Investitori i promatrači zbivanja na Zagrebačkoj burzi posljednjih desetak dana pozorno prate golemi skok zanimanja za dionice Tankerske Next Generation (TNG), kompanije za brodski prijevoz naftnih derivata koja se izbijanjem globalne energetske krize pretvorila u „tvornicu novca“ i pravu zlatnu koku za njezina većinskog vlasnika, zadarskog brodara Tankersku plovidbu. Ta pak kompanija užurbano otkupljuje dionice, što na tržištu, što od mirovinskih fondova, a dva mirovinca – Erste Plavi i Raiffeisen – već su u potpunosti izašli iz vlasništva TNG-a. Prema svemu sudeći, to je u utorak učinio i treći, PBZ/CO, s obzirom na više od 70 milijuna tešku burzovnu blok-transakciju paketom od gotovo 900.000 dionica. Upravo zbog činjenice da su mirovinci prodali sve dionice mnogi ocjenjuju da Tankerska plovidba ide na istiskivanje malih dioničara.

Paralelno s ovim događajima, a kao njihova izravna posljedica, događa se guranje cijene dionice TNG-a na rekordne razine. U utorak je vrijednost na burzi dosegla 78,40 kuna, a samo tijekom rujna cijena je jurnula 49,4 posto. Sve to prati i višemilijunski promet, pa je TNG zadnjih dana najlikvidniji na burzi. Naime, mali dioničari špekuliraju kako Tankerska plovidba cilja na stjecanje 95 posto udjela što bi joj omogućilo istiskivanje malih dioničara, pa mali špekulanti sada pokušavaju podići cijenu po kojoj će Tankerska plovidba morati otkupiti njihove dionice.

Izlazak Tankerske Next Generation na ZSE bio je prvi IPO od krize započete 2008./P. Glebov/PIXSELL

Proces okrupnjavanja započeo je 21. lipnja kada je Tankerska plovidba kupila prvi paket od 46.000 dionica. No, priča se ozbiljnije zakotrljala 14. rujna objavom na burzi o stjecanju paketa od 213.600 dionica svoje tvrtke kćeri. Već 20. rujna stiže nova vijest o kupnji 39.237 dionica, a tri dana kasnije i o prelasku u vlasništvo Tankerske plovidbe velikog paketa od 962.377 dionica. O kupnji dodatnog, još većeg paketa od 1,2 milijuna dionica, Tankerska plovidba izvješćuje 26. rujna. Tko je bio prodavatelj potonja dva paketa također je ubrzo javno otkriveno. Prvo je Erste mirovinac 23. rujna objavio da su njegovi obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi prodali svih 859.439 dionica, odnosno 9,84 posto udjela. Par dana kasnije Raiffeisen društvo za upravljanje mirovinskim fondovima objavilo je prodaju paketa od 1,2 milijuna dionica dodavši da više ne posjeduje nijednu vrijednosnicu TNG-a. Inače, Raiffeisen je tim paketom držao 13,65 posto udjela. Tako je Tankerska plovidba u svega 15-ak dana povećala svoj udjel sa 51,5 posto na 79,6 posto.

No, već u utorak zadarska kompanija vrlo je vjerojatno prešla i 90 posto s obzirom na objavu kupnje dodatnih 23.423 dionice i već navedenu blok-transakciju. Gruba računica na temelju javno dostupnih objava pokazuje da je Tankerska plovidba na okrupnjavanje udjela u TNG-u do sada utrošila 252,6 milijuna kuna, odnosno 33,6 milijuna eura. Bačen novac? Baš i ne, ocjenjuju financijaši u neslužbenom razgovoru. Pritom ukazuju na neto vrijednost imovine (NAV) TNG-a koja je tijekom ove godine značajno porasla i uvelike nadmašuje vrijednost kompanije na burzi. Naime, NAV, prema podacima iz TNG-ova polugodišnjeg izvješća, 30. lipnja iznosio je 114,4 milijuna američkih dolara. Preračunato prema srednjem tečaju HNB-a na taj dan, NAV je iznosio 819,7 milijuna kuna dok je tržišna kapitalizacija zadnjeg dana lipnja iznosila 473,3 milijuna kuna.

Drugim riječima, vrijednost imovine kompanije bila je za 73,2 posto viša od burzovne vrijednosti. Za ilustraciju, NAV je godinu ranije iznosio 71,5 milijuna dolara. Ako se tako stvari postave, potezi Tankerske plovidbe imaju mnogo ekonomskog rezona, kažu financijski analitičari. Ako se tome pribroji i udvostručenje profitabilnosti TNG-a koja je, izražena kao EBITDA, u prvom polugodištu dosegla 60,8 milijuna kuna, jasno je da ta kompanija s flotom od šest brodova radi odličan posao.

No, to je prije svega zasluga trenutnih, slobodno se može reći nesretnih vremena u kojima živimo. Uslijed rata u Ukrajini i europskog okretanja leđa uvozu ruskih energenata naglo je porasla globalna potražnja za produkt tankerima koji prevoze benzin i dizel. Da joj tržišne prilike idu na ruku priznaje i TNG u polugodišnjem izvješću kako su presudan utjecaj na povećanje prihoda u drugom tromjesečju 2022. godine imale značajno više vozarine na „spot” tržištu. „Zarada produkt tankera se više nego utrostručila, sa 6400 dolara po danu u rujnu 2021. na više od 26.000 dolara u travnju 2022.“, stoji u izvješću. Kakav je poremećaj na tržištu stvoren zbog rata govori i podatak Eurostata da je Rusija činila 40% europskog uvoza rafiniranih proizvoda, dosegnuvši 800.000 barela dnevno u 2020., od čega je 55% bilo dizel i plinsko ulje.

Jesu li procvat TNG-ova poslovanja i značajna tržišna podcijenjenost dionice motivi Tankerske plovidbe za frenetično stjecanje dionica i kakvi su planovi u vezi „manjeg brata“, od predsjednika Uprave Marija Pavića nije bilo moguće doznati jer do zaključenja broja nije odgovorio na upit Poslovnog dnevnika. Mnogo rječitiji nisu bili ni Erste i Raiffeisen mirovinac na pitanje zašto su se odlučili iskrcati i kako su zadovoljni tom investicijom poručivši kako „ne komentiraju pojedinačna ulaganja“. Podsjetimo, mirovinski fondovi u vlasničku strukturu TNG-a ušli su početkom 2015. godine prilikom javne ponude dionica (IPO). Bio je to prvi pravi IPO i uvrštenje nove dionice na Zagrebačku burzu od financijske i ekonomske krize započete 2008. godine od čijih se posljedica domaće dioničko tržište ni dan-danas nije oporavilo. U IPO-u je TNG prikupio 208 milijuna kuna, prodavši dionice po 65 kuna. Više od polovice izdanih dionica upisali su mirovinski fondovi.

Tankerska plovidba u TNG je izdvojila poslovanje s produkt tankerima, odlučivši zadržati većinski udjel. Investitorima koji su sudjelovali u IPO-u ponudila je priču o dividendnoj dionici, odnosno redovitoj podjeli dobiti dioničarima. To je i bio slučaj od 2016. do 2018., no iznos dividende je sa 3,95 pao na 0,60 kuna. Gledano samo po cijeni dionice, mirovinskim fondovima ulaganje u TNG donijelo je dobit, nešto veću od izvedbe cijelog tržišta izraženog indeksom CROBEX. Raiffeisen i Erste dionice su prodali po 75 kuna, 15,4 posto višoj cijeni od one iz IPO-a dok je PBZ/CO postigao cijenu od 78 kuna, prodavši uz prinos od 20 posto. Za ilustraciju, CROBEX je od početka veljače 2015. do danas ostvario porast od 10,3 posto. Kada se uračunaju dividende na kojima je Raiffeisen mirovinac uprihodio 7,3 milijuna kuna, a Erste Plavi 5,3 milijuna kuna, ova dva društva ostvarila su u sedam godina prinos od gotovo 25 posto. Međutim, indeks CROBEXtr indeks koji uračunava i dividende od veljače 2015. do danas ojačao je 36,2 posto.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”