Premda su podaci američkog ministarstva rada, objavljeni krajem protekloga tjedna, u prvi mah isprovocirali pozitivne reakcije ulagača, znatno manje ugodni detalji izvješća odvukli su Wall Street ponovo u korekciju, koja je obilježila i zbivanja na europskim tržištima kapitala početkom ovoga tjedna. I dok je nešto slabiji rast broja zaposlenih na trenutak odobrovoljio analitičare, koji su pošto-poto pokušavali naći odgovarajući link između tržišta rada i inflacije, nadajući se blagonaklonom stavu monetarnih vlasti i skorom završetku uzlaznog ciklusa kamatnjaka, nekolicina indikatora (poput osobnih dohodaka) ipak pokazuje da inflacijski pritisci i dalje prijete makroekonomskoj stabilnosti. Što će kreatori monetarne politike zasigurno uzeti u obzir na sljedećem redovitom sastanku početkom kolovoza, čega su investitori itekako svjesni. Pritom je doista paradoksalno da je korekcija cijena na tržištu nafte, koliko god pozitivno djelovala na makroekonomski background, samo pojačala intenzitet korekcije, također pridonoseći sveopćoj konfuziji iza koje se, po svemu sudeći, krije nervoza ulagača uoči početka sezone objavljivanja poslovnih rezultata za drugi kvartal. Koja pak baš i nije najbolje započela, nakon što je AMD doista neugodno iznenadio promatrače šokantnim priznanjem o slabijoj prodaji, potaknuvši masovnu likvidaciju unutar hi-tech sektora (Nasdaq Composite je prošloga tjedna s padom vrijednosti od 2 posto bio jedan od najvećih gubitnika). Doduše, hardcore predstavnici sektora kao što su Infineon ili ASML (mahom iz redova poluvodičke industrije) jučer su u najvećoj mjeri nadoknadili prošlotjedne gubitke, no to jučer ipak nije bilo dovoljno i za pozitivnu izvedbu većine europskih burzovnih indeksa. Osobito nakon što je korekcija zakačila naftaše, gurajući Norsk Hydro i Statoil u minus od čak 2 posto, tragom nastavka silaznoga trenda na tržištu nafte (i pada cijene WTI sirove nafte ispod 73,5 dolara po barelu) izazvanog klimavim napretkom u pregovorima oko iranskog nuklearnog programa. S druge pak strane, među uobičajenim žrtvama zabrinutosti u pogledu primjene restriktivnije monetarne politike bile su banke, a pesimistično intoniran news-flow pogodio je dionice automobilske industrije.

Naime, Uprava General Motorsa je dala zeleno svjetlo za početak pregovora za Renaultom, koji bi (zajedno s Nissaon), prema dobro upućenim izvorima, mogao preuzeti paket od oko 20 posto vlasničkog udjela u najvećem svjetskom proizvođaču automobila. S obzirom je riječ o velikom gubitašu, za kojeg k tome Bijela kuća i dalje ne pokazuje gotovo nikakav interes, većini ulagača sama ideja o stvaranju saveza i nije osobito privlačna, što objašnjava pad cijene dionica Renaulta od 1 posto. Na negativan se teritorij spustio i Peugeot, zahvaljujući procjenama Uprave kako će više cijene sirovina samo u ovoj godini povećati troškove za 200 do 250 milijuna eura, nakon čega su se automatizmom u minusu našli i vodeći kontinentalni proizvođači pneumatika, Michelin (-0,4 posto) i Continental (-2,2 posto). Nizozemski TomTom, jedan od vodećih kreatora navigacijskih sustava, upozorio je analitičare kako prihodi u drugom kvartalu, zbog problema s opskrbom potrebnih komponenti, neće biti viši od 275 milijuna eura (znatno ispod očekivanih 320 milijuna), na što su ulagači odgovorili promptnom prilagodbom cijene, gurajući dionice u minus od 8 posto. Vijest kako je skupina dioničara, ponukana nizom skandala i dramatičnim padom tržišne kapitalizacije, naknadu pretrpljene štete odlučila potražiti na sudu, koštala je EADS dnevnog pada dionica od 1,4 posto. Što zapravo i nije tako loš rezultat ako se ima u vidu podatak kako je Airbus (u većinskom vlasništvu EADS-a) u prvih šest mjeseci zaprimio 117 novih narudžbi, odnosno, trostruko manje od najvećeg rivala Boeinga.

Japanske banke prema gore
Nošene viješću o lipanjskom rastu kreditnih plasmana od 1,8 posto na godišnjoj razini (najviše od ožujka davne 1996. godine), japanske su banke praktički onemogućile negativan utjecaj eksternih faktora, potaknuvši pozitivnu izvedbu lokalnih indeksa. Dva najveća imena u sektoru, Mitsubishi UFJ i Mizuho Financial, ubilježili su rast dionica od 5,2, odnosno, 3,2 posto, pretvorivši Japan u svojevrsnu oazu sigurnosti, barem na početku tjedna.