Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Dekra, koja je u godinu dana prihod uvećala 7 puta, drži četvrtinu tržišta

Autor: Darko Bičak
03. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Lanjski je prihod tvrtke s 11 poslovnica bio 5,8 milijuna, ove se godine očekuje 38, a 2007. 50 milijuna kuna. Dekra nelojalnu konkurenciju vidi u Studentskom servisu, a privremeno zapošljavanje najviše koriste Podravka, Pliva, Atlantic i Hrvatske šume

Tržište radne snage sve je dinamičnije, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, pa su se u posljednjih 10-ak godina pojavile agencije za privremeno zapošljavanje. U Europi su ozbiljnije potrebe za povremenom radnom snagaom započele 1990-ih godina, dok je u Hrvatskoj rad agencijama koje se bave takvim poslom omogućen tek 2003. godine promjenom Zakona o radu.
Tada se u našoj zemlji i osnivaju prve agencije za privremeno zapošljavanje, a svoje podružnice otvaraju i velike međunarodne agencije. Danas na hrvatskom tržištu djeluje 16 agencija koje se “ozbiljno” bave posredovanjem između radnika i poslodavaca. Većina domaćih agencija radi uglavnom u svojim sredinama, one međunarodne prisutne su u čitavoj zemlji.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prvi izvan Njemačke
Procjenjuje se da danas u Hrvatskoj mega-igrači poput multinacionalnog SmartFlexa, njemačke Dekre, švicarskog Adecca ili austrijskog Trenkwaldera drže zajedno 60 posto tržišta. Sve agencije u Hrvatskoj raspolažu s oko 4000 radnika za privremeni rad od čega na najveću, Dekru privremeno zapošljavanje d.o.o. otpada gotovo tisuću. Hrvatski dio Dekre osnovan je kao tvrtka kćer njemačke kompanije Dekra Arbait GmbH iz Stuttgarta koja je pak dio velike multinacionalne kompanije Dekra AG s oko 13.000 zaposlenika i godišnjim prihodom od 1,2 milijarde eura.Dekra Arbait GmbH posjeduje mrežu od 85 ureda diljem Njemačke, a zanimljivo je da je prvi svoj ured izvan granica matične zemlje otvoren upravo u Hrvatskoj u siječnju 2004. godine. Prema riječima regionalnog direktora Dekre, Daniela Divjanovića, ured u Zagrebu u početku je raspolagao sa samo tri radnika da bi se njihov broj u kolovozu 2006. godine popeo na gotovo tisuću. Danas Dekra u Hrvatskoj ima 11 poslovnica u gotovo svim većim gradovima, a Divjanović iz zagrebačkog ureda pokriva i novootvorene ispostave u Srbiji, Makedoniji te Bosni i Hercegovini. “U Zapadnoj Europi na privremeno zapošljavanje otpada između jedan i pet posto ukupne radne snage dok je u Hrvatskoj taj postotak samo 0,3 posto. Ako Hrvatska ima oko 1,4 milijuna zaposlenih, očekujem da bi se u naredne dvije godine broj radnika koji će raditi na ovaj način popeti sa sadašnji 4000 na 15.000 radnika”, kaže prvi čovjek hrvatske Dekre Daniel Divjanović. Svoj optimizam temelji na postojećim rezultatima koji su u samo godinu dana zabilježili sedmerostruki rast. Tako je prihod Dekre u 2005. godini bio 5,8 milijuna, a ove godine očekuje se oko 38 milijuna kuna dok se projekcije za 2007. kreću oko 50 milijuna kuna.S razvojem tržišta, i uvođenjem reda u segmentu radno-pravnih odnosa, u Dekra za privremeno zapošljavanje d.o.o. očekuju da će njihovo poslovanje rasti kao i da će zadržati svoju lidersku poziciju na hrvatskom tržištu. Dekri, kao i ostalim sličnim agencijama, najveći problem predstavlja Studentski servis (SS) u sklopu Studentskih centara koja se bavi povremenim zapošljavanjem studenata i ima monopolsku poziciju na tržištu, kako smatraju u konkurenciji. Daniel Divjanović objašnjava da se sustav zapošljavanja studenata kakav je u hrvatskoj ne primjenjuje nigdje u Europi. Tako mnoge zemlje studentski privremeni i povremeni rad reguliraju preko redovnih agencija koje posluju na tržištu, za što je primjer, između ostalih, i susjedna Slovenija za razliku od Hrvatske koja zabranjuje komercijalnim agencijama upošljavanje studenata. Poneke zemlje dopuštaju studentima povlašteni status na tržištu povremenog rada, no on je ograničen na 20 dana godišnje jer redovni studenti ne mogu raditi 200 i više dana godišnje i studirati, a što je čest slučaj u nas, smatraju u Dekri.

