Hrvatski pršuti su vrlo kvalitetan i cjenovno prihvatljiv proizvod koji ulaskom naše zemlje u Europsku uniju ima veliku priliku za rast.  Analitičari konzultantske kuće AT Kearney najavljuju da je ekspanzija ovoga hrvatskog specijaliteta moguća dizanjem cijena ili širenjem na druga tržišta u EU. No glavni razlog za relativno nisku cijenu hrvatskog pršuta je to što nije brendiran, barem ne u međunarodnim okvirima, pa ima nešto kvalitetnog pršuta, ali i dosta jeftinog plagijata. To potvrđuje i Milan Antolović, pročelnik za poljoprivredu Istarske županije, koja je prva u Hrvatskoj početkom ovog mjeseca podnijela zahtjev Bruxellesu za priznavanjem brenda i geografskog podrijetla istarskog pršuta. Očekuje se da bi proces, ako sve krene kako su zamislili u Istri, trebao završiti uoči ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. godine.

Europski certifikat

"Procjene govore da se u Istri prodaje 90 posto plagijata pod brendom istarskog pršuta. Učestalo je da ugostitelji pršut nabavljaju u Italiji po cijeni od osamdesetak kuna po kilogramu bez kostiju, a onda ga u restoranima plasiraju kao istarski pršut za 600 kuna", žali se Antolović. Dodaje da je problem što nadležne službe, bez potvrde o geografskom podrijetlu i autentičnosti, ne mogu puno napraviti na zaštiti od plagijata. "To je prije svega problem nadzornih i inspekcijskih službi koje imaju slab temelj za kažnjavanje prekršitelja. No kada u Europskoj uniji završi proces certificiranja i priznavanja brenda, tada ćemo moći tražiti zaštitu središnjih europskih inspekcijskih organa", kaže istarski pročelnik za poljoprivredu. Osim njih u Bruxellesu će certifikat pokušati ishoditi i Drnišani za svoj nadaleko poznati pršut. Pivac iz Vrgorca, najveći hrvatski proizvođač koji proizvodi gotovo trećinu svih domaćih pršuta, muku muči sa sirovinom. "U Hrvatskoj nema dovoljno svinjetine za našu proizvodnju, a na uvoz se plaća carina od 35 posto. Problem je što mi sada moramo platiti carinu na nešto što će se na tržištu naći za godinu dana, kada Hrvatska već bude u EU i kada neće postajati zaštita od proizvođača iz Italije i Španjolske koji nisu platili nikakvu carinu na sirovinu", kaže Ivica Pivac, suvlasnik istoimene tvrtke iz Vrgorca. U Pivcu se za sada nisu odlučili na certifikat EU, već im strategija počiva na prepoznatljivosti među Hrvatima u domovini i dijaspori. Analiza AT Kearney, koja je napravljena na primjeru Slovenije, Mađarske, Italije i Austrije kao referentnih zemalja EU, pokazuje da je cijena pršuta u Hrvatskoj, u svim kategorijama, gotovo dvostruko niža nego u Europskoj uniji.

Najniža cijena

Prosječna cijena domaćega brendiranog pršuta u Hrvatskoj iznosi 18,76 eura za kilogram, uvozni stoji 22,52 eura, dok se pršut pod privatnim robnim markama prodaje po 15,96 eura. U Austriji se domicilni pršut prodaje za 26,99 eura, u Sloveniji za 35,30, a u Italiji po 36,05 eura. U svim promatranim zemljama skuplji je uvozni pršut, za koji je u Mađarskoj potrebno izdvojiti 31,77 eura, u Austriji 32,92, Italiji 37,56 te u Sloveniji čak 38,90 eura za kilogram. Zanimljivo je da je pršut pod robnim markama u sve četiri zemlje Europske unije skuplji nego što u Hrvatskoj stoji brendirani domaći ili uvozni pršut.

Salame

Skupi domaći brendovi

Cijene trajne salame, posebice zimske, u Hrvatskoj je prosječno niža nego u EU. No analiza AT Kearneya pokazuje da je domicilna salama jeftinija u Sloveniji, a na približno istoj razini je ona uvozna kao i nebrendirana. Stoga je moguće da će nakon ulaska u EU doći do pritiska na domaće proizvođače da spuste svoje cijene ili da se suoče s padom prodaje.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”