U Europi i širom svijeta raste broj kompanija koje promoviraju svoju strategiju društvene odgovornosti, kao odgovor na različite ekonomske i društvene pritiske te one koje se tiču zaštite okoliša. Te kompanije žele poslati poruku različitim sudionicima, s kojima imaju doticaj: zaposlenici, dioničari, investitori, potrošači, javni sektor te organizacije civilnog društva. Na taj način kompanije investiraju u svoju budućnost. Pri tome smatraju da njihov dobrovoljni angažman i opredjeljenost mogu pomoći u povećanju dobiti. Još 1993. tadašnji predsjednik Europske unije Jacques Delors poslao je apel europskim poslovnim krugovima da se uključe u borbu protiv društvene isključenosti. U ožujku 2000. Europsko vijeće je u Lisabonu odaslalo poseban poziv kompanijama u pogledu socijalne odgovornosti i promoviranja dobrih primjera cjeloživotnog učenja, organizacije rada, jednakih mogućnosti, društvene inkluzije i održivog razvoja.

Utjecaj na partnere

Izražavajući socijalnu odgovornost i dobrovoljnost kroz opredjeljenost koja prelazi propisane zakonske zahtjeve (koje ionako moraju poštivati), kompanije nastoje povećati standarde društvenog razvoja, zaštite okoliša te poštivanja ljudskih prava. Također na taj način teže dobrom i transparentnom upravljanju, promovirajući interese različitih sudionika na putu prema postizanju kvalitete i održivosti. Na taj način se ostvaruju nova partnerstva i proširuje postojeća suradnja unutar kompanija u pogledu socijalnog dijaloga, stjecanja vještina, jednakih mogućnosti, predviđanja i upravljanja promjenama. Tako jača ekonomska i društvena kohezija na lokalnoj ili nacionalnoj razini. Na globalnoj razini, na taj se način doprinosi zaštiti okoliša i poštivanju osnovnih ljudskih prava. DOP su uglavnom prihvatile velike kompanije, no takva praksa postoji među svim tipovima poduzetništva, uključujući i male i srednje poduzetnike te zadruge.

Raspon djelovanja

Pojam i praksa društvene odgovornosti poduzeća odnose se na cjelokupni raspon njegovog djelovanja, i na sve odnose koje pri tom uspostavlja. Što neko poduzeće proizvodi, kako kupuje i prodaje, kako utječe na okoliš, kako zapošljava, osposobljava i utječe na razvoj vlastitih ljudi, kako ulaže u društvenu zajednicu i poštuje ljudska i radna prava – sve to zajedno određuje ukupni utjecaj tog poduzeća na društvo. Društveno odgovorno poslovanje, istovremeno, predstavlja i široko usvojenu poslovnu praksu u razvijenim zemljama svijeta. U sklopu toga je čest slučaj da velike kompanije traže i od poduzeća koja sudjeluju u njihovom dobavljačkom lancu da i sama svoje poslovanje dovedu u sklad s istim načelima. Nadalje, i institucionalni i individualni investitori, kao što pokazuje i istraživanje Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment, sve više postojanje prakse društvene odgovornosti vide kao dokaz da se poduzećem dobro upravlja, te time ona postaje čimbenikom u donošenju njihovih poslovnih odluka. Činjenica da Europska unija, kroz čitav niz inicijativa, pa i proglašenjem 2005. godinom društveno odgovornog poslovanja, snažno podupire proširenje ove prakse, predstavlja dodatni razlog zbog kojeg bi hrvatska poduzeća trebala razmotriti uvođenje načela društvene odgovornosti u vlastite poslovne procese.Istraživanje kojeg su 2004 godine proveli AED, IBLF i MAP Savjetovanja pokazalo je da priličan broj poduzeća u Hrvatskoj već posjeduje određene elemente društveno odgovornog poslovanja. Velika većina njih, međutim, ne pristupa tome sustavno, pa time i ne koristi mogućnost ostvarivanja dugoročnih prednosti koje ova poslovna praksa sa sobom donosi.Stoga je prva godina UNDP-jevog projekta društveno odgovornog poslovanja bila posvećena izgradnji resursa koji poduzećima u Hrvatskoj mogu pomoći u osmišljavanju i provođenju spomenutih programa.

Priručnik za DOP

U sklopu tih aktivnosti, najvažnija je bila izrada priručnika za uvođenje prakse društveno odgovornog poslovanja, te obuka grupe savjetnika koji će pomoći poduzećima u istom.Spomenuti priručnik izrađen je temeljem publikacije koju je 2000. godine izradila britanska organizacija “Poslovni svijet u društvenoj zajednici” (Business in the Community – BITC), koja već dvadeset godina savjetuje poslovni sektor u oblikovanju i primjeni programa društvene odgovornosti.

Tekst je preuzet iz posebnog priloga Poslovnog dnevnika 'Društveno odgovorno poslovanje'.
 

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa