Na Zagrebačku burzu stiže još jedno izdanje: obveznice JGL-a koje su iznjedrile 50% veći interes ulagača iznad ciljanih 60 milijuna eura.

Očekivano, izdanje su dominantno iznijeli institucionalni ulagači, među kojima je primjetna potpora Europske banke za obnovu i razvoj.

Prikupljenim kapitalom refinancirana je ranije izdana obveznica, ostatak je namijenjen proširenju proizvodnih kapaciteta, ali i potencijalnoj akviziciji, govori za Poslovni dnevnik glavni izvršni direktor JGL-a Mislav Vučić.

Kako ste zadovoljni s ‘miksom’ vaših aktualnih investitora? Koliko je novih, a koliko starih?
Zadovoljni smo prije svega prijemom investitora koji nam je omogućio financiranje po konkurentnim tržišnim uvjetima, a onda i proširenjem podrške ulagača u novoj obveznici, uz dominantan interes poslovnih banaka i mirovinskih fondova, što je uobičajeno za ovakvu vrstu izdanja obveznica. Oko 37 posto je novih investitora, a 63 posto onih koji su već ulagali u naša izdanja.

Čemu se više radujete, kada netko ponovno uloži ili kad netko prvi put ulaže?
Drago nam je i kada netko novi prepozna dodanu vrijednost koju JGL pruža, a s druge strane poseban odnos imamo s našim dugogodišnjim investitorima i vjernim partnerima koji su naš potencijal prepoznali puno ranije.

Rezultatima smo do sada ispunjavali svoje obaveze i obećanja te stvorili dodanu vrijednost za društvo i zajednicu te bih se još jednom zahvalio investitorima na podršci i sigurnosti koju su nam dali za daljnju realizaciju strateških ciljeva.

Ima li među ulagačima malih ulagača i koji je najniži pojedinačni iznos uloga, a koji najviši?
Tijekom razdoblja upisa novih obveznica sudjelovalo je 15 institucionalnih investitora – banke, obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi, međunarodna financijska institucija, osiguravajuća društva, investicijski fondovi – a za novim obveznicama iskazan je i interes fizičkih osoba. PBZ banka najveći je ulagač, upisala je gotovo 27 posto izdanja.

Atraktivnost je prepoznala Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD), koja je nakon ulaganja u našu prethodnu obveznicu, sada sudjelovala sa 17 posto, odnosno 10 milijuna eura te mirovinski fondovi s 20 posto u cjelokupnom izdanju. Ukupan interes premašio je 90 milijuna eura, vjerujem, zahvaljujući ambiciozno postavljenim ciljevima održivosti. Inače, minimalni ulog za male ulagatelje je bio određen na 100.000,00 eura.

Kako povezujete iznos duga i broj pregleda očnog tlaka? Možete li nam objasniti kako je to povezano s održivošću?
Kada govorimo o ciljevima na kojima se temelji naša obveznica povezana s održivošću, bitno je istaknuti kako su isti odraz naše duboke predanosti održivosti i zdravlju zajednice. Imamo dva ključna pokazatelja – prvi je broj korisnika besplatnih pregleda očne hipertenzije koje provodimo u svim zemljama gdje poslujemo.

Drugi KPI je smanjenje emisija stakleničkih plinova u opsegu 1 i 2. To uključuje primjenu energetski učinkovitih tehnologija, prelazak na obnovljive izvore energije i optimizaciju proizvodnih procesa. Oba pokazatelja usko su povezana s našom ESG strategijom koja se temelji na tri stupa: promicanje zdravlja i dobrobiti, učinkovito upravljanje i očuvanje okoliša.

Što se tiče konkretnog dosega broja pregleda, naš je cilj da do kraja 2028. dosegnemo ukupno 70.000 pregleda. Ova aktivnost nije samo brojka na papiru – ona je stvarna manifestacija naše misije da pomognemo ljudima da bolje vide svijet oko sebe i da unaprijedimo njihovu kvalitetu života. JGL je sebi postavio još ambiciozniji cilj – do kraja desetljeća doseći ukupno 100.000 pregleda. Time dodatno potvrđujemo svoju predanost ranom otkrivanju očnih bolesti i pružanju preventivne skrbi koja mijenja živote.

Novac imate, imate li mete, s obzirom na to da govorite o ‘mogućim preuzimanjima’ odnosno kakve kompanije se uklapaju u JGL obitelj?
Trenutačno nemamo ništa definirano, ali aktivno radimo na prepoznavanju strateških partnera i tvrtki koje bi generirale dodanu vrijednost JGL Grupi. Zanimljive su nam tvrtke koje proizvode i/ili distribuiraju farmaceutske proizvode na zapadnim tržištima.

Kada govorite o očuvanju okoliša i ESG ciljevima, koliko će od prikupljenog novca biti usmjereno u tu namjenu?
Nismo definirali takav target.

O kojim kapitalnim investicijama je riječ?
Riječ je o proširenju postojećih i izgradnji novih proizvodnih kapaciteta.

Je li zaduživanje izdavanjem ‘održive obveznice’ jeftinije nego bi bilo da nije održiva? I kolika je konačna cijena duga?
Interes za obveznicama povezanim s održivošću je veći nego za obveznicama koje nemaju taj element, pa je samim time i poluga za pregovore o prinosu veća. Obveznice nose fiksnu godišnju kamatnu stopu od 4,125 posto te su izdane uz prinos od 4,20 posto po cijeni izdanja 99,665 posto. Imateljima obveznica JGL-a izdanih 2019. dana je mogućnost zamjene za nove obveznice, što je rezultiralo otkupom 63 posto starih obveznica u iznosu od 11 milijuna eura.

Koja tržišta zapadne Europe su vam trenutačno najzanimljivija i na kojima ocjenjujete da bi proizvodi JGL-a mogli imati najbolji uspjeh u narednih pet godina?
U području proizvodno tehnoloških kolaboracija JGL danas surađuje s brojnim kompanijama u EU, a mi smo pak europska referenca visokokvalitetnog partnera za proizvodnju očnih kapi i sprejeva za nos. Vlastite proizvode počeli smo, također, vrlo rano licencirati u EU. Danas poslujemo na svim tržištima Europske unije i to sa sva tri ključna segmenta iz portfelja – sprejevima za nos, očnim kapima i proizvodima protiv akni. Kada govorimo o EU, naši su ciljevi vezani uz širenje portfelja i jačanje strateških suradnji.