Poigravajući se raspoloženjem investitora, kreatori monetarne politike i proteklog su tjedna diktirali tempo na europskim tržištima kapitala, raspodijelivši uloge po principu good cop – bad cop, determiniravši u značajnoj mjeri aktivnost ulagača s obje strane La Manchea. I dok su britanski financijski krugovi doslovno ostali zabezeknuti neočekivanim povećanjem kamatnih stopa (na 5,25 posto), kojim je Bank of England u potpunosti sustigla zaostatak za američkim kolegama (očito sankcionirajući skok stope inflacije na 2,7 posto u studenome), ostatak kontinenta ostao je u čudu, s nevjericom komentirajući jednako tako neočekivanu suzdržanost Europske središnje banke. Koju je prilično “mekanim” istupom (jer promjena kamatnih stopa ionako nije bila na dnevnom redu) sublimirao Jean-Claude Trichet na uobičajenoj press-konferenciji, davši naslutiti kako se središnjoj banci, suprotno uvriježenim pretpostavkama, ne žuri sa stezanjem “monetarnog obruča”. I to samo dan nakon doista impresivnog seta brojki što su ga objavili njemački statističari (najviša stopa gospodarskog rasta od 2000. godine), zbog čega zamjetno ublažavanje rigidnih stavova kreatora monetarne politike predstavlja doista kredibilan temelj za optimizam ulagača. Jer osim što niže kamatne stope same po sebi ostavljaju ulagačima na tržištu kapitala više prostora za manevar, Trichet je pokazao da monetarne vlasti (što donekle podsjeća na filozofiju FED-a) namjeravaju preuzeti aktivniju rolu u stvaranju povoljnog makro okruženja, zazirući od brzopletih poteza koji bi ugušili gospodarski oporavak u Eurolandu. Osim što je time učvršćeno još uvijek poprilično krhko povjerenje investitora (narušeno lošim startom godine), različiti pristupi dvaju središnjih banaka najkonkretniji su učinak izazvali među dionicama financijskih institucija, segmentu tržišta koji je zasigurno najosjetljiviji na promjene u monetarnoj politici.

Kao eklatantan primjer divergencije može poslužiti s jedne strane britanski HSBC, čije su dionice zabilježile pad cijene od 2,8 posto, te Deutsche Bank (+1,8 posto) i Credit Agricole (+3,9 posto) s druge, da ne spominjemo hi-flyere poput Commerzbank (+7,2 posto) i Aegona (+7,7 posto), u čijem su slučaju pozitivne preporuke brokera samo multiplicirale opisani pozitivan efekt. Uostalom, i kontinentalni burzovni indeksi su (na tjednoj razini) daleko odmakli od onih u Londonu, za koje je i bilo kakav pozitivan pomak bio dobar rezultat. Prednjačio je British Petroleum s padom od 5 posto, objavivši još jedan razočaravajući update u kojem analitičare najviše bode u oči novi pad proizvodnje u zadnjem kvartalu prošle godine. Što je zasigurno bio i trigger prijevremenih promjena na čelu Uprave, kojima John Browne odlazi već u srpnju. Međutim, “ovisnici” o nafti to nisu iskoristili na najbolji načni, zbog čega valja istaknuti tek SAS, čijih je 6 posto tjednog rasta u prvom redu posljedica glasina o mogućem preuzimanju, iza kojeg bi navodno mogla stajati Lufthansa (+0,1 posto). Impresivan je povratak, u režiji aktera na tržištu metala, inscenirao londonski rudarski kvintet (ostvarivši u prosjek rast od oko 4 posto), a vrlo je bitnu ulogu odigrala i nekolicina preporuka analitičara, što su najbolje iskoristili St Gobain (+8,6 posto) i Accor (+6,8 posto), te Deutshe Borse (+7,3 posto). Različite vijesti (ponajprije u kategoriji prodaje krajem prošle godine) potpuno su onemogućili primjenu sektorskog pristupa za maloprodajne lance, budući je Metro (+1,7 posto) objavio ohrabrujuće, a Carrefour (-5,3 posto) razočaravajuće brojke, dok je Marks & Spencer (-6,1 posto) razočarao opreznim prognozama i najavom usporavanja pozitivnog trenda.

Podbačaj sektora telekomunikacija

Znatno skromniju izvedbu (u odnosu na prvi tjedan u novoj godini) pružili su predstavnici telekomunikacija, postavši žrtvom uobičajene akumulacije profita, dodatno intenzivirane lošim vijestima što ih je servirao američki SprintNextel. To baš i nije bio najbolji uvod u početak sezone objavljivanja poslovnih rezultata, baš kao niti slabiji rast prodaje od strane SAP-a, što su investitori kaznili tjednim padom dionica od čak 5 posto. No među hi-tech liderima moglo se pronaći i svjetlijih primjera, kao što su Sony (+7,1 posto) i Infineon (+4,2 posto).