Tržište radne snage sve je dinamičnije, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, pa su se u posljednjih 10-ak godina pojavile agencije za privremeno zapošljavanje. U Europi su ozbiljnije potrebe za povremenom radnom snagaom započele 1990-ih godina, dok je u Hrvatskoj rad agencijama koje se bave takvim poslom omogućen tek 2003. godine promjenom Zakona o radu.
Tada se u našoj zemlji i osnivaju prve agencije za privremeno zapošljavanje, a svoje podružnice otvaraju i velike međunarodne agencije. Danas na hrvatskom tržištu djeluje 16 agencija koje se “ozbiljno” bave posredovanjem između radnika i poslodavaca. Većina domaćih agencija radi uglavnom u svojim sredinama, one međunarodne prisutne su u čitavoj zemlji.

Prvi izvan Njemačke
Procjenjuje se da danas u Hrvatskoj mega-igrači poput multinacionalnog SmartFlexa, njemačke Dekre, švicarskog Adecca ili austrijskog Trenkwaldera drže zajedno 60 posto tržišta. Sve agencije u Hrvatskoj raspolažu s oko 4000 radnika za privremeni rad od čega na najveću, Dekru privremeno zapošljavanje d.o.o. otpada gotovo tisuću. Hrvatski dio Dekre osnovan je kao tvrtka kćer njemačke kompanije Dekra Arbait GmbH iz Stuttgarta koja je pak dio velike multinacionalne kompanije Dekra AG s oko 13.000 zaposlenika i godišnjim prihodom od 1,2 milijarde eura.Dekra Arbait GmbH posjeduje mrežu od 85 ureda diljem Njemačke, a zanimljivo je da je prvi svoj ured izvan granica matične zemlje otvoren upravo u Hrvatskoj u siječnju 2004. godine. Prema riječima regionalnog direktora Dekre, Daniela Divjanovića, ured u Zagrebu u početku je raspolagao sa samo tri radnika da bi se njihov broj u kolovozu 2006. godine popeo na gotovo tisuću. Danas Dekra u Hrvatskoj ima 11 poslovnica u gotovo svim većim gradovima, a Divjanović iz zagrebačkog ureda pokriva i novootvorene ispostave u Srbiji, Makedoniji te Bosni i Hercegovini. “U Zapadnoj Europi na privremeno zapošljavanje otpada između jedan i pet posto ukupne radne snage dok je u Hrvatskoj taj postotak samo 0,3 posto. Ako Hrvatska ima oko 1,4 milijuna zaposlenih, očekujem da bi se u naredne dvije godine broj radnika koji će raditi na ovaj način popeti sa sadašnji 4000 na 15.000 radnika”, kaže prvi čovjek hrvatske Dekre Daniel Divjanović. Svoj optimizam temelji na postojećim rezultatima koji su u samo godinu dana zabilježili sedmerostruki rast. Tako je prihod Dekre u 2005. godini bio 5,8 milijuna, a ove godine očekuje se oko 38 milijuna kuna dok se projekcije za 2007. kreću oko 50 milijuna kuna.S razvojem tržišta, i uvođenjem reda u segmentu radno-pravnih odnosa, u Dekra za privremeno zapošljavanje d.o.o. očekuju da će njihovo poslovanje rasti kao i da će zadržati svoju lidersku poziciju na hrvatskom tržištu. Dekri, kao i ostalim sličnim agencijama, najveći problem predstavlja Studentski servis (SS) u sklopu Studentskih centara koja se bavi povremenim zapošljavanjem studenata i ima monopolsku poziciju na tržištu, kako smatraju u konkurenciji. Daniel Divjanović objašnjava da se sustav zapošljavanja studenata kakav je u hrvatskoj ne primjenjuje nigdje u Europi. Tako mnoge zemlje studentski privremeni i povremeni rad reguliraju preko redovnih agencija koje posluju na tržištu, za što je primjer, između ostalih, i susjedna Slovenija za razliku od Hrvatske koja zabranjuje komercijalnim agencijama upošljavanje studenata. Poneke zemlje dopuštaju studentima povlašteni status na tržištu povremenog rada, no on je ograničen na 20 dana godišnje jer redovni studenti ne mogu raditi 200 i više dana godišnje i studirati, a što je čest slučaj u nas, smatraju u Dekri.

