lipik Glasa te nastave s ulaganjima i daljnjim razvojem. Kako je tom prilikom rekao Augusto Gasparetto, predsjednik Uprave, izgradnja pogona float stakla nije sasvim odbačena, a dok tržište ne pokaže interes, radit će se drugi programi. Danas Lipik Glas profilira proizvodnju za autoindustriju. Od početka 2005. serijski se proizvode bočna, termički obrađena laminirana stakla za Bentley, te se proizvode zadnja stakala s grijačima za Ferrari. Sve je veća potražnja za kaljenjem ravnog stakla, pa Lipik Glas proizvodi godišnje više od 600.000 četvornih metara, od čega je 450.000 četvornih metara kaljeno solarno staklo, sve traženije na domaćem i inozemnom tržištu.

Planirana dobit upola veća nego lani

Prošle je godine ukupni prihod tvrtke iznosio 97,733.000 kuna, troškovi proizvodnje 70,630.000, a opći troškovi 20,128.000 kuna, te je dobit napkon oporezivanja iznosila 1,445.000 kuna. Plan za ovu godinu je ostvariti ukupni prihod od 100 milijuna kuna, te 2,1 milijun kuna dobiti. U prvi kvartalu ukupni prihod iznosio je 25,104.000 kuna, troškovi proizvodnje 19,921.000 i opći troškovi 4,991.000 kuna, te je dobit nakon oporezivanja bila 199.000 kuna.