Premda su banke prošlu godinu završile sa 391,9 milijardi kuna aktive i više od 4,5 milijardi kuna dobiti, financijski rezultat daleko je od zlatnih dana. Na toliku dobit u javnosti se mogu čuti negativni komentari, no činjenica je da financijski sektor ne može pobjeći od loših kretanja realne ekonomije.

Općenito nesigurna kretanja na tržištu rada, od pada zaposlenosti do nižih realnih dohodaka, pogodila su potražnju za novim kreditima i već dvije godine zaredom pogoršavaju naplatu postojećih kredita. To bankama radi pritisak na prihode iz postojećeg portfelja i umanjuje buduće očekivane tokove novca. Loši krediti tako su i dalje top-tema bankara: iako se tempo kvarenja kredita iskazan udjelom loših kredita u ukupnima ublažio došavši na 11,5 posto, gotovo polovica svih banaka bori se s osjetno lošijim portfeljem od prosjeka sustava. Većina od njih spada u kategoriju manjih banaka, no ne treba generalizirati jer ima i onih malih koje se mogu pohvaliti zdravijim brojkama nego najveći igrači. Najgora banka po lošim kreditima, međutim, ima više od trećine plasmana ocijenjeno problematičnim! Loši krediti jesu zabrinjavajuća stavka, no oni automatski ne znače gubitke i 40-ak posto njih pokriveno je ispravkom vrijednosti. Očekivano najviše problema s neurednom otplatom imaju tvrtke. Od 96 milijardi kuna kredita plasiranih tvrtkama u privatnom vlasništvu 18 posto se vodi kao loši krediti, dok je kod građana loših plasmana nešto više od 9 milijardi kuna ili manje od 8 posto. Očekuje se da će loši krediti nastaviti rast u drugom i trećem ovogodišnjem tromjesečju, a da će se uoči kraja godine stabilizirati.

Smirivanje kvarenja portfelja krajem godine neće značiti pad udjela loših kredita; studije upozoravaju da će loši krediti u sljedećih nekoliko godina ostati na nekoliko puta višim razinama nego prije krize. No razloga za zabrinutost nema; domaće banke dobro su kapitalizirane i mogu podnijeti eventualne financijske šokove. Stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala prosječno je viša od 19 posto (zakonski minimum je 12 posto), a neiskorišteni jamstveni kapital iznosi visokih 20 milijardi kuna. Dok je trenutno domaće tržište prilično zatvoreno, ulazak u Europsku uniju širom će otvoriti vrata novoj konkurenciji. Zato se već unatrag nekoliko godina često spominje nužna konsolidacija i udruživanje snaga, posebice među manjim bankama. Do kraja ove i barem u prvoj polovici sljedeće godine domaćim bankama prioritet će biti stabilizacija loših kredita i daljnja racionalizacija poslovanja. Uz postojeća tržišna kretanja drastično rezanje troškova dobrim dijelom zaslužno je za razine prošlogodišnje dobiti. Seciranjem prihoda vidljiv je trend rasta nekamatnih prihoda u ukupnim prihodima. Cijena kredita pak nastavlja svoj polagani silazni trend. Kamatne stope padaju od početka 2010. i ta se kretanja očekuju i dalje. Na kreditni rast banke mogu računati u korporativnom segmentu posebice uz prve znakove oporavka koji se očekuju početkom sljedeće godine. Rast potražnje za korporativnim kreditima bit će između 9 i 10 posto do kraja godine, sa snažnijim udjelom investicijskih kredita kako s oporavkom budu rasle investicije u privatni sektor.

Tablicu najuspješnijih tvrtki iz bankarskog sektora možete pogledati ovdje