Malo u turizmu
Problem sa studentskim radom je što je on porezno puno manje opterećen, pa za primjer u Dekri navode satnicu od 40 kuna koja u konačnici poslodavca preko Student servisa stoji 47 kuna, a agencije na tržištu 68 kuna. Iz tog razloga mnogi poslodavci radije traže svoju radnu snagu po osnovi studentskih ugovora što pak često dovodi i do zlouporaba. I dok preko agencija za privremeno zapošljavanje radi prosječno oko 4000 ljudi, istovremeno je preko Student servisa uposleno i 20.000 ljudi. Privremene zaposlenike najčešće traže tvrtke iz sektora logistike i pomoćnih djelatnosti te sezonskih djelatnosti. Iako je ljeto udarno vrijeme za agencije, uspros uvriježenom mišljenju da turizam guta radnu snagu, Divjanović objašnjava da prema njegovim saznanjima preko svih agencija u Hrvatskoj nije uposleno ni 100 radnika od 70-80 tisuća koliko ih godišnje hrvatski turizam treba.
U Dekri svojeg strateškog saveznika vide u Državnom inspektoratu koji je ove godine dobio veće ovlasti pa je stoga i veći strah poslodavaca pri upošljavanju “na crno”. Upravo je to razlog što su se mnoge tvrtke ove godine počele obraćati specijaliziranim agencijama za posredovanje pri zapošljavanju koje za svoje zaposlenike imaju sve uredne papire.

Iznajmljivanje radne snage
Privremeno zapošljavanje koncept je kojim agencija kao poslodavac ustupa, “iznajmljuje” svog radnika na korištenje klijentu, tj. korisniku. Agencija s korisnikom potpisuje sporazum o ustupanju radnika, a s radnikom Ugovor o radu. Takve agencije uglavnom su formalni poslodavci “zakupljenim radnicima” te im plaćaju staž i socijalno no ovi rade kod drugih poslodavaca tj. korisnika. Njihove usluge najviše koriste tvrtke kod dužih bolovanja svojih djelatnika, odlazaka na porodiljni dopust ili kod iznenadnog povećanja obujma poslovanja. No u novije vrijeme poneke tvrtke koriste “leasing” radnike kao zamjenu za probni rok zbog relativno kompliciranog postupka otpuštanja u slučaju da djelatnik nije zadovoljio očekivanja poslodavca. Naime ako tvrtka nije zadovoljna radnikom, agencija ga zamijenjuje drugim. Poslodavac tako osim plaće i agencijske provizije, na jednom računu, nema nikakvih obveza prema radniku. U Hrvatskoj su veliki korisnici takvih usluga Podravka, Hrvatske šume, Atlantic, Pliva, Neckermann Hrvatska kao i mnogi drugi.

Dekra privremeno zapošljavanje:

Osnovana: 2004. u Hrvatskoj (njemačka matica 1997.)
Ukupni prihod: 2005.- 5,8 mil. kuna, 2006. – 38 mil. kuna (procjena)
Broj djelatnika: Dekra team 23, za iznajmljivanje oko 1000
Udio na hrvatskom tržištu: sama Dekra 25 posto (1000 od 4000 radnika), a SmartFlex, Adecco i Trenkwalder drže zajedno 35 posto tržišta
Struktura Dekrinih traženih zaposlenika: NKV 40 posto, SSS i više 60 posto
Spolna struktura radne snage za iznajmljivanje: muški 65, žene 35 posto
Privremenih radnika u ukupnoj radnoj snazi; 0,3 posto, 4000/1,4 mil
Planirani broj privremenih radnika 2008.; 1 posto, 14.000/1,4 mil




Autor: Darko Bičak
03. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close