Iako Hrvatska još nije u Europskoj uniji, nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines počeo je primjenjivati regule EU o pravima putnika u zračnom prometu. To prije svega znači novčanu odštetu putnika koji su kupili kartu, a krivnjom aviokompanije došlo je do otkazivanja leta ili pak overbookinga, tj. u slučaju kada se proda previše karata, odnosno avion bude prepunjen. U tim slučajevima putnici imaju pravo na povrat iznosa koji su platili za kartu te na novčanu naknadu koja iznosi između 250 i 600 eura.

Može i hotel
Visina naknade ovisi o duljini redovitog leta ili pak alternativnog koji je putniku predložen. Tako za otkazane letove do 1500 kilometara naknada iznosi 250 eura, 400 eura za letove između 1500 i 3500 kilometara, te 600 eura za letove dulje od od 3500 kilometara. Putnici imaju pravo i na naknade za kašnjenje aviona veće od dva sata. Tako se prema regulativi EU kašnjenjem smatra polijetanje poslije planiranog vremena u redu letenja, i to četiri sata za letove dulje od 3500 kilometara, tri sata za letove između 1500 i 3000 kilometara te dva sata za letove do 1500 kilometara. Putnik tijekom čekanja ima pravo na jelo i piće u skladu s vremenom čekanja, hotelski smještaj ako je potreban te na korištenje telefona i e-maila. U slučaju kašnjenja duljeg od pet sati putnik ima pravo na povrat novca za neiskorišten dio leta u slučaju presjedanja. U Croatia Airlinesu objašnjavaju da su se odlučili početi prije primjenjivati europske norme. No do ulaska u EU ovi propisi će se primjenjujivati samo za putnike koji na put kreću iz neke zračne luke u Europskoj uniji ili s hrvatskog aerodroma u EU.

Razlozi u konkurenciji
Direktorica Hrvatske udruge putničkih agencija – UHPA Maja Stanić objasnila je za Poslovni da je riječ o hvalevrijednoj odluci, te da je glavni razlog za njeno uvođenje – konkurencija. Naime, kako u Zagreb i iz njega ne leti samo Croatia Airlines već gotovo sve europske aviokompanije, domaći prijevoznik bio je prisiljen ponuditi putnicima, da ne ostane bez njih, istu uslugu koju nude i ostali prijeznici. To je potkrijepljeno i činjenicom da se ova prava ne odnose na putnike u domaćem avioprometu. O mogućem izjednačavanju prava putnika u domaćem i međunarodnom (EU) prometu glasnogovornica Croatia Airlinesa Ksenija Žlof nije mogla ništa reći. Direktorica UHPA-e izjavila je da se u Europskoj uniji intenzivno radi i na regulativi koja bi na sličan način uredila odštetu u željezničkom, a nakon toga i cestovnom te vodenom prometu. Za sada se ta problematika uređuje uvjetima poslovanja pojedinih tvrtki – koja su uglavnom ista, a kao krajne rješenje tu je, naravno, sud. Kad smo zamolili za komentar udruge za zaštu potrošača objašnjeno nam je da nije riječ samo o novoj praksi u hrvatskom avioprijevozu, već i o novoj praksi u društvu. Tako u najeksponiranijoj udruzi Potrošač objašnjavaju da se dosad nisu ozbiljnije bavili problematikom odšteta za kašnjenja u prijevozu.
Potpredsjednica Udruge Jadranka Kolarević izjavila je da ih sada zaokupljaju mnogo veći problemi koji muče hrvatske potrošače od odredbi prijevozničkih tvrtki te da je “zasad taj problem za njih minoran”.

CA preveze više od 1,5 milijuna putnika na godinu

Tvrtka je osnovana 7. kolovoza 1989. godine kao Zagal, a 23. srpnja 1990. dobija sadašnje ime
U 2005. prevezeno 1,555.033 putnika (uključujući i čarterske letove)
Tvrtka ima 12 zrakoplova (pet Airbus A319, četiri A320 i tri ATR-a 42)
Prema podacima europske udruge zrakoplovnih prijevoznika – AEA, CA je u siječnju imala naslabiju popunjenost zrakoplova na svojim letovima među svih 30 članica od samo 44,3 posto, za razliku od Adria Airwaysa sa 56, Lufthanse 75 ili KLM-a s 81,9 posto
Osim CA, u prosincu 2005. u Hrvatsku su redovito letjele 24 aviokompanije iz 14 zemlja, a 73 tvrtke održavale su čarterske letove

AP Varaždin: Nagodbe s putnicima

U velikom autoprijevozniku Autoprometu Varaždin kažu da je odšteta putnicima prilikom otkazivanja linija ili kašnjenja uređena kako zakonom, tako i njihovim internim pravilnikom. Tako prijevoznik ima rok od 24 sata kada najkasnije može otkazati planiranu liniju, a putnici imaju pravo na povrat novca.
U slučaju iznenadnog otkazivanja linije problem se rješava nagodbom. Voditelj AP-ova kolodvora u Varaždinu Luka Jergan objašnjava da su takve situacije vrlo rijetke i gotovo uvijek se riješe dogovorom, kao i prilikom kašnjenja. Jergan tvrdi da je u njegovoj višegodišnjoj karijeri samo jednom ili dva puta nezdovoljni putnik pokušao “pravdu” istjerati na sudu. Jedan je putnik zbog kašnjenja autobusa propustio rezervirani avionski let, no kako se radilo o višoj sili, u AP Varaždinu nisu mu mogli platiti odštetu. U slučaju da je riječ o međunarodnim linijama, AP primjenjuje propise koji važe u toj zemlji ili koje ima njihov strani partner. No, prema Jegranovim riječima, u slučaju kašnjenja putnici najčešće traže samo potvrde da bi opravdali svoje propuštene obveze u školi, na poslu, sudu i slično.